U više smo navrata bezuspješno od nadležnih tražili uvid u kompletnu "Analizu okvirnih mogućnosti razvoja golfa na području Istarske županije" koja će, uz još neke dokumente, poslužiti za izmjene županijskog prostornog plana u dijelu koji se tiče upravo golf lokacija.

Već smo u nekoliko navrata ukazali na nebuloznu proceduru Županije koja je prvo ucrtala čak 23 golf projekta u Istri, da bi tek kasnije naručila studiju koja mora pokazati opravdanost tolikih lokacija te analizirati razne aspekte i utjecaje golf turizma na život Istrana i razvoj Poluotoka.

Umjesto da se javnosti podastru kompletni podaci iz ovog dokumenta koji se izrađivao više od godinu dana, posebice stoga što je plaćen javnim novcem iz županijskog proračuna, jedino što je potpisana novinarka uspjela ishoditi je da joj analizu, i to samo određene dijelove, predstave njen izrađivač Branko Curić, direktor županijske tvrtke Istra golf dizajn (IGD) i strastveni golfer, te u ime naručitelja direktorica županijskog Zavoda za prostorno uređenje Ingrid Paljar.

Od Curića i Paljar, pod čijim smo budnim okom listali 200-tinjak stranica analize, dobili smo stoga samo određene podatke, naravno, one koji se tiču pozitivnih aspekata golf projekata, kao što je porast broja noćenja gostiju izvan sezone za najmanje 12 posto, povećanje prihoda izvan glavne turističke sezone za 17 posto te ukupan porast prihoda u turizmu za najmanje 2,3 posto.

Eskivirali konkretan odgovor
Međutim, kada se potaknulo pitanje o utjecaju pojedinih lokacija na prirodne vrijednosti, nadležni su unatoč našem višekratnom inzistiranju eskivirali konkretan odgovor te nam nisu omogućili ni da prepišemo ili fotokopiramo sporne podatke.

Iako su u analizi ucrtane karte s golf lokacijama koje se nalaze u zonama zaštite prirode, vodozaštite ili zaštite određenih biljnih ili životinjskih staništa, ti podaci, prema mišljenju nadležnih, nisu za oči i uši javnosti. Istovremeno, upravo će ovi podaci zajedno s vlasničkom, odnosno imovinskopravnom situacijom zemljišta, biti ključni prilikom procjenjivanja koje će golf lokacije biti izbačene ili pak zadržane u prostoru Istre.

"Podaci, ako se izvuku iz konteksta, dobiju sasvim drukčije značenje, ovo su samo taksativni podaci koje je potrebno dodatno analizirati. Tek će studije utjecaja na okoliš pokazati koje je zaštite potrebno uvesti na određena golf igrališta. U prostorni plan unijet ćemo uvjete koje investitori moraju poštivati, pa će vjerojatno neke lokacije ispasti jer neće biti isplative", bili su jedini odgovori na sva naša nastojanja da dođemo do relevantnih informacijama o tome koji se golf teren nalazi u kojoj zoni zaštite.

Na pitanje kako je moguće da su se neki golf tereni uopće našli u zaštićenim zonama Paljar objašnjava da su ekološka mreža i posebna ograničenja po uvjetima Europske unije uvedeni tek nakon što su se golf lokacije ucrtale u prostorni plan.

Curić ističe da će analiza golf lokacija kao i dodatni dokumenti koje je Zavod zatražio pokazati da neki projekti nisu realni, a možda se pronađu i nove lokacije, primjerice napušteni kamenolomi.

"Sigurno bi bilo bolje da se s ovom analizom išlo prije negoli se lokacije već odredilo u prostornom planu. Prema mojem mišljenju u Istri bi trebalo biti tri do četiri golferskih klastera, i to na području Bujštine i Umaga, Poreštine, južne Istre te jedan u unutrašnjosti. U svakom klasteru optimalno je da bude tri do pet igrališta jer prema podacima internacionalne asocijacije golf turoperatora tada dolazi najviše golfera", veli Curić.

Na 10 igrališta 700 radnih mjesta
Među argumentima za razvoj golfa Curić je u analizi naveo povećanje direktnih inozemnih investicija.

