Dobivanjem akreditacije i za metodu senzorne analize stvoreni su preduvjeti da Ministarstvo poljoprivrede laboratorij ovlasti i za provođenje službenih senzornih ocjenjivanja vina. No, hoće li se to desiti i kada, ovisit će u konačnici i o novoj zakonskoj regulativi koja se uskoro očekuje.

Vinarski laboratorij porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam nastavio se usavršavati i proširivati područje svog djelovanja. Tako je ovoga ljeta proširio akreditaciju za još jednu metodu fizikalno-kemijske analize na ukupno 13 metoda, za što je dobio potvrdu Hrvatske akreditacijske agencije.

Akreditacija je dobivena i za metodu organoleptičnog, odnosno senzornog ocjenjivanja vina i voćnih vina koje propisuje trenutno važeća zakonska regulativa. Prema riječima dr. sc. Sanje Radeka, predsjednice Povjerenstva za senzorno ocjenjivanje vina Instituta. Proširenje područja akreditacije Vinarskog laboratorija i na metodu senzorne analize, ovaj laboratorij čini jednim od najkompetentnijih laboratorija takvog tipa u Hrvatskoj te jednim od rijetkih u široj regiji koji u području akreditacije ima metodu senzornog ocjenjivanja vina.

Drugi u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je to za sada drugi laboratorij koji irna akreditiranu metodu scnzorne analize vina.
O tome što ova akreditacija znači za Vinarski laboratorij, a što za njegove korisnike i ostale proizvođače vina pojasnio je dr. sc. Igor Lukić, voditelj Vinarskog laboratorija. Naime, prema njihovim riječima, da bi se vino stavilo na tržište, odnosno u promet, ono treba proći fizikalno-kemijsku te senzornu analizu. Fizikalnokemijsku analizu porečki Vinarski laboratorij i dosad je provodio za istarska vina, i to posredno putem H rvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo koji im je na osnovu ugovora o suradnji prepuštao analizu vina uglavnom s istarskog područja. Senzornu analizu, međutim, trenutno važeći propisi omogućuju jedino Hrvatskom centru za poljoprivredu. Dobivanjem akreditacije i za metodu senzorne analize stvoreni su preduvjeti da Ministarstvo poljoprivrede ovlasti porečki Vinarski laboratorij i za provođenje službenih senzornih ocjenjivanja vina. No hoće li se to desiti i kada ovisit će u konačnici i o novoj zakonskoj regulativi koja se uskoro očekuje.

– Ministarstvo poljoprivrede prepoznalo nas je kao pouzdanu i relevantnu instituciju, međutim, mogućnosti i potencijal laboratorija u kontroli tržišta vina nisu u potpunosti iskorišteni, već to ovisi o nadležnim institucijama. Smatramo da bi Institut trebao više sudjelovati u službenim poslovima vezanim uz promet vina i nadamo se da će nam nova zakonska regulativa koja je u pripremi to omogućiti jer za to imamo sve potrebne stručne i tehničke uvjete, rekao je Lukić.  Istaknuo je pritom, da se u Institutu nadaju da će u bliskoj budućnosti dobiti ovlaštenje i za kontrolu fizikalno-kemijskih i senzornih svojstava vina sa zaštićenim oznakama izvornosti i zemljopisnog podrijetla, tradicionalnih izraza, sortnog podrijetla te ostalih službenih poslova i kontrola.

Govoreći pak o samoj akreditaciji, Lukić, koji obavlja i funkciju upravitelja kvalitetom laboratorija Instituta, ističe da pojam akreditacije i važnost akreditiranih laboratorija u Hrvatskoj nije dovoljno valorizirana te da veliki broj korisnika još ne prepoznaje prednosti takvih rezultata analize.

– Akreditacija odnosno potvrda o akreditaciji laboratorija  je službeni dokaz o njegovoj osposobljenosti za obavljanje određenih analiza. Potvrdu o akreditaciji izdaje Hrvatska akreditacijska agencija koju pak akreditira Europska organizacija za akreditaciju. Laboratorij mora imati odgovarajuće stručno osoblje, prostore i testiranu opremu te mora koristiti najnovija izdanja metoda analize koje koristi.  Svi se uzorci širriraju pa tako onaj tko izvodi analizu ne zna o čijem je uzorku riječ čime su zaštićena vlasnička prava i tajnost podataka, objasnio je Lukić.

Znaju što rade

On ističe da korisnik od akreditiranog laboratorija dobiva prije svega kvalitetan, tj. pouzdan i točan rezultat u koji može imati povjerenja i na osnovu kojeg može donijeti ispravne odluke. Rezultati izdani na izvještaju o analizi sa znakom akreditacije važeći su u svim zemljama EU pa i šire, te pomažu uklanjanju prepreka u međunarodnoj trgovini.
Takvi rezultati, napominje Lukić, u funkciji su zaštite i kvalitetnih proizvođača i potrošača, a korištenje usluga akreditiranih laboratorija, prema njemu, odražava viši stupanj poslovne kulture, ozbiljniji pristup poslovanju, te veći stupanj odgovornosti prema vlastitom proizvodu.

– Potvrdu oakreditaciji laboratorija usporedio bih s diplomom na kraju studija. Od koga očekujete da će kvalitetnije izraditi i kome ćete povjeriti izradu, na primjer, arhitektonskog projekta: nekome tko zna crtati ili arhitektu s diplomom? Isto je i s laboratorijima; akreditirani laboratoriji imaju potvrdu da znaju što rade, zaključio je Igor Lukić.

Vesna Kapeloto, Glas Istre