Bijele rode pored puta – opasnost ljuta

22.05.2008. 00:00; ; Početna / Lifestyle / Ekologija / Bijele rode pored puta – opasnost ljuta
23vrecice.JPG

Naime, te su se zemlje, bez previše oklijevanja, odlučile uhvatiti u koštac s problemom plastičnih vrećica.

Točnije, zabraniti njihovo korištenje. Jer, valja reći, ljudski nemar za plastične vrećice predstavlja jednu od najvećih ekoloških nevolja današnjice, premda se u prošlom stoljeću na njih gledalo upravo suprotno – kao na moderno i revolucionarno otkriće – već pristiglu budućnost koja bi trebala olakšati potrošačku svakodnevicu. Međutim, na ekološki aspekt tijekom više od 50 godina proizvodnje tih “bijelih roda pored puta”, kako plastične vrećice zovu u Južnoj Africi, nije se obraćala pozornost, što se pokušava popraviti tek nekoliko godina unazad.

Masovna proizvodnja, nekontrolirano korištenje i neodgovarajuće zbrinjavanje vrećica spadaju među glavne krivce za ugibanje, prema nekim istraživanjima, više od milijuna ptica godišnje koje pojedu ili se neoprezno zapletu u njih. Od sličnih posljedica gušenja ili trovanja vrećicama godišnje ugine i oko 100.000 morskih sisavaca. O mnoštvu začepljenih kanalizacija, vodovoda, kao i plastičnih većica koje vise na granama stabala nije potrebno ni govoriti jer se s njima susrećemo gotovo svakodnevno, pri uobičajenom gradskom “španciranju” ili izletničkim šetnjama u prirodi.

Neosporni onečišćivač

Potpredsjednik i glasnogovornik Društva za plastiku i gumu Igor Čatić te urednica rubrike Zaštita okoliša u znanstvenostručnom časopisu Polimeri Maja Rujnić-Sokele smatraju kako plastične vrećice, kao i svaki drugi otpad odbačen u prirodu, može predstavljati rizik za životinje. No nije problem u vrećicama, nego u ljudima.

“Plastične vrećice zaista onečišćuju i nagrđuju okoliš i  to uopće nije sporno. No otpad je socijalni problem i nije vezan uz vrstu materijala, bez obzira govori li se o bocama, opušcima ili novinama”, objašnjavaju. Rješenje tog problema je, kažu, u poučavanju i povišenju svijesti potrošača o zbrinjavanju plastičnih vrećica. Kažu kako vrsta materijala nekog proizvoda ne može promijeniti ponašanje ljudi, nego samo prebacuje problem na druga područja.

“Posebice je opasna promocija biorazgradivih vrećica koje čak i povećavaju količinu otpada. Stvara se pogrešni stav kako su te vrećice prihvatljive za okolinu, čime se u stvari potiče njihovo odbacivanje u okoliš. One se u normama propisanom vremenskom roku razgrađuju po točno određenim uvjetima temperature i vlažnosti, koji se na odlagalištima ne mogu postići. Na kraju, do trenutka razgradnje, i one predstavljaju isti problem kao i obične plastične vrećice”, napominju Čatić i Maja Rujnić-Sokele navodeći i primjer papirnatih vrećica za koje je potrebno sjeći predragocjene šume te stoga već odavno postoji i slogan: Čuvaj drvo, upotrebljavaj polietilen.

Kad je pak riječ o njihovom sastavu, plastične vrećice danas se proizvode od polietilena ili polipropilena, a ne od PVC-a (polivinil klorid) ili najlona. U usporedbi s onima od prije 15 godina, današnje plastične vrećice su lakše i do četiri puta, tako da je masa nekih vrećica manja od tri grama. Igor Čatić i Maja Rujnić-Sokele ističu kako su one, za razliku od platnenih vrećica, izvrsne za prijenos vlažnog sadržaja. Mogu se višekratno upotrebljavati te uspješno reciklirati. “Današnje plastične vrećice gore bez ostatka i visoke su ogrjevne vrijednosti. Na taj način ne onečišćuju okoliš i predstavljaju važan izvor energije u spalionicama. Točno je da onečišćuju prirodu i da mogu biti opasne, ali u okoliš ili more one ne dolaze same, nego djelovanjem neosviještenog čovjeka”, ističu oni. Dodaju kako se u Hrvatskoj godišnje odbaci oko 1,3 milijuna tona komunalnog otpada, a na plastične vrećice otpada oko 10.000 tona. U svijetu pak godišnje se koristi oko 500 milijardi takvih vrećica i samo odgovarajuće zbrinjavanje smanjilo bi smrt životinja i začepljenja kanalizacija.

Nema odgovarajuće zamjene

Nadalje, smatraju u Društvu za plastiku i gumu, ne postoji odgovarajuća zamjena za plastične vrećice jer su one idealne za svrhu za koju su napravljene – sigurno prenošenje robe od prodavaonice do kuće. “Prema brojnim analizama životnog ciklusa vrećica za kupnju, najbolje je rješenje upravo polietilenska vrećica koja se više puta iskoristi i na kraju završi kao vrećica za smeće. Ali i jednokratna plastična vrećica bolja je od jednokratne papirnate i biorazgradive vrećice”, podcrtavaju u tom društvu.

U Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, međutim, ističu kako je Hrvatska trenutačno u procesu usklađivanja zakonodavstva s direktivama Europske unije koja za sada nije zabranila uporabu plastičnih vrećica.

“Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva traži kvalitetna rješenja za gospodarenje svim vrstama otpada, pa tako razmatra i mogućnost rješavanja problema plastičnih vrećica. Razmišlja se o uvođenju naknada za njih u trgovinama jer vjerujemo da bi takva odredba destimulirala njihovu veliku uporabu”, poručuju iz Ministarstva, u kojem smatraju da se te vrećice  mogu koristiti kao sirovina za proizvodnju, primjerice, plastičnih folija.

Ministarstvo je upravo završilo natječajni postupak za davanje koncesije za prikupljanje i oporabu primarne otpadne ambalaže iz plastičnih materijala (osim PET-a – ambalaže za pića koja je riješena ranijih godina). “Time će se organizirati odvojeno prikupljanje otpadne plastike, u što kao vrijedna sirovina sigurno mogu biti uključene i plastične vrećice”, navode u Ministarstvu. 

U Ministarstvu  ističu kako je Hrvatska na području gospodarenja otpadom u posljednje četiri godine postigla dobar napredak, što je i ocjena Europske komisije. Po količini sakupljenog plastičnog ambalažnog otpada, u odnosu na količinu ambalažiranih proizvoda na tržištu, Hrvatska se svrstava na prvo mjesto u Europi.

Trgovci su voljni prilagoditi se

No u slučaju plastičnih vrećica odgovore valja potražiti i u trgovačkim lancima.

Naime, u vodećem nacionalnom lancu maloprodaje Konzumu razmatraju alternativne varijante, točnije ekološki prihvatljivije vrećice koje bi se koristile u sklopu prodajne mreže.

U Mercatoru, vodećem trgovačkom lancu u Sloveniji i trećem trgovcu prehrambenim proizvodima u Hrvatskoj, već dulje vrijeme razmišljaju o zamjeni plastičnih vrećica papirnatima koje se proizvode od recikliranog papira. Trenutačno, kao alternativno rješenje, Mercator nudi ekokutiju u koju kupac može stavljati kupljenu robu. U ponudi imaju dvije vrste plastičnih vrećica, od kojih je jedna besplatna, dok se druga naplaćuje jednu kunu. Prema Mercatorovim podacima, u njihovim se trgovačkim mjestima godišnje podijeli ili proda ukupno 50 milijuna plastičnih vrećica. U Sloveniji Mercator koristi iste plastične vrećice kao i u nas, te papirnate vrećice i ekokutije.

Getro, najveći hrvatski cash&carry sustav, u ponudi ima i plastične i papirnate vrećice kao i posebne kutije za nošenje veće količine namirnica. “Getro redovito prati svu regulativu, te ako dođe do mjerodavnih naputaka o izostavljanju plastičnih vrećica iz ponude, mi ćemo takve preporuke poštovati. Do tada, na kupcima ostaje odluka žele li koristiti plastične ili papirnate vrećice”, kažu u Getrou.

I Crna Gora u boj protiv plastike kreće

U razvijenom svijetu još nitko nije odlučio u potpunosti zabraniti korištenje plastičnih vrećica. Međutim, postoje pojedinačne inicijative. Primjerice, vlasnici svih prodavaonica (njih 43) u gradiću Modburyju u Velikoj Britaniji odlučili su lanjskoga svibnja ukinuti prodaju i dijeljenje plastičnih vrećica. Umjesto njih, prodavaonice su opskrbili 100-postotnim razgradivim vrećicama od kukuruznog brašna i recikliranog papira te jutenim i pamučnim torbama. U Irskoj se plastična vrećica već pet godina naplaćuje 15 centi, čime je smanjeno njihovo korištenje za čak 90 posto. Kineske su vlasti prije nekoliko mjeseci odlučile zabraniti proizvodnju plastičnih vrećica, a i sve više trgovina u australskim gradova zabranjuju njihovo dijeljenje. Francuzi pak planiraju zabraniti distribuciju plastičnih vrećica do 2010. godine, a na području Sjedinjenih Američkih Država to su dosad učinili jedino grad San Francisco i država Aljaska. Tajvan je otišao korak dalje, te su uz plastične vrećice tamo zabranjeni i plastični tanjuri, čaše te pribor za jelo.

U susjedstvu, čini se, primjerom nam može biti jedna nova država – Crna Gora. Naime, prije mjesec dana predstavnici Ministarstva turizma i zaštite životne sredine Crne Gore sastali su se s predstavnicima trgovačkih poduzeća te razmatrali mogućnosti smanjenja uporabe plastičnih vrećica na prodajnim mjestima. To je uvod u potpunu zabranu njihova korištenja, predviđenu novim zakonom o ambalaži i ambalažnom otpadu koji je u pripremi.

Problem je i težina

Marijan Galović iz Zelene akcije kaže kako nema dvojbe o tome jesu li plastične vrećice štetne ili ne budući da su napravljene od neobnovljivih i teškorazgradivih materijala. Osim toga, rekao je, problem može biti i njihova težina. Drugim riječima, plastične vrećice su lagane, pa čak i kad se odbace na mjesta gdje se otpad zbrinjava na odgovarajući način, mogu odletjeti i završiti u okolišu. Važno je shvatiti da zabrana korištenja plastičnih vrećica nije zabrana za svu plastičnu ambalažu. “Ovdje govorimo o tankim, reklamnim vrećicama koje nikako ne smiju biti besplatne. Najbolje bi zapravo bilo da se izbace iz uporabe u korist kvalitetnijih, koje možemo upotrijebiti više puta, plastičnih, platnenih ili papirnatih vrećica”, pojašnjava Galović.

Boris Odorčić
[email protected]

Print Friendly, PDF & Email