NEWS

Čeka nas 350.000 novih ovrha. Najviše zbog dugova komunalnim tvrtkama i telekomima

Ovrha-index
04.09.2020. 09:02; ; Početna / Gospodarstvo / Čeka nas 350.000 novih ovrha. Najviše zbog dugova komunalnim tvrtkama i telekomima

HRVATSKU već u listopadu, kako sada stvari stoje, čeka prava eksplozija ovrha, što će dodatno zakomplicirati koronakrizom ionako otežanu socijalnu situaciju u zemlji, piše Adriano Milovan za index.hr.

Naime, osim što bi se sredinom listopada trebale deblokirati u jeku koronakrize “zamrznute” ovrhe, iz javnobilježničkih bi ureda, prema procjenama samih javnih bilježnika, moglo izaći još i do 350.000 novih ovrha. Mahom je, kaže nam zagrebački javni bilježnik Mladen Ježek, riječ o dugovima građana prema javnim i komunalnim poduzećima te prema telekomima. 

Čeka nas lavina novih ovrha

“O konkretnoj brojci je jako teško govoriti, no moguće je da bude 300.000 do 350.000 novih ovrha, budući da je moratorij dugo trajao, a mnogi nisu plaćali račune. Moratorij je bio opravdan u određenom trenutku, ali računi se moraju plaćati i mora se uspostaviti uredan platni promet. U protivnom ulazimo u zatvoreni krug neplaćanja u kojem pomaganjem jednima odmažemo drugima jer nemojmo zaboraviti da sva ta poduzeća kojima dužnici nisu plaćali imaju svoje zaposlenike koje također moraju platiti. U biti, pomaganjem jednima odmaže se drugima”, kaže Ježek za Index.

Moratorij na ovrhe je, podsjetimo, jedna od mjera kojima je vlada pokušala pomoći građanima nakon što je izbila pandemija koronavirusa. No, moratorij istječe 18. listopada i, po svemu sudeći, Banski ga dvori neće produžavati. To znači da će ponovno doći do blokade u jeku koronakrize deblokiranih računa, kao i da će ponovno krenuti prisilne naplate potraživanja. Dodamo li tome i da dio građana u vrijeme moratorija također nije plaćao račune, a da su vjerovnici to uredno bilježili i javnim bilježnicima slali zahtjeve za provođenjem ovrha, ali da oni, zbog vladinih mjera “zamrzavanja” ovrha, nisu pokretali postupke i građane obavještavali o njima, jesenska eksplozija nenaplaćenih dugova sasvim je izgledan scenarij. 

Pod ovrhom 238.000 građana, neplaćeni dugovi im dosežu skoro 17 milijardi kuna

Prema podacima Fine, u Hrvatskoj je krajem ožujka bilo više od 238.000 građana s računima u blokadi, a njihov je ukupan dug iznosio oko 16,57 milijardi kuna. Blokirani građani su najveća nepodmirena dugovanja imali prema bankama i ostalim financijskim institucijama, poput osiguravajućih i kartičarskih kuća: na nepodmirene dugove prema financijskom sektoru otpadalo je više od trećine svih dugovanja blokiranih. Svaku petu kunu blokirani su dugovali državi, kako središnjoj tako i lokalnim vlastima, dok je ostatak dugovanja raspoređen među javnim i komunalnim poduzećima te telekomima. Dio dugovanja, preko 650 milijuna kuna, odnosi se, kako pokazuju podaci Fine, i na dugovanja građana prema drugim građanima.

.

U strukturi dugova blokiranih oko 109.000 građana imalo je dug do 10.000 kuna, a nešto više od 101.000 dugovalo je iznos od 10.000 do 100.000 kuna, dok je onih s nepodmirenim dugovanjima većim od 100.000 kuna bilo razmjerno malo, nešto manje od 28.000. No, gledano po ročnosti duga, najveći dio građana je u dugotrajnoj blokadi, odnosno blokirano je više od jedne godine: takvih je, prema Fininim podacima, gotovo tri četvrtine. 

Ne iznenađuje stoga ocjena da su ovrhe velik i ekonomski i socijalni problem. Posebno u uvjetima koronakrize koja je već izbrisala oko 50.000 radnih mjesta u Hrvatskoj, a u brojnim je tvrtkama pokrenula val rezanja plaća. Ti će se procesi, već su upozorili ekonomisti, na jesen nastaviti, a vjerojatno i ubrzati. 

Aktivisti: Razdvojiti one koji su se pod ovrhom našli zbog okolnosti od onih koji su se neodgovorno ponašali  

Skori istek moratorija na ovrhe na noge je digao aktiviste koji se bave tim problemom. U razgovoru za Index oni upozoravaju da je krajnji trenutak da država napravi analizu i razdvoji one koji su ne svojom krivnjom, već zbog objektivnih okolnosti, poput gubitka posla ili smanjenja plaća, postali žrtvama ovrha od onih koji su pod ovrhu došli zbog vlastite financijske neodgovornosti i rastrošnosti.

“Vlada mora dubinski analizirati dužnike i vidjeti tko je pod ovrhom završio zbog društvenih neprilika, a tko zbog vlastite neodgovornosti. To se može napraviti. Neodgovornima, onima koji su pod ovrhom završili zbog, recimo, kockanja ili alkoholizma, ne treba pomagati, ali onima koji su pod ovrhom završili ne svojom krivnjom, nego zato što su, primjerice, ostali bez posla ili su im znatno smanjena primanja, treba pomoći”, kaže za Index aktivist udruge Franak i bivši saborski zastupnik Goran Aleksić. 

