Unatoč tomu što se u Istarskoj županiji o pojavi ambrozije, alergena koji utječe na čovjekovo zdravlje, još govori i reagira samo u pojedinačnim situacijama, stanje nije tako bezazleno i moglo bi za koju godinu biti puno ozbiljnije. Na području Poluotoka, naime, nitko se ozbiljno ne bavi pojavom i utjecajem peluda ambrozije na ljudsko zdravlje, a tomu u prilog ide činjenica da u Istri još uvijek ne postoji veći broj alergičara na ovaj opasan korov. Dobro je da je tako, ali moglo bi, ukoliko se ne reagira brzo i adekvatno, već uskoro biti mnogo gore, upozorava doktorica Vesna Berčić, rukovoditeljica Odjela za kožne i spolne bolesti Opće bolnice Pula.

– U naše ambulante dolazi vrlo mali postotak pacijenata koji imaju problema s alergijom na ambroziju, premda se ona može vrlo brzo razviti budući da se radi o vrlo jakom alergenu. Ova se alergija vrlo brzo razvija i zato smatram da bi nadležni u županiji što hitnije trebali nešto poduzeti, inače ćemo imati problem u Istri koji do sada nismo imali, upozorava Berčić. Zanimljivo je da su jednu stabljiku ambrozije nedavno našli čak i u krugu bolnice, a vjerojatno je sjeme stiglo s kotačem nekog automobila, no odmah su je uklonili.

Proteklih je dana u Osijeku, jednom od ambrozije najugroženijih hrvatskih gradova, izmjerena dosad najveća koncentracija peluda – čak 987 zrnaca u prostornom metru, što je drastično povećanje u odnosu na najveću izmjerenu koncentraciju od 580 zrnaca prije pet godina. U osječkom Zavodu za javno zdravstvo navode da već 30 zrnaca na istom prostoru predstavlja umjerenu koncentraciju i utječe na osobe koje su izuzetno osjetljive na taj alergen. Osijek i cijela istočna Hrvatska epicentri su ambrozije, smatraju u Zavodu.

Mjeri li se koncentracija ovog peluda i u pulskom Zavodu, pitamo.

– Naš Zavod ne prati kretanje tih peluda, odgovara Vlasta Skopjak, voditeljica Službe za epidemiologiju Zavoda za zdravstvo Istarske županije u Puli. Bude li se za tim iskazala potreba, odnosno ukoliko problem bude izražen, time bi se trebala baviti Služba za zdravstvenu ekologiju, no, o tome, kako veli Vlasta Skopjak, oni u Zavodu ne odlučuju. Brigu o alergiji, za sada, vode poljoprivredni inspektori koji kontroliraju trenutno stanje, odnosno poljoprivredno-savjetodavna inspekcija kojoj je obveza edukacija poljoprivrednika, odnosno stanovništva.

Miran Gortan, pročelnik Poljoprivredno-savjetodavne službe u Pazinu, potvrđuje da to rade njihovi stručnjaci.

– Mi smo zaduženi samo za edukaciju, to znači da svatko tko dođe i pita za ambroziju može dobiti informaciju o tom korovu, kako izgleda i posebno na koji se način učinkovito uklanja. No, o pojavi ambrozije trebaju brinuti općine i gradovi odnosno njihova komunalna poduzeća, dok je poljoprivredna inspekcija zadužena za provjeru uklanja li se ambrozija sukladno Naredbi Ministarstva poljoprivrede, veli Gortan. Po njegovim saznanjima, ovoj službi nitko nije javljao o pojavi ambrozije, premda su mu poznati slučajevi da se ljudi često zabune pa primjerice pelin ili lobodu zamijene za ovaj opasan korov.

Od poljoprivredne inspektorice u Poreču Gracijele Višković, koja se protekle dvije godine angažirala u aktivnostima uklanjanja ambrozije pronađene u većim količinama na poljima oko Funtane, doznajemo da je u inspekcijskoj službi resornog ministarstva došlo do organizacijskih promjena. Ministar Petar Čobanković nedavno je izdao novu Naredbu o uklanjanju ambrozije po kojoj o korovu brigu trebaju voditi fitosanitarni inspektori. Budući da se ova inspekcija upravo ustrojava, informacije glede ambrozije, saznajemo, moći ćemo dobiti sljedeći tjedan. Najnovija naredba o poduzimanju mjera obaveznog uklanjanja ambrozije, objavljena u Narodnim novinama broj 90 početkom prošlog mjeseca, donosi novost kojom se Zavod za herbologiju zagrebačkog Agronomskog fakulteta te Zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvo zadužuju za provođenje posebnog nadzora nad ovom štetnom biljnom vrstom. Inspekcijski nadzor provode fitosanitarna i šumarska inspekcija.

Zaključak je sljedeći – unatoč višegodišnjoj pojavi ambrozije, Istra se njenim uklanjanjem, ali i edukacijom stanovništva, bavi tek sporadično. Pojedinačne akcije, kao što je ovog ljeta izdan informativni letak Fonda Zdravi grad Poreč o ambroziji te nekoliko predavanja i konferencija za novinare u organizaciji istarskih eko-udruga, samo su mali i neorganizirani dio opće akcije koja bi se trebala provoditi u cijeloj Istri. Bude li se, naime, čekao veći postotak pacijenata, alergičara na ambroziju u dermatološkim ambulantama, pa tek krenulo u akciju, tada će već biti kasno. I puno, puno skuplje. Jer, samo u kraćem dvodnevnom obilasku u okolici Funtane zabilježili smo nova područja zaražena ovim korovom, kao i manji zasad uz cestu Žbandaj – Sveti Lovreč. A uz širenje nasada, širit će se i broj alergičara.

V. Medvedec, Glas Istre