NEWS

Prva velika studija digitalne spremnosti hrvatskih gradova: Rijeka najnaprednija

Kompozitni-indeks
23.04.2019. 18:51; Učitavanja: 186; Početna / Gospodarstvo / Prva velika studija digitalne spremnosti hrvatskih gradova: Rijeka najnaprednija
  • Veliko istraživanje digitalne tranzicije 20 najvećih gradova u Hrvatskoj: koliko su otvoreni prema građanima, ali i ulagačima? Pred mnogima još puno posla
  • Pet osnovnih kriterija: dostupnost i kvaliteta E-usluga; dostupnost servisnih informacija i razvijenost objedinjenih servisa za plaćanje u gradu; dostupnost gradskih podataka; uključenost građana u odlučivanju te kvaliteta komunikacijskih kanala između grada i građana
  • Kod najvećih (više od 100.000 stanovnika) mala prednost Rijeke ispred Zagreba, Split zaostaje; među srednje velikim gradovima (50.000 – 100.000 stanovnika) Pula najbolja, Karlovac drugi; među manjim gradovima (do 50.000 stanovnika) nema istaknutih pobjednika, zapaženiji rezultat ostvario Grad Sisak

Iako sve više gradova postupno digitalizira svoje poslovanje i ulaže u ‘smart-city’ rješenja, a nekoliko najnaprednijih ima razvijene i cjelovite strategije pametnog grada te su već gotovo u potpunosti prešli na digitalno poslovanje, generalno gledajući – hrvatski su gradovi tek u ranom stadiju digitalne tranzicije, jednako kao što je i Hrvatska kao država po digitalnoj spremnosti društva i gospodarstva na samom začelju Europe.

Kako bi stekli elementarni uvid u stanje digitaliziranosti usluga i komunikacije gradskih uprava s građanima, stručnjaci iz Apsolona, konzultantske tvrtke specijalizirane i za unaprjeđenje digitalnog poslovanja, napravili su prvu veliku studiju digitalne spremnosti 20 najvećih hrvatskih gradova. “Ova je studija”, kaže voditeljica projekta i direktorica za pametnu upravu u Apsolonu Ivana Novoselec, “podloga za daljnji razvoj istraživačkih alata i metodologije kojom bi se na godišnjoj razini pratio razvoj i napredak gradova”.

U kategoriji većih gradova Rijeka i Zagreb značajno odskaču od Splita i Osijeka u svim elementima digitalizacije odnosa uprave prema građanima koje smo analizirali u istraživanju. Rijeka se ističe kao pobjednik pred Zagrebom, iako su u mnogim kategorijama razlike malene. Rijeku kao najnapredniji grad u Hrvatskoj u odnosu na digitalizaciju karakterizira osobito naglasak na otvorenosti i komunikaciji s građanima. Njezina uprava orijentirana je na preglednu i jasnu komunikaciju (npr. vrlo jasan centraliziran pristup e-Uslugama s dobro organiziranim pristupom uslugama i obrascima), otvorenost i participativnost upravljanja (najveći broj setova otvorenih podataka, kvalitetni alati za vizualizaciju i participativno budžetiranje). Grad Zagreb ističe se u kategorijama koje se odnose na kvalitetna tehnološka rješenja i integraciju s naprednim sustavima, pa je osobito dobar primjer u pronalaženju funkcionalnih modela online interakcije o servisnim pitanjima (npr. mobilne aplikacije, chatovi i sl. za brzu interakciju u rješavanju servisnih pitanja). Grad Osijek prati ih u odnosu na digitalizaciju usluga i rad na otvaranju podataka te integracije aplikativnih rješenja u rad uprave (nrp. “Izi do potpore”, aplikacija za pronalaženje izvora financiranja za gospodarske subjekte). Split u odnosu na digitalizaciju svojih usluga i interakcije s građanima zaostaje za ostalim trima velikim gradovima, iako je iz organizacije sadržaja na internetskoj stranici vidljiva svijest o tome da je razvoj e-usluga značajan element kvalitete gradske uprave te su postavljeni temelji na kojima grad treba dalje raditi.

U kategoriji srednje velikih gradova, Pula se ističe kao digitalno najnapredniji grad, a pobjedu u različitim kategorijama ponijela je zahvaljujući izrazito kvalitetnoj i informacijama bogatoj stranici i primjeni aplikativnih rješenja koja su, slično kao kod Grada Rijeke, usmjerene dobroj vizualizaciji i posredovanju informacija, otvorenosti uprave i uključivanju građana u procese odlučivanja. U odnosu na kriterije koje se odnose na specifična funkcionalna i tehnološka rješenja slijede ju Karlovac, Velika Gorica i Zadar. Grad Karlovac istaknuo se s velikim brojem dostupnih administrativnih postupaka na svojoj internetskoj stranici, aktivnošću na društvenim mrežama i brzim reagiranjem, odnosno odgovorima na upite građana.

