Završio je 12. Istarski povijesni biennale, međunarodni znanstveni skup u organizaciji Zavičajnog muzeja Poreštine – Museo del territorio parentino, Filozofskog fakulteta i Centra za istraživanje povijesti stanovništa sjevernog Jadrana Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i Državnog arhiva u Pazinu, čija je ovogodišnja tema bila „Violentia, conflictus, aggressio…: o nasilju u povijesti na jadranskom prostoru“. Skup se od 22. do 24. svibnja održao u Istarskoj sabornici u Poreču.

Prilikom otvorenja pozdravne su govore u ime organizatora uputili ravnateljica porečkog muzeja dr. sc. Elena Uljančić, prodekan za znanost Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli izv. prof. dr. sc. Ante Matan, ravnateljica Državnog arhiva u Pazinu Mirela Mrak Kliman, pročelnik Odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije – Regione istriana Vladimir Torbica te Ugo Musizza, zamjenik gradonačelnika Grada Poreča-Parenzo. Uslijedilo je predstavljanje zbornika radova s prošloga skupa pod naslovom „Villae, rustici, agricolae…: o selu i seljaštvu u povijesti na jadranskom prostoru“. Zbornik su u ime uredništva predstavili prof. dr. sc. Marija Mogorović Crljenko, dok su o sadržaju i doprinosu zbornika hrvatskoj historiografiji govorili dr. sc. Urška Bratož i Gaetano Benčić, prof.

Istarski povijesni biennale jedan je od rijetkih skupova u regiji koji se bavi temama iz povijesti svakodnevice, a održava se bienalno od 2003. godine. Tri su dana znanstvenici iz Hrvatske, Slovenije i Italije izlagali svoja istraživanja vezana uz nasilje na jadranskom prostoru, pri čemu je nasilje promatrano iz različitih perspektiva u razdoblju od srednjega i ranoga novoga vijeka do 20. stoljeća. Pri tome je u pojedinim izlaganjima korišten i interdisciplinarni pristup, koji spaja povijesna i psihološka istraživanja, te se promatralo i koliko su “okidači” nasilja u prošlosti usporedivi s današnjim. Promatrano je nasilje unutar različitih društvenih skupina, lokalnih zajednica, klanova, plemena, država, među plemićima međusobno, nasilje plemića nad crkvenim institucijama, institucionalno nasilje, zakonom propisano nasilje u obliku različitih tjelesnih kazni, običajnopravni mehanizmi pri sprečavanju nasilja, pokušaji mirenja između različitih skupina, nasilje nad djecom i dječje nasilje, nasilje u braku, nasilje nad ženama i ono koje su počinile žene, nasilje nad mrtvim tijelom, nasilje nad neudanim majkama i njihovom nezakonitom djecom, nasilje čedomorstva, svakodnevno nasilje među pukom, vrijeme, mjesto, okolnosti nasilja… Sagledavane su različite vrste nasilja – tjelesno (fizičko), verbalno, psihičko (mentalno), gospodarsko (materijalno), novinsko izvještavanje o nasilju te stvaranje javnog diskursa o nasilju putem novinskog medija. Spomenute su teme obrađene na temelju gradiva iz mnogih državnih i privatnih arhiva, svjetovnih i crkvenih, u zemlji i inozemstvu (Državni arhivi u Pazinu, Rijeci, Zadru, Splitu, Biskupijski arhiv u Poreču, Arhiv Zadarske nadbiskupije, Državni arhiv u Veneciji, Apostolski Vatikanski arhiv, arhivi u Grazu, Kopru, Piranu, Trstu…).

Skup su pratile i žive rasprave o pojedinim izlaganjima. Tradicionalno je drugog dana skupa organizirano razgledavanje kompleksa Eufrazijane pod stručnim vodstvom dr. sc. Ivana Matejčića, izv. prof. u miru. Nakon zaključne rasprave, prema ustaljenom običaju, najavljena je i tema sljedećeg skupa, a to je obitelj u povijesti na jadranskom prostoru. Skup je zaključen zajedničkim stručnim izletom pod vodstvom porečkih kustosa.

Skup i zbornik financijski podržavaju Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Istarska županija – Upravni odjelu za kulturu i zavičajnost, Grad Poreč-Parenzo i ostali istarski gradovi i općine.