Bagrem. Čest, voljen, koristan, naš. A zapravo strana invazivna biljna vrsta, porijeklom iz Sjeverne Amerike

Rezultati novih istraživanja Instituta za poljoprivredu i turizam – Dr. sc. Danijela Poljuha i Mirela Uzelac, mag. oecol.

Bagrem ili akacija je postao dio sastavni dio naših života. Sveprisutan je, koristimo ga u prehrani i svakodnevnom životu. Jedna od omiljenih vrsta meda upravo je med od bagrema, a sve je češći sastojak i lokalnih menija, u obliku pohanog cvijeta, sirupa, čajeva ili slatkih namaza. Narodna medicina koristi ga za liječenje kožnih bolesti, ublažavanje grčeva i probavnih tegoba, za smanjenje visoke temperature i kao diuretik. Od drveta bagrema proizvodimo visoko kvalitetni parket, namještaj i ukrasne posude. Opjevan je i u pjesmama. No, je li on baš „naš“ i znamo li baš sve o bagremu, kako volimo vjerovati?

Sigurno ste primijetili kako bagrem brzo i uspješno raste na livadama i neobrađenim zemljištima te uz rubove šuma i putove. To je zato jer ova vrsta voli svijetla staništa i otporna je na sušu, a dovoljan je samo mali komadić korijena da iz njega naraste nova zdrava biljka. Na staništu stvara guste populacije i pri tome  zasjenjuje domaće vrste i zauzima njihov prostor i hranu, zbog čega se smatra invazivnom.

Danas, u vrijeme globalnih klimatskih promjena, širenje stranih invazivnih vrsta sve je intenzivnije i njihovo je iskorjenjivanje gotovo nemoguće. Međutim, i ove unesene vrste imaju značajnu društvenu, gospodarsku, krajobraznu i ekološku vrijednost i mogu biti korisne.

Znanstvenici iz Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču u okviru istraživačkog projekta NATURALLY koji financira Hrvatska zaklada za znanost, žele istražiti imaju li invazivne biljke koje rastu u Istri potencijala za iskorištavanje u farmaceutskoj industriji. S obzirom na to da se brzo i lako razmnožavaju, dostupne su u velikim količinama i predstavljaju izvrstan i lako dostupan biomaterijal, čiji sastav i karakteristike ovise o sredini u kojoj rastu. Invazivne vrste moraju se izboriti za stanište i hranu, te zbog toga proizvode posebne spojeve koje im pomažu da opstanu u novim sredinama (ekosustavima), potisnu druge biljke, ili se obrane od životinja. Upravo su te spojeve (bioaktivne fitokemikalije) u ekstraktima lista i cvijeta bagrema istraživali znanstvenici iz Instituta. Svojim su analizama provedenim u suradnji sa znanstvenicima sa Sveučilišta u Ljubljani, Zagrebu i Pretoriji te s Istarskog veleučilišta i Veleučilišta u Rijeci pokazali da su ovi ekstrakti bogati fenolnim spojevima, među kojima se posebno ističu npr. veskalagin i katehin, inače spojevi dokazanog antitumorskog djelovanja. Ovi su se ekstrakti pokazali učinkovitim i protiv nekoliko sojeva bakterija, poput npr. Pseudomonas aeruginosa,  jednog od najčešćih bolničkih patogena otpornog na brojne antibiotike, ali i gljivice Candida albicans, koja je poznati uzročnik kandidijaza. Ekstrakti su također bili uspješni u prevenciji stvaranja bakterijskih biofilmova, a odlikovali su se i značajnim antioksidacijskim kapacitetom.

Ovi preliminarni rezultati ukazuju na fitofarmaceutski potencijal bagrema i drugih analiziranih invazivnih vrsta u Istri, a u planu je provesti i niz drugih analiza kojima se želi pokazati na koji način se bagrem i druge analizirane invazivne vrste mogu najbolje iskoristiti u našim uvjetima. 

Više o bagremu kao invazivnoj vrsti možete naći na http://civ.iptpo.hr/bagrem/ a o projektu NATURALLY na https://naturally.iptpo.com.hr/