“Investicija u Valamar Pinia Family Suites je odgođena zbog zastoja u pripremi tehničke dokumentacije, ali i nesigurnosti u poslovnom okruženju kao što su neizvjesna primjena zakona o porezu na nekretnine i zakona o turističkom zemljištu koji mogu utjecati na isplativost ulaganja. Turistički sektor i hotelijeri kontinuirano surađuju s Vladom RH te vjerujemo da će ova Vlada do kraja godine donijeti kvalitetne mjere i odluke koje će unaprijediti investicijsko okruženje te poticati daljnji razvoj cijelog turističkog sektora, a time i potpunu realizaciju planiranog investicijskog ciklusa Valamara u vrijednosti od 2 milijarde kuna”, pripćeno je jučer iz uprave Valamara, dan nakon što je ta tvrtka objavila da odgađa investiciju u Valamar Pinia Family Suites u Poreču vrijednu preko 100 milijuna kuna, planiranu za 2018., zbog, kako su naveli, “neizvjesne fiskalne politike za investiture u turizam te izazova u pripremi potrebne tehničke dokumentacije”.

Nakon tog odustajanja, postavlja se pitanje što će biti sa ostalim investicijama Valamara, koji je najavio da će do 2020. uložiti oko dvije milijarde kuna. Je li na potezu država?

Jeftini radnici

“Dalo bi se diskutirati o ovome. Dvadeset pet godina koriste turističko zemljište bez naknade, u autokampovima naročito, tvrtke su preuzeli (vlasnički) uz nisku cijenu, zaposleni primaju naknadu (plaću) 20 posto nižu nego što je prosječni osobni dohodak…, komentirao je ovu vijest na Facebooku bivši ministar turizma, a sada predavač na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, dr. Ivan Herak.

– Valamar je, kao uostalom i sve turističke tvrtke, visinu PDV-a, koja je propisana sektoru, osnovano artikulirao kao najveći problem u odnosu s državom, što je i 
razumljivo, ne samo zbog same visine PDV-a, već i zbog toga što on čini oko 70 posto davanja sektora. Ali, kad se govori o potrebi sniženja PDV-a, uvjetno sam suglasan s promišljanjem hotelijera; da se to dogodi uz istodobno rješenje niza drugih otvorenih pitanja. Dakle, da smanjenju PDV-a u turizmu, ali istodobno da i plaćanju koncesijske naknade za korištenje turističkog zemljišta. Pritom treba imati na umu da još uvijek postoje prijepori unutar struke koliko iznosi realno i osnovano smanjenje stope PDV-a koje bi naše hotelijere dovelo u ravnopravan konkurentski položaj, i drugo, u kojem trenutku je to moguće ostvariti, kaže Herak, dodavši da dramatična lamentiranja hotelijera o odlučujućem utjecaju PDV-a na profitabilnost i konkurentnost sektora, 
maltene eutanaziji investicija i rastjerivanju potencijalnih ulagača u sektor – nemaju osnove. 

– I to ne samo zato što je stopa PDV-a, premda viša nego u većini konkurentskih destinacija, još uvijek u donjoj zoni konkurentnosti, već i stoga što su, promatramo li još neke čimbenike konkurentnosti kao što su cijena rada te troškovi inicijalnih ulaganja u sektor, spomenuti troškovi u Hrvatskoj znatno niži od onih u konkurentskom 
okruženju, rekao je Herak, dodavši da je potrebno sagledati i odnos kapitala i rada, koji je dugoročno neodrživ, a koji se u aktualnoj turističkoj sezoni manifestirao kroz deficit radne snage u turizmu, kao posljedica, između ostaloga, i niske cijene rada u hrvatskom turizmu.

– Prosječne plaće radnika u ugostiteljstvu i turizmu 20 posto su manje od ionako niske prosječne plaće u Hrvatskoj, pa se stoga osnovanim nameće da turističke tvrtke koje osnovano smatraju da plaćaju previsok PDV na odgovarajući način riješe i problem niske cijene rada na kojem u značajnoj mjeri temelje svoju visoku profitabilnost, kaže Herak. 

Tri problema

Profesor na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu prof. dr. Dragan Magaš kaže da u hrvatskom turizmu ima stvari o kojima definitivno treba razgovarati.

– I ne samo razgovarati, nego ih i konačno rješavati. Po svim analizama treba nam hotelskih kapaciteta, destinacije postaju glavni motiv dolaska modernih turista, što znači da ravnopravno treba razgovarati i o potrebama destinacije, i o potrebama hotelskih kuća. Isključivost i ucjene, a kad je u pitanju destinacijski proizvod, odnosno integralni proizvod, nikako nisu dobre, ocjenjuje dr. Magaš. 

Predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Nedo Pinezić kaže da Valamarova “vijest dana” ukazuje na nekoliko problema. 

– Prvi je nedvojbeno visok fiskalni i parafiskalni pritisak na realni sektor. 
Bili mali ili veliki poslovni subjekt, opterećenja koja nameće država nisu stimulativna i stavljaju pod znak pitanja isplativost investicije. Drugi problem je odnos države i sada već dobro okrupnjene hotelske industrije. Bez obilate susretljivosti države i svih političkih opcija na vlasti u posljednjih 25 godina, vlasnici danas moćnih hotelskih korporacija sigurno ne bi došli do ovog obima vlasništva turističkih nekretnina, kