NEWS

Sredozemlju prijeti nekontrolirani razvoj

07.04.2006. 00:00; Učitavanja: 29; Početna / Lifestyle / Zanimljivosti / Sredozemlju prijeti nekontrolirani razvoj
422NO056040.jpg

Sredozemna obala će 2025. godine biti pretjerano izgrađena, 63 milijuna stanovnika patit će zbog nedostatka vode, sredozemni gradovi imat će problema sa zbrinjavanjem otpada, a broj turista porast će sa sadašnjih 175 milijuna godišnje na 312 milijuna. Sredozemlju, dakle, prijeti pretjerani, nekontrolirani razvoj. Ti alarmantni podaci objavljeni su u izvješću »Održiva budućnost za Sredozemlje« koji je sastavilo 300 stručnjaka pod pokroviteljstvom Sredozemnog akcijskog plana UN-a, dijela Programa za okoliš UN-a (UNEP). Izvješće je naručila 21 sredozemna država među kojima je i Hrvatska.

Ako se nastave sadašnji trendovi u izgradnji i odnosu prema okolišu, budućnost Sredozemlja je sumorna. Do 2025. u sredozemnim zemljama živjet će gotovo 100 milijuna stanovnika više nego 2000. godine, a broj stanovnika u obalnim gradovima porast će sa 70 na 90 milijuna. Raznim građevinama – lukama, cestama, aerodromima, elektranama, rafinerijama i postrojenjima za desalinizaciju morske vode bit će pokriveno čak 50 posto obale Sredozemlja. Drugim riječima, dodatnih 4.000 kilometara obale duge ukupno 46.000 kilometara bit će betonizirano.

Siromaštvo sela

Znatno će porasti proizvodnja otpada po stanovniku. Stanovnik sredozemnog juga proizvodit će 587 kilograma otpada godišnje, a 2000. godine proizvodio je 282. Stanovnik sredozemnog sjevera proizvodit će tonu otpada godišnje, a 2000. godine proizvodio je 566 kilograma. Rast će i cestovni promet, i to na jugu po stopi od 3,4 posto godišnje, a na sjeveru po stopi od 2,7 posto. Jug i istok Sredozemlja bit će pogođeni i dezertifikacijom što će pojačavati siromaštvo na selu, dovesti do smanjenja bioraznolikosti i smanjenja zaliha vode.

Profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Anđelko Akrap ustvrdio je da se sve mediteranske zemlje suočavaju s problemom seljenja stanovništva s kopna u priobalje. »Ako se razvoj turizma ne uskladi s resursima, stvarno će doći do mnogih problema«, smatra Akrap. Europa razvija turizam jer je to način da zadrži dostignutu ekonomsku razinu, navodi Akrap. Turizmu je, pak, okrenuta i zato jer njeno stanovništvo stari.

Novi regionalni sporazum

Što se tiče problema u opskrbi vodom do njih neće doći zbog povećanja stanovništva, posebno ne u Europi gdje se stanovništvo neće bitno povećavati, nego zbog intenzivne poljoprivrede koja velike količine vode troši za navodnjavanje, naveo je Akrap. U gospodarenju vodom preporučio je izraelski model cirkulirajuće proizvodnje. Gospodarenje vodom nemoguće je promatrati izvan ukupnog gospodarskog konteksta.

Imajući na umu sve probleme s kojima bi se države Sredozemlja mogle suočiti za 19 godina Akrap se založio za usvajanje zajedničke strategije razvoja Sredozemlja. Poteškoću predstavlja činjenica da se »razvijene zemlje brinu samo o svojim interesima«.

Na novi regionalni sporazum poziva se i u Izvješću a njime bi se definirale mjere za snažnije povezivanje zaštite okoliša i razvoja, povećalo bi se ulaganje u smanjenje zagađenja, a poboljšala bi se i lokalna politika razvoja.

Izvješće navodi i drugačiji put u budućnost koji bi bio zasnovan na načelima održivog razvoja i koji bi povećao kvalitetu života u sredozemnim zemljama.

T. Ponoš, Glas Istre

Print Friendly, PDF & Email
Adriatic apartmani S