Naš sugovornik predlaže da država osnuje fond koji bi od vjerovnika po diskontnoj cijeni otkupio dugove građana koji su silom prilika završili pod ovrhom. Time bi, pojašnjava Aleksić, država otplatila njihove dugove, koje bi potom, po diskontnoj cijeni po kojoj ih je otkupila, naplatila od građana. 

“Na taj bi se način znatno olakšala pozicija građana, a vjerovnici bi dobili svoj novac”, poručuje Aleksić. 

Smatra i da bi vlast hitno trebala mijenjati Ovršni zakon, posebno u segmentu zateznih kamata koje ne bi smjele biti veće od glavnice duga niti bi se smjele naplaćivati prije glavnice. Nastavi li se sadašnja praksa, dodaje, nastavit će se i dužničko ropstvo velikog broja građana. 

Ovršni tsunami bit će dodatni udar na ionako teško socijalno stanje mnogih građana

I Miriam Kervatin iz udruge Blokirani upozorava na težak socijalni status blokiranih, posebno u kontekstu najava da nas na jesen čeka pravi tsunami ovrha. Upozorava i da bi država konačno trebala regulirati rad agencija za naplatu potraživanja koje su postale značajan igrač na tržištu duga u Hrvatskoj. 

“Moje pitanje za premijera Andreja Plenkovića i novog ministra pravosuđa Ivana Malenicu glasi: Zašto oni smatraju da je normalno da se u Hrvatskoj provodi 750.000 ovrha godišnje, u što računam i najave novih ovrha, kao i ona potraživanja koja su prodana agencijama, u odnosu na ovakav broj radno aktivnih u zemlji? Dosad smo već proveli više od 10 milijuna ovrha. Sve to ne bi mogle podnijeti ni ekonomski puno razvijenije zemlje od nas”, poručuje Kervatin. 

Naša sugovornica smatra da uzroci velikog broja ovrha u Hrvatskoj leže u siromaštvu, ali i u lošem Ovršnom zakonu koji ne radi razliku između kriminala i onih koji su se pod ovrhama našli zbog objektivnih okolnosti, poput gubitka posla i prihoda. 

Moratoriju jednom mora doći kraj i mora se uspostaviti normalan sustav naplate

No, stručnjaci upozoravaju kako i moratoriju jednom mora doći kraj te da treba uspostaviti normalno funkcioniranje sustava naplate dugova. Dio njih kao rješenje predlaže selektivan pristup. 

“Obustava ovrha donesena je kao vatrogasna mjera, odnosno neselektivna prva pomoć svim ovršenima, bez obzira na velike razlike u razlozima zašto su ovršeni te mogućnostima servisiranja duga. Na to se vežu i moratoriji na otplate kredita koje su neki uzimali iz predostrožnosti, a kasnije uvidjeli da ih ipak neće trebati produžiti. Iako mislim da nije realno da odgoda ovrha, kao i moratoriji na kredite, moraju ili mogu trajati unedogled, banke bi ipak trebale u sljedećem periodu individualno procijeniti da produžuju odgodu otplate najugroženijima, a sustav i država naći načina da se slično napravi i s ovrhama, što će za taj segment biti puno teže provedivo u praksi”, ističe za Index financijski savjetnik Vjeko Peretić. 

U Ministarstvu pravosuđa i uprave rade na novom Ovršnom zakonu

U Ministarstvu pravosuđa i uprave kažu da sada razgovaraju sa svim zainteresiranima u ovršnom postupku te da konačne odluke o ovrhama još nema. Razgovara se, kažu, o raznim opcijama.

“Sve opcije su na stolu. Vlada će odluku donijeti ovisno o situaciji”, kažu nam iz tog Ministarstva.

Podsjećaju i da je u programu vlade navedeno da će se usvojiti novi Ovršni zakon ili donijeti izmjene postojećeg, kojim će se zaštiti dostojanstvo i egzistencija ovršenika, dok će se vjerovnicima istodobno omogućiti brža realizacija potraživanja.

“Zakonom će se, između ostalog, povećati popis primanja koja su izuzeta od ovrhe, uvest će se kontradiktorni postupak koji će provoditi nasumce odabrani javni bilježnici, smanjit će se troškovi postupka te onemogućiti deložacije u zimskom periodu. Stvorit će se moderniji sustav naplate koji će osigurati jeftinije, brže i djelotvornije namirenje vjerovnika, uz povećanu razinu zaštite ovršenika”, stoji u odgovoru Ministarstva pravosuđa i uprave na upit Indexa.

Ipak, do usvajanja novog Ovršnog zakona još je prilično dug put, a razdoblje “zamrznutih” ovrha završava uskoro, za mjesec i pol. Vlada će, dakle, i za razdoblje koje je pred nama morati naći rješenje. S jedne strane, morat će omogućiti normalnu naplatu potraživanja vjerovnika, dok će, s druge strane, morati voditi računa o socijalno najugroženijim skupinama, posebno u uvjetima koronakrize. Za iznalaženje rješenja više nema puno vremena.

Print Friendly, PDF & Email
BUS-S