NEWS
Ljeto u Funtani

Carinjenje kamp-prikolica na zimovanju u Hrvatskoj = mogući gubitak 40 milijuna Eura !

04.09.2005. 00:00; ; Početna / Novosti / Carinjenje kamp-prikolica na zimovanju u Hrvatskoj = mogući gubitak 40 milijuna Eura !

Trenutno u hrvatskim kampovima ima oko 20.000 kamp prikolica na zimovanju, od kojih skoro 80 posto nema adekvatnu dokumentaciju. Rješavanjem carinskog statusa kampist bi, na primjer, za karavan star deset godina s nabavnom vrijednošću od 10.000 eura, koji prema procjeni naše carine vrijedi 8.000 eura, trebao platiti najmanje 1.760 eura. Većina kampista, zbog tog iznosa, spremna je zauvijek napustiti Hrvatsku, veli Jerko Sladoljev

Za utorak je zakazan posjet velike turističke delegacije Upravi Carine Republike Hrvatske – činit će je predstavnici Kamping udruge Hrvatske, Hrvatske udruge hotelijera i restoratera te Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka. Problem je vruć – s početkom rujna Uprava Carine RH treba početi s kontrolom carinskog statusa privremeno uvezenih kamp prikolica u hrvatskim kampovima i depoima. Unatrag nekoliko mjeseci ovaj se problem pokušao adekvatno riješiti na različitim razinama, međutim, ništa konkretno nije učinjeno, a osim velikog nezadovoljstva gostiju, strahovanja hotelijera, koji u svom vlasništvu imaju autokampove, više su nego ozbiljna – osim velike antipropagande hrvatskog turizma moguć je gubitak od čak 40 milijuna eura!

Podsjetimo. Ovi su problemi počeli još 1999. godine, kada je donesen poseban propis o carinjenju kamp prikolica, a koji do sada nije primjenjivan. Trenutno u hrvatskim kampovima ima oko 20.000 kamp prikolica na zimovanju, od kojih skoro 80 posto nema adekvatnu dokumentaciju, te uglavnom nisu tehnički registrirane u zemlji vlasnika. Veliki dio njih tijekom godina je preprodavan, a radi se o prikolicama koje su u našoj zemlji i više od desetljeća.

– Kako se radi o gospodarskom efektu koji je do sada u turističke tvrtke donosio najmanje 40 milijuna eura, u pitanju je 60.000 kampista koji su, u paušalu ili povremeno boravili najmanje 30 dana godišnje s ukupno 1,8 milijuna noćenja (što čini 15 posto svih kamping noćenja Hrvatske), s pravom smo zabrinuti za moguće negativne efekte ove carinske mjere. Problem je, prije svega, u previsokoj procjeni starih karavana – prema javljanju samih kampista, obračunava se po stopi od oko 80 posto vrijednosti karavana od nabavne vrijednosti s deset godina starosti, veli tajnik Kamping udruge Hrvatske Jerko Sladoljev. Tako, na primjer, karavan star deset godina s nabavnom vrijednošću od 10.000 eura, danas po našoj carini vrijedi 8.000 eura, a gost bi za rješavanje carinskog statusa morao platiti najmanje PDV od 22 posto (ako je karavan europske proizvodnje) u visini od 1.760 eura. Veći dio kampista za taj iznos spreman je zauvijek napustiti Hrvatsku kao turističku destinaciju.

Kako tu problematiku tumače u Upravi Carine? Postupak privremenog uvoza robe reguliran je s više zakonskih odredbi, saznajemo od Sladoljeva. Prilikom uvoza kamp prikolice primjenjuju se odredbe Konvencije o privremenom uvozu koje postavljaju dva kumulativna uvjeta – da je prikolica registrirana u inozemstvu te da je uvozi i koristi u Republici Hrvatskoj isključivo osoba koja ima sjedište, odnosno uobičajeno mjesto stanovanja u inozemstvu. Osnovna namjera ovoga oblika privremenoga uvoza je mogućnost korištenja prijevoznih sredstava u stalnom vremenskom razdoblju od šest mjeseci tijekom jedne kalendarske godine, i to prvenstveno stranih državljana, koji kao turisti posjećuju Hrvatsku. Nakon toga, roba se, u ovom slučaju prikolica, mora ponovno izvesti iz carinskog područja Republike Hrvatske. Kako bi se olakšala i pojednostavila carinska procedura na graničnim prijelazima, postupak privremenog uvoza se odvija tzv. usmenim deklariranjem, bez bilo kakvih carinskih formalnosti.

Da bi se omogućilo inozemnim turistima da ne moraju obavezno sa svojim prijevoznim sredstvima napustiti carinsko područje, odnosno Hrvatsku, kada završavaju godišnji odmori, dozvoljeno je smještanje kamp prikolica na zimovanje u određenim kampovima, koje su za čuvanje prikolica ovlastile nadležne carinarnice. Dakle, strani turisti, koji su namjeravali ili namjeravaju i ove godine ostaviti svoje kamp prikolice u Republici Hrvatskoj, to trebaju učiniti samo preko ovlaštenih kampova, a nikako u divljim kampovima ili na privatnom zemljištu, jer time čine carinski prekršaj. Inače, carinski dug sukladno dosadašnjoj proceduri iznosi 33 posto vrijednosti – što čini 22 posto PDV-a te 11 posto carinskih nadoknada, ona se ne odnosi jedino na kamping prikolice koje su kupljene i proizvedene u zemljama EU-a, CEFTA-e ili EFTA-e, ali uz dokaz da je doista proizvedena u tim zemljama i da vlasnik ima račun, ali ne stariji od 6 mjeseci od dana carinjenja.

– Radi svega ovoga koncem prošlog mjeseca našli smo se zajedno – predstavnici KUH-a i HUH-a te predsjednici uprava svih većih istarskih tvrtki – da bismo odredili na koji način pojednostaviti svu ovu proceduru, a štetu u našem turizmu sveli na minimum, veli Jerko Sladoljev. Tom je prigodom zaključeno da će carinjenje u sadašnjoj formi stvoriti veliko nezadovoljstvo i odlazak dijela kampista iz naše zemlje, čime gubi turističko gospodarstvo, ali u krajnjem efektu i sama država. Dogovoren je sastanak u Ministarstvu financija, odnosno Upravi Carine RH na kojem ćemo pokušati još jednom sagledati svu problematiku te predložiti produženje primjene nove uredbe i sankcioniranja do konca sljedeće godine. Predložit ćemo da se napravi detaljno uputstvo sa svim slučajevima na koje nije bilo odgovora u praksi, jedinstvena ljestvica s točnim prijedlogom amortizacije karavana po godinama starosti, kao i jedinstveni carinski postupak s prihvatljivijim i realnijim financijskim iznosima. Hrvatska turistička zajednica, smatramo, trebala bi zajedno s KUH-om tiskati poseban letak s točnim uputstvima, razrađenim tablicama i adresama gdje se, kada i kako carinjenje može obaviti.

Hoće li i ovaj, posljednji u nizu već nekoliko prethodnih dogovora uspjeti, sačekat ćemo do utorka. Predstavnici turističkog gospodarstva očekuju da će u Zagrebu naići na razumijevanje, jer u protivnom, od nerealnih i birokratskih zakonskih odredbi nitko neće imati koristi, već samo štetu i to vrlo, vrlo veliku i dugoročnu.

Vesna MEDVEDEC, Glas Istre

Na što se žale vlasnici karavan prikolica?

Prema dosadašnjim slučajevima gosti se, prema evidencijama KUH-a, tuže na velike gužve u carinskim ispostavama – čeka se u redovima od osam do 15 sati s time da poneki uopće ne uspiju obaviti posao. Nisu rijetke svađe i izraženo nezadovoljstvo pa su u nekim ispostavama čak dijeljeni brojevi. Kamp kućice procjenjuju se po većoj vrijednosti nego što je imaju na tržištu što dovodi do dodatnog nezadovoljstva. U većini slučajeva ne priznaje se evropsko porijeklo jer se mora dokazati računom ne starijim od šest mjeseci, a većina kućica stara je 10 do 15 godina. Gosti, također, moraju potpisati izjavu da se prikolica neće registrirati u našoj zemlji, i to nerado čine.

Kakva je situacija »na terenu« svjedoči ovaj podatak – ako se nastavi cariniti s dosadašnjim intenzitetom, 20-25 kamp kućica dnevno, samo na Poreštini za čitav će ovaj posao trebati skoro dvije godine !

I još nešto – po zakonu ako se posao carinjenja ne obavi na vrijeme predviđene su sankcije, a uprave carina ne raspolažu tehničkim uvjetima da taj zahtjevan posao obave u propisanom roku.

Print Friendly, PDF & Email