Vlada je definitivno odustala od zakona koji je trebao zaštititi turističko zemljište od prodaje i zadržati ga u vlasništvu države i lokalne zajednice. Taj je prijedlog prije nešto više od šest mjeseci Vlada predstavila kao svoj veliki projekt uz pomoć kojeg će, kako su se tada na sjednici Vlade u Dubrovniku hvalili ministri, sačuvati sto milijuna četvornih metara zemljišta uz obalu u trajnom vlasništvu države, a koncesijom će osigurati dugotrajni prihod.

Radi se o zemljištu turističkih kampova, ali i hotela i turističkih naselja koje je izuzeto od pretvorbe i privatizacije kad su prodavana društva koja su ga koristila. Vlada je od početka mandata najavljivala da će zaštititi zemljište vrijedno desetke milijardi kuna, čija je cijena iz dana u dan sve veća. Kad je konačno nakon dvije godine izradila zakon, činilo se da će biti tako te da lobiji velikih turističkih kompanija, ali i ulagači iz inozemstva, nisu uspjeli ishoditi rješenje po kojem bi mogli naknadno u temeljni kapital uključiti to zemljište ili ga kupovati.

Ovih dana, šest mjeseci kasnije, jasno je da je Vlada odustala od zakona i zaštite »posljednjeg nacionalnog blaga«. Zakon se više ni formalno ne može kiseliti u saborskoj proceduri jer nije usvojen u roku od šest mjeseci od prvog čitanja, a dok ne istekne još šest mjeseci, ne može ponovo u parlamentarnu proceduru. Takav potez Vlada ni ne planira napraviti, potvrđeno nam je iz više izvora, jer je odustala od tog zakona i izradit će novi. Stari je prijedlog radilo Ministarstvo turizma, a novi će izraditi potpuno drugi resor – Ministarstvo pravosuđa. Zašto je stari zakon bio loš, od čega se u njemu odustalo te na kojim će temeljima Ministarstvo pravosuđa izraditi novi prijedlog, zasad nije moguće doznati.

Vladine službe ne žele priznati ni da se odustalo od zakona koji više nikako ne može biti službeni prijedlog, a pogotovo ne žele govoriti u kojim će se to »sitnicama« razlikovati novi nacrt zakona. U svakom slučaju, dok se taj prijedlog izrađuje, velike korporacije ponovo imaju priliku za pritisak da bi dobile turističko zemljište koje nije ušlo u temeljni kapital poduzeća koja su kupovali ili da bi barem dobili priliku za naknadnu kupnju.

U jednom su trenutku u tom nastojanju i uspjeli pa je u zakon ugrađena odredba da zemljište u turističkim naseljima i oko hotela pripada lokalnoj zajednici, koja ga može prodati, a mora ga prvo ponuditi na kupnju tvrtkama koje su vlasnici tih objekata. Na kraju je pod pritiskom javnosti Vlada popustila i kompanije su u zakonskom prijedlogu dobile samo zemljište na kojem su izgrađeni njihovi objekti, ostalo je pripalo lokalnoj vlasti, ali se nije moglo prodavati, nego davati u koncesiju, kao i zemljište u sklopu kampova koje je trebalo pripasti državi.

Od svega toga zasad neće biti ništa. Vlasnički status neprivatiziranog turističkog zemljišta i dalje ostaje neriješen i to je prilika svima koji imaju interese, a takvih nije malo jer se radi o milijardama eura, da pokušaju progurati svoje prijedloge. Vlasnici turističkih društava pokušali su i na Ustavnom sudu izboriti uključivanje zemljišta u temeljni kapital društva, tražeći da se neustavnim proglasi članak 47. Zakona o privatizaciji koji je to zemljište izuzeo od privatizacije i ono je prešlo u vlasništvo Fonda. Slučajnost ili ne, ali u utorak je Ustavni sud objavio da odbacuje njihov prijedlog, odnosno da ne smatra tu odredbu zakona protivnom Ustavu.

Opet slučajno ili ne, Sabor je ovih dana potvrdio promjene zakona o vlasništvu, koji regulira i što je vlasništvo privatiziranih poduzeća. Tako u svoje vlasništvo mogu upisati nekretninu koju su nekad društvena poduzeća koristila, koja je upisana u temeljni kapital i koja je mogla biti predmet stjecanja prava vlasništva. Iz teksta zakona je jasno da sva ta tri uvjeta moraju biti zadovoljena pa se ustvari ništa ne mijenja, jer ono što nije bilo procijenjeno u temeljnom kapitalu ne može postati vlasništvo neke tvrtke. No, oporba je negodovala uz upozorenje da će se tek kroz pravnu praksu vidjeti kakve su posljedice tih tehničkih izmjena zakona.

Umjesto zakona koji bi regulirao status turističkog zemljišta, u saborsku će proceduru u rujnu novi zakon o privatizaciji, a i on je povezan s problemom turističkog zemljišta. Taj zakon, kako doznajemo, najavljuje donošenje novog zakona kojim će se regulirati status turističkog zemljišta, a predviđa da se dosadašnji procesi završe uz poštovanje članka 47., znači da izuzeto zemljište i dalje pripada Fondu te da se nakon toga taj članak stavi u mirovanje.

J. Marić, Glas Istre