Na snagu je stupio novi Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom Ministarstva zaštite okoliša i graditeljstva koji izvođačima radova, investitorima ili vlasnicima građevnog otpada zabranjuje njegovo nepropisno odlaganje bez zbrinjavanja. Kako je propisano pravilnikom, građevni se otpad mora odvojeno skupljati, a zatim reciklirati ili zbrinjavati na druge ekološki prihvatljive načine, dok je njegovo odlaganje na mjestu nastanka ili na lokacijama koje nisu za to predviđene u potpunosti zabranjeno.
Vlasnik takvog otpada, investitor ili izvođač radova, dužan je, osim toga, snositi sve troškove gospodarenja građevnim otpadom, skupljeni otpad mora se predati za to ovlaštenoj tvrtki, a sve županije i Grad Zagreb u roku od šest mjeseci, pak, moraju odrediti lokacije za prikupljanje građevinskog otpada na svom području. Grad Zagreb i jedinice lokalne samouprave, stoji u pravilniku, dužni su putem reciklažnih dvorišta osigurati preuzimanje građevnog otpada sa svojeg područja. Svaka pravna i fizička osoba-obrtnik, odnosno ovlaštena osoba koja na bilo koji način prema ovom pravilniku gospodari građevnim otpadom mora svoje poslovanje s njime uskladiti najkasnije do kraja ove godine.
Kako pojašnjavaju u Ministarstvu, pravilnikom bi se trebalo osigurati recikliranje čak 80 posto građevinskog otpada, za razliku od postojećih sedam posto. Najvećim dijelom (95 posto) građevinski otpad čini tzv. inertan otpad, od keramike, ostataka rušenja zgrada, žbuke, gipsa do razbijenog betona i ostalog, dok se preostalih pet posto odnosi na opasni građevinski otpad, poput asfaltnog veziva ili otpada koji sadrži azbest.
U Hrvatskoj se godišnje »proizvede« oko 2,6 milijuna tona građevinskog otpada, od čega gotovo polovina završi na odlagalištima komunalnog otpada, što višestruko povećava troškove sanacije, zauzima korisni volumen odlagališta i nove površine te povećava potrebu za otvaranjem novih nalazišta prirodnih mineralnih materijala. Kako predviđa Zakon o otpadu, na temelju kojeg je ovaj pravilnik donesen, pravna osoba koja ne poštuje zakon i nepropisnim odlaganjem otpada ugrožava sigurnost, javni red i mir, može biti kažnjena sa 100.000 do čak 400.000 kuna, a fizička osoba kaznom od 85.000 do 200.000 kuna. Općinu ili grad koji ne osiguraju provođenje mjera za odlaganje otpada, država može kazniti sa 100.000 do 500.000 kuna.

B.M.P. Glas Istre