Naš najpoznatiji zvjezdoznanac s razlogom je ljut i razočaran

Korado Korlević
foto: eureka.znano.st
10.01.2016. 10:09; Učitavanja: 604; Početna / Kultura / Naš najpoznatiji zvjezdoznanac s razlogom je ljut i razočaran

autor: Josip Antić za T-portal.hr

Zvjezdano nebo nad nama i moralni zakon u nama! Ne znam jeste li ikad o glasovitom praktičnom postulatu staroga Kanta razmišljali i kao potencijalnom turističkom sloganu, ali meni je upravo to palo na pamet kad sam razgovarao s Koradom Korlevićem, hrvatskim astronomom čije je ime u krugovima zvjezdoznanaca odavno postalo sinonim za Hrvatsku, Istru i Višnjan (može i obrnutim redom). O njegovom doprinosu poznavanja nebesa govori činjenica da je Korado jedan od najuspješnijih svjetskih tragača za asteroidima: sa zvjezdarnice u Višnjanu sam i s kolegama otkrio je 1.400 malih planeta, a od tri kometa koja su otkrivena s Višnjana dva nose njegovo ime

Kad je etika pak posrijedi, o Koradovom unutarnjem zakonu najbolje svjedoči činjenica da je svoje znanje nesebično dijelio održavajući niz edukativnih radionica i smišljajući stotine načina kako bi dva svijeta (onaj nad nama i onaj u nama) spojio u jedinstven doživljaj. U prijevodu na praktičan jezik svakodnevice, bio je jedan od pionira onoga što se kolokvijalno zove – edukacijskim i znanstvenim turizmom.

‘Kako se Zvjezdarnica Višnjan već godinama nalazila u središtu medijske pažnje zbog serije otkrića asteroida, ta je eksponiranost pokrenula i turiste u našem pravcu. Nije bilo ništa logičnije nego smisliti i razvijati astro turistički program smješten na lokaciji nove zvjezdarnice Višnjan – Tićan‘, kaže Korado dodajući kako su u početku taj program podržali Županijska turistička zajednica i nekoliko lokalnih TZ-ova. Zvjezdani turistički program uključivao je niz manifestacija koje su se održavale tijekom čitave godine, a broj sudionika susreta s nebom i zvijezdama kretao se od 100 do 500. Javnosti je najpoznatiji bio AstroFest, glazbeno-umjetnički događaj koji se oslanjao na astronomsko-povijesnu tradiciju ljetnog solsticija, a tijekom kojeg su održavana predavanja i promatranja, ali on nije jedini. Korado i ekipa iz višnjanske zvjezdarnice smislili su Lunasu, manifestaciju nastalu na astronomskoj/kalendarskoj točki starog kalendara (Lunnasi), potom Noć Perzeida u noći 12. – 13.kolovoza, koja se osim promatranja meteorskog potoka Perzeida na padini istočno od Zvjezdarnice na Tićanu sastojala od predavanja. Ekipa s Višnjana organizirala je i Noć jesenskog ekvinocija, a uz te događaje tijekom cijele godine (što će reći u pred i post sezoni) održavana su i Otvorena vrata zvjezdarnice, Astro dani i Astro noći. Nije nevažno spomenuti i da se komuniciralo i predavalo na engleskom i hrvatskom jeziku te po potrebi i na njemačkom, talijanskom i ruskom, a posebno su organizirana vođenja kroz noćno nebo, upoznavanje sazviježđa, objekata u njima, edukacija o imenima zvijezda, mitovima vezanih uz njih.