Kategorija manjih gradova ne daje prostora za zaključivanje o ukupnom pobjedniku, budući da se dobivaju vrlo šaroliki rezultati u odnosu na pobjednike po različitim kriterijima, a u pogledu dijela kriterija gradovi su sasvim izjednačeni i često svi na osnovnim polaznim točkama procesa digitalizacije. U ovoj se kategoriji dobro je pozicioniran Sisak, koji je osobito agilan i proaktivan u odnosu na transparentnost proračuna, ali je i rekorder po brzini odgovora na upite građana te je općenito usmjeren na jačanje elemenata participacije i transparentnosti. Među istaknutim predstavnicima kategorije je svakako Dubrovnik, koji se strateški nastoji profilirati kao Smart City i koji ima vrlo kvalitetne usluge za posjetitelje (City Card, Platforma e-Visitor), aktivan je na društvenim mrežama te razvija inovativna aplikativna rješenja. Zanimljivo je kako je jedan od najmanjih uključenih gradova, Grad Vukovar, učinio značajan iskorak u elementarnu dostupnosti administrativnih postupaka na internetu te u kategoriji manjih gradova ima najveći broj zahtjeva i obrazaca dostupnih na internetski stranicama, iako samo u osnovnom obliku namijenjenom preuzimanju. Vukovar se također pokazao agilnim i u odgovaranju na upite građana.

Najčešći nedostaci u procesu digitalne transformacije lokalne samouprave

Iako među hrvatskim gradskim upravama postoji svijest o potrebi digitalizacije i istraživanje pokazuje kako svi uključeni gradovi barem u nekom segmentu čine osnovne iskorake prema digitalnoj upravi i digitalnoj transformaciji, ukupno gledajući stupanj digitalizacije i digitalne spremnosti gradova uključenih u istraživanje nije visok. Prepoznatljivi su obrasci koji su zajednički gradskim upravama u odnosu na način na koji pristupaju digitalnoj transformaciji, kao i ograničavajući faktori u digitalnoj tranziciji. U nastavku dajemo svoju interpretaciju ključnih prepreka koji stoje na putu između lokalnih samouprava i digitalne uspješnosti. 

  1. Nedovoljna razina digitaliziranosti usluga, baziraju se na preuzimanju dokumentacije
  2. Ne koriste se nacionalno dostupni modeli identifikacije i autentifikacije (NIAS, e-građani)
  3. Nepregledno umnožavanje kanala i platformi za iste ili slične usluge
  4. Akvizicija IT rješenja koja se ne koriste ili ne održavaju
  5. Ne polazi se od korisničkog iskustva u prezentaciji informacija
  6. Nerazvijena je svijest o značaju podataka u upravljanju (open data pristup)
  7. Transparentnost se promatra kroz pasivno objavljivanje sirovih informacija
  8. Nedovoljna primjena društvenih mreža za interakciju s građanima

Zaključci i preporuke 

Hrvatski gradovi u ranom su stadiju digitalne tranzicije, odnosno digitalizacije svojih usluga građanima i korištenja digitalnih platformi za interakciju s njima. Digitalizacija, naime, zahtijeva značajna ulaganja i ljudske resurse, a kod manjih gradova ograničenost resursa popraćena je i malim brojem korisnika koji dodatno dovodi u pitanje isplativost takvih ulaganja. Ipak, jasno je da su gradonačelnici i gradske uprave svjesni da je pokretanje prema digitalnoj transformaciji neminovno i da su krenuli manjim ili većim koracima u smjeru digitalizacije svojih usluga i komunikacije s građanima.

Mjere koje gradovi mogu poduzeti da unaprijede svoju razinu digitalne uspješnosti:

  1. Provesti analizu korisničkog iskustva – grad koji ozbiljno promišlja svoju digitalnu transformaciju mora predvidjeti sustavan napor i stručnu podršku u razumijevanju potreba svojih građana.
  2. Provesti dubinsku analizu i optimizaciju svojih poslovnih procesa
  3. Imati jasnu strategiju i plan digitalne transformacije
  4. Razviti plan uključivanja, edukacije i motiviranja zaposlenika za promjene
  5. Gradovi trebaju razvijati zajedničke platforme i rješenja surađujući međusobno

Cijelo istraživanje možete preuzeti ovdje: https://apsolon.com/wp-content/uploads/2019/04/test_compressed.pdf

Print Friendly, PDF & Email
Advent 2019 S
Galerija S