(Duška Palibrk, Glas Istre) Naturistički kamp Istra Sunny u Funtani, najavila je porečka Valamar Riviera, zatvara se s koncem rujna, a iduće sezone bit će to Premium Camping Resort, posve tekstilno luksuzno ljetovalište. Slična sudbina, izgledno je, čeka i vrsarsku Koversadu, prvi naturistički komercijalni kamp u Europi, u kojem rovinjska Maistra planira naturistima ostaviti tek jedan kutak.

U Hrvatskoj je od 1972. do danas zatvoreno ili prenamijenjeno 20-ak naturističkih središta, a počelo je s PuntaS kalom kod Zadra 2001. godine. U Istri, koja je (i) u naturizmu pionir i nacionalni lider, rovinjska je Monsena postala tekstilni resort Amarin, dok su u rovinjskom Polariju i medulinskoj Kaželi naturistima ostavljeni tek djelići plaža. S 33 natuiistička središta i šest milijuna noćenja godišnje u zlatnim  70-ima i 80-ima, Hrvatska se svela na  12 kampova i naselja s dva milijuna noćenja, što je svega 3,5 posto turističkih noćenja u zemlji. Brojke su u stalnom padu i ovi potezi turističkih kompanija s jedne strane su razumljivi, ali  zašto drugi u Europi bilježe rast? .

Istra predvodnica

Unatoč  retradicionalizaciji društva popularnost nudizma ne  opada  ni u nas. Stručnjaci procjenjuju da je svaki deseti gost koji nam dolazi naturist, ali “divlji”. Dakle, kupa se na divljim nudističkim plažama, što se tiho tolerira, mimo zakona koji nema tko provoditi u djelo. Turistička administracija bruji o razvoju selektivnih oblika, cikloturizma, gastroturizma i niza drugih turizama,  ali se ne spominje nudistički segment po kojem smo nekad bili vodeći u svijetu.

– Naturizam u Hrvatskoj posljednjih je godina u stagnaciji, s godišnjim razlikama 5-8 posto lošije iskorištenosti od tekstilnih kampova i teško da će ponovno doživjeti procvat kao 70-ih godina prošloga stoljeća kada je Hrvatska bila prvo europsko odredište po kvaliteti i broju kapaciteta za naturiste. No, jesu li mjerodavni učinili dovoljno i jesu li nam ti gosti jednako važni kao ostali? Čini se da je dio naturističkih kampova u svojoj poslovnoj viziji prestao s ozbiljnijim investicijaina, čekajući da nevidljiva tržišna ruka sama pokaže pravac daljnjeg razvoja. Da je ulaganje presudno, pokazuje primjer Valalte koja je kao najkvalitetniji europski kamp ostala na pozitivnim brojkama, kaže Jerko Sladoljev iz Top Camping Croatia, udruženja sa sjedištem u Poreču koje u suradnji s Ministarstvom turizma i Internacionalnom naturističkom federacijom (INF) provodi certifikaciju naturističkih kampova.

U Europi postoji 625 naturističkih klubova sa 180.000 članova, a uz one bez članske kartice broj se penje na pet milijuna osoba. Dakle, tržište koje se ne smije zanemariti. Hrvatska je s prijemnim kapacitetom desetljećima bila druga FKK destinacija Europe, iza Francuske, a ispred Njemačke. Sada smo treći. U tome Istra sudjeluje s čak 85 posto kapaciteta i 90 posto ostvarenih  noćenja. Možemo primiti oko 30.000 naturista, što je oko 14 posto kapaciteta na Poluotoku. U Istri je sedam od 12 FKK kampova u zemlji, a to su Kanegra u Savudriji, Ulika u Červar Portu, Solaris u Taru, Istra Sunny u Funtani, Koversada u Vrsaru, Valalta u Rovinju te djelomično Kažela u Medullnu. Na Kvarneru su Bunculuka, Konoble i Baldarin, a u Dalmaciji samo dva, Nudist na Hvaru te Sovinje u Tkonu na otoku Pašmanu.

Krenulo je iz Koversade, prvo kao naturističke plaže formirane 1960., gdje je 1972. (u socijalističkoj zemlji) održan svjetski kongres, naturista, najavljen i nagodinu. Koversada je najveće naturističko naselje u Istri, prostire se na 120 hektara, dok je najkvalitetnija Valalta, jedina s četiri nacionalne te pet zvjezdica po uglednom njemačkom ADAC-u gdje ima status superplatza.

-Istra je kolijevka ove specifične turističke-ponude u Hrvatskoj. Danas samo  Poreština, priobalje od rijeke Mirne do Limskog kanala, u naturističkim naseljima raspolaže s 2.000 kreveta i više od 20.000 mjesta u autokampovima te ostvaruje više od milijun noćenja, što je više od jedne četvrtine turističkog prometa tog područja. No, pored svih pozitivnih pokazatelja i ekonomske opravdanosti investiranja u ovu formu turističke ponude, nije se adekvatno pratio naturizam kao pokret, njegove specifičnosti i zahtjeve, kaže Sladoljev.

Toleriranje odjevenih

– Naturistički kampovi trebaju se okrenuti svojim originalnim.počecima u bavljenju sve više zdravljem, nuditi zračne i vodene kupke, wellness, beauty farm, vodenu gimnastiku i aerobik, teretane, zdravu hranu, druženje i kulturnu ponudu u naselju. Uz, prije svega, poštivanje principa integralne goloće tijekom cijelog dana, Uz poštivanje sebe i okoline. Naturisti nam zamjeraju sve veće toleriranje odjevenih gostiju u natutističkim središtima. Organiziranih naturista sve je manje, ali nove generacije koje vjeruju u zdrav život i aktivan odmor potencijalni su novi potrošači.
Zato treba redizajnirati, osuvremeniti naturisričke standarde, educirati mlade. U Ministarstvu turizma uopće se nije raspravljalo o ovom segmentu ponude, a bivši ministar Darko Lorencin je kazao da ga se i ne spominje u Strategiji razvoja hrvatskog turizma, kaže Sladoljev.

Predsjednik Društva naturista Hrvatske Davorin Zugčić kaže da je već dobio pritužbu predsjednice slovenskog  udruženja naturista radi najave prenamjene naturističkog kampa u Funtani u tekstilni.
“To je privatni kamp. Što mi tu možemo napraviti? Možemo potpisivati peticiju, ali  čorav posao! Zašto to kompanije rade? Ne znam. Znam da obližnji Solaris, mali komunalni kamp u Taru, odbija ljude jer su puni, a nemaju mjesta za širenje. Ne vjerujem da i kamp u Funtani nije bib popunjen. Naturisti su poznati kao redovitiji, vjerniji gosti i duže borave u destinaciji. U Koversadu dolazi već treća generacija naturista, a kamp propada, godinama se ništa nije ulagalo, vjerojatno će i tamo tekstil ući na mala vrata. Valalta je dobar primjer ulaganja.  Klijentela se mijenja, traži viši standard i bolje uvjete, kaže Zugčić,

Udruga kojoj je na čelu okuplja stotinjak članova, ovisno o tome koliko ljudi ide u naturističke kampove i koliki im popust daju. Većina uzme iskaznicu samo ako te godine ide kampirati. 
“Naturistički pokret stagnira. Ljudi sve više idu na divlje plaže pa nemaju ni poticaj učlaniti se u društvo. Barem 10-15 posto turista dolazi u mjesta gdje znaju da su u blizini divlje nudističke plaže”, kaže predsjednik hrvatske udruge naturista.

Ciril Kljun: Naturizam je komparativna prednost hrvatske turističke ponude

Ciril Kljun iz Kranja vjerni je gost Koversade, od 2005. do danas, a prije toga s društvom je dolazio u Monsenu kraj Rovinja, sadašnji Amarin. Dođe dva-tri puta godišnje. Pamti zlatno doba naturizma u kampovima Hrvatske, posjećivao je i Solaris kod Poreča, Bunculku u Baški. Nerado se sjeća zatvaranja naturističkog kampa Monsena, a boji se da jednaka sudbina čeka i Koversadu. Naturizam je njegova životna filozofija.

– Zadnjih godina svjedok sam slabog održavanja objekata u kampu Koversada, prvenstveno sanitarnih čvorova. Većina sanitarija svih ovih godina mojih boravaka u kampu nije obnavljana. Imam osjećaj da je  sve u njima još iz 1970., ali unatoč tome, vraćam se svakog ljeta jer sam zadovoljan ljepotom prirode u kampu, čistoćom. pa i sanitarija, famoznim o morem, životinjama koje nas okružuju – jutrom nas bude vjeverice, zečevi, glas pijetla, grije nas žarko sunce i hladi povjetarac. Nemam primjdbi ni na osoblje kampa, razina usluge je primjerena. I mi vidimo da zadnjih godina opada broj gostiju, tako da je vjerojatno i rentabilnost kampa sve manja.  Ipak ne mogu razumjeti da se unatoč podizanju cijena u investicije i održavanje praktično ništa ne ulaže. A gosti, ljubitelji naturizma vraćaju se iz godine u godinu, prvenstveno Nijemci i koji prelaze tisuće kilometara da uživaju u ljepotama hrvatske Istre: magični Rovinj, za mene najljepše mjesto na hrvatskoj obali, pa Bale, Motovun … , kaže gospodin Kljun.

Svjestan je da je trend naturizma u opadanju, što je, smatra on, prvenstveno posljedica starenja populacije organiziranih naturista i slabijeg dotoka mladih turista, manje popularnosti naturizma i nudizma nego što je to bilo 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća.
“Treba očuvati naturističke kampove, jer osiguravaju raznovrsnost ponude. Pa i kada proizvode manje gubitke, kompanije to nadomjeste dobicima u drugim segmentima, hotelima, turističkim naseljima, tekstilnim kampovima u kojima je broj gostiju u stalnom porastu. Naturizam je komparativna prednost hrvatske turističke ponude, u skladu sa sloganom “Hrvatska kakva je nekad bila”‘, kaže Ciril Kljun.

Duška Palibrk, Glas Istre