"Pod pretpostavkom da se u idućih pet godina realizira deset golf igrališta sa smještajnim kapacitetima, investiralo bi se 500 milijuna eura, a čime bi se povećala ukupna ulaganja u istarski turizam za 30 posto. Deset golf igrališta generirat će godišnje oko 48 milijuna eura prihoda pod pretpostavkom da jedna runda stoji prosječnih 60 eura", veli.

Od golf terena najviše bi profitirao državni proračun zbog PDV-a, a najmanje županijski. "Državna bi blagajna na izgradnji deset igrališta prihodovala oko 60 milijuna eura. Uz sadašnju razinu komunalnih naknada, gradovi i općine koje bi na svom području imale golf godišnje bi prihodovali oko 1,1 milijun eura, što za grad poput Poreča možda nije mnogo, ali za općinu kao što je Tar-Vabriga to je dupli proračun", veli Curić.

Prema podacima iznijetim u analizi, deset golf terena povećalo bi sadašnjih 18 milijuna noćenja godišnje u Istri za 200 tisuća noćenja golfera i dodatnih 200 tisuća noćenja njihovih pratitelja.

"Prema projekciji iz ove analize na golf terenu koji nema smještajne kapacitete posao bi pronašlo od 15 do 30 osoba, dok bi golf teren sa resortom, dale izgrađenim smještajem, zaposlio oko 70 ljudi. Dakle, pod pretpostavkom da se izgradi deset golf igrališta, u Istri bi se otvorilo oko 700 novih radnih mjesta", veli Curić, no dodaje da je riječ o vrlo grubim procjenama.

Na česte kritike javnosti uperene ne na sam golf kao sport, već na izgradnju koja se gura u ime golf projekata, poput motovunskog koji predviđa 500 ležaja u 67 objekata, od čega 59 vila s bazenima, Curić odgovara da je apsolutno protiv bilo kakve devastacije prostora. Međutim, dodaje da se smještaj oko golf terena u Motovunu treba izgraditi, a takav stav ne čudi budući da je Istra golf dizajn radila za Jupiter Adriju, tvrtku koja investira u golf podno ovog srednjovjekovnog gradića.

"Od 23 golf terena iz prostornog plana samo polovica predviđa izgradnju smještajnih kapaciteta. Za mene je apartmanizacija najveći zločin koji se desio u Istri, a takozvane istarske kuće koje se grade su nakaza. No, puno se gora apartmanizacija dešava neovisno o terenima, kada jedan investitor u golf resortu gradi čitav projekt ujednačeno. Volio bih da hotelijeri Istraturist, Rivijera, Plava laguna ulažu u golf terene kao što to čini Maistra u Rovinju i Vrsaru. Sjajno, jer kada lokalni hotelijer pokaže interes za ulaganje u golf terene, oni ne moraju forsirati kapacitete budući da ih već imaju. Zašto ostali hotelijeri nemaju takvih ambicija, pitanje je za nekog drugog", kazao je Curić.

(Maša JERIN, Glas Istre)

Umjesto odgovora, golf loptica
Uzaludni su bili svi naši pokušaj da dođemo do relevantnih informacija o smještaju golf terena u zonama ekološke mreže tijekom dvosatnog razgovora s Brankom Curićem i Ingrid Paljar. Jedino smo u njihovoj prisutnosti mogli dobiti na uvid "Analizu okvirnih mogućnosti razvoja golfa na području Istarske županije", ali ne i konkretne odgovore na važna pitanja. Umjesto odgovora Curić nam je pružio golf lopticu te predložio studijsko putovanje kojim bismo u dva dana obišli nekoliko obližnjih golf terena u Italiji te se uvjerili iz prve ruke da apartmani i vile uz golf terene ne moraju uvijek biti loše rješenje. Umjesto loptice ili putovanja, nadležni su trebali pokazati otvorenost prema javnosti i bez ograda pružiti čitavu analizu na uvid. Time bi, a ne putovanjem s novinarkom, zaista dokazali da je u interesu Županije da golf u Istri ne postane loše rješenje.