‘Vrlo često se zbog interesa posjetitelja ostajalo na lokaciji i puno dulje od predviđenog, jer je u programu sudjelovalo puno domaćih i stranih posjetitelja, najvećim dijelom smještenih na području Istre. Dolazili su nam ljubitelja neba iz Hrvatske, Italije, Slovenije, Austrije, Njemačke, Velike Britanije, Nizozemske, Švedske i Rusije. Većinom se radilo o obiteljima s djecom, mladim osobama i manjim skupinama posjetitelja u potrazi za posebnim događanjima na našem poluotoku’, kaže Korado, a onda zastane, mahne rukom i kratko zaključi: sad sve to što ste čuli možete zaboraviti! Zašto?

‘Zato što je Višnjan tu gdje je!’ kaže s dozom crnog humora i pojašnjava kako je astronomski turizam kao segment znanstvenog i edukacijskog turizma u svijetu svakako ima budućnost. Tako su neke zvjezdarnice s kojima Zvjezdarnica u Višnjanu surađuje iz EU fondova dobile značajna sredstva za izgradnju centara za posjetitelje i planetarije. Iz populacije turista počela se sve više izdvajati grupa znanstveno-tehnoloških profesija i ljubitelja tehnologija (tzv. geekovi) koji traže baš takve sadržaje. Tim je skupinama primarni interes aktivno sudjelovanje u intelektualnim izazovima i zaštiti prirode, a u Europi oni čine 15 posto turističke populacije.

Rast interesa za takve programe u anglosaksonskom je svijetu, nordijskim zemljama, Njemačkoj, Japanu i Južnoj Koreji doveo do formiranja mnogih centara za posjetitelje, interaktivnih znanstveno-tehničkih muzeja i sci-tech-eco igraonica.

‘Tisuće posjetitelja naših manifestacija, druge tisuće posjetitelja raznih programa, uvrštavanje posjete Zvjezdarnici kao nezaobilazne točke školskih ekskurzija, izražavanje zadovoljstva posjetitelja kroz razne kanale za feedback, pokazali su da postoji interes za takvim turističkim sadržajem u Istri. U Višnjanu je čak urbanističkim planom rezerviran prostor za takve aktivnosti, i to na Tićanu, do nove zvjezdarnice’, kaže Korado. Ono što je višnjanski zamah zaustavilo jest izostanak očekivane financijske podrška turističkih zajednica u Istarskoj županiji.

‘Znalo se da se u prvim godinama gradi interes i potreba te da će broj turista na početku teško moći pokriti uloženo, no postojalo je uvjerenje da će TZ Istarske županije i neke lokalne TZ-e dugoročno željeti sudjelovati u programu. No naše turističke zajednice organizirane su kao barunije i svaka se brine samo o svom feudu. Umjesto očekivane podrške, na kraju 2013. stigli su dopisi iz nekih TZ-a s informacijom da ne planiraju podržati program budući da se ne odvija isključivo na teritoriju njihove turističke zajednice. Posljedice su da nismo mogli pokrenuti sljedeći razvojni ciklus, da se u jesenskom roku nismo mogli javljati na fondove/natječaje jer nismo znali hoćemo li uopće preživjeti 2015. Velik dio ljudi koje smo osposobljavali za astro i edukacijski turizam su otišli u inozemstvo pa tako trenutačno ne postoji ni program netko ni tko bi ga pokrenuo. Stvar je još začudnija kad se zna da za taj novi ciklus treba nekih 40 tisuća kuna’, kaže Korado koji se bio obratio za pomoć bivšem ministru turizma Darku Lorencinu.

‘Nisam mu pisao da pomogne novčano. Pitao sam ga kako da apliciramo za sredstva iz EU fondova kad tog posebnog turističkog segmenta nema ni u Strategiji hrvatskog turizma. Odgovorili su mi: ‘Hvala na konstruktivnoj kritici’, no nikakva druga potpora nije stigla’, priča Korlević dodajući kako se ‘bez problema pri TZ-u nađe tri milijuna za osvijetliti dizalice u Uljaniku, ali se ne može naći 40 tisuća da preživi astronomski turistički program u Višnjanu’.

Cijeli tekst pročitajte na T-portalu

Print Friendly, PDF & Email