Prostor koji Porečani uglavnom nazivaju podrumom Sabornice nekad je bio dijelom franjevačke crkve. Kasnije je horizontalno pregrađen pa je u njemu uređen vinski podrum. Sada bi konačno mogao ponovno privući vinopije, odnosno poklonike istarskih proizvoda. Idejni projekt uređenja podruma Sabornice u vinski podrum i enoteku, koji potpisuje pulski Urbis 72, dobio je odobrenje lokalnih vlasti, ali i konzervatora, budući da je riječ o registriranom spomeniku kulture. 
Gradonačelnik Edi Stifanić napomenuo je jednom prigodom da bi se podrum Sabornice mogao obnoviti novcem iz europskih fondova, pod uvjetom da se pripremi dokumentacija.

Što je predviđeno učiniti u prostoru ispod svečane dvorane Istarske sabornice?
U pitanju su minimalne intervencije u prostor nešto veći od 270 četvornih metara. Zid prema ulici je slobodan i ima niz malih prozora, a onaj prema moru zatvoren je s devet velikih bačava iznutra obloženih staklenim pločama, sačuvanih iz vremena Austro-Ugarske. Deseta bačva, smještena lijevo od ulaznih vrata s Trga Matka Laginje, bit će otvorena i prezentirana, a ostale će biti očišćene i sanirane pa će vjerojatno ponovno služiti svrsi i Ove bi bačve mogle ponovno imati svoju primarnu funkciju mirisati na vino.
Projekt ne predviđa građevinske zahvate, osim ponovnog probijanja vrata iz središnjeg prostora u nekadašnji apsidalni dio, iza kojega je nekada postojala komunikacija sa svečanom dvoranom.
Najveći izazov projektantima zapravo je trebao biti kako osposobiti prostor za poslovnost, uz što manje intervencije. Zato je predviđeno postavljanje dugačkog drvenog stola na sredini, uz 24 stolice, a predviđeno je oblaganje poda i zidova do visine od  1,8 metara u svijetlo drvo. Trebat će urediti sanitarni čvor i instalacije za grijanje/hlađenje, za vodu i odvodnju te električnu energiju, bez nepotrebnog ukopavanja i tako da budu neuočijive.
Ovo nije prvi pokušaj uređenja podruma Sabornice. Jedan od prvih zainteresiranih za taj prostor bio je sadašnji župan Ivan Jakovčić, još u vrijeme dok je trgovao vinom, ali ga je politika očito odmamila u drugom smjeru. Od Jakovčića je zakup pokušalo preuzeti županijsko poduzeće MIH, odnosno udruga Vinistra, ali je priča naprasno prekinuta jer su idejni projekt, koji su zagovarali tada utjecajni lokalni političari, konzervatori glatko odbili. Sada je Grad kao vlasnik prostora konačno stvari uzeo u svoje ruke, uredit će prostor u skladu s konzervatorskim uputama i onda ga dati na korištenje zakupcu.
Zgrada Istarske sabornice izvorno je bila crkva uz samostan Sv. Franje, sagrađena krajem 13. i početkom 14 stoljeća na temeljima crkve Sv. Tome iz 5. stoljeća, čiji su ostaci podnih mozaika pronađeni prije nekoliko godina kad je uređivana svečana dvorana.
Crkva Sv. Franje prestaje funkcionirati kao sakralni objekt na samom početku 19. stoljeća, prije dolaska Napoleonove vojske. U vrijeme kratke vladavine Francuza prostor je korišten kao konjušnica, a nakon njhova odlaska neko je vrijeme u njoj bila škola. Porečki plemenitaši Polesini kupili su zgradu od Austrijanaca za 600 forinti i prostor podijelili horizontalno. U gornjem dijelu crkve uređena je 1861. qodine Istarska sabornica, kao svečana dvorana pokrajinskog parlamenta s oslikanim stropom i štukaturama, a u donjem dijelu vinski podrum, kakav je sačuvan do danas.

S. MATEJČIĆ, Glas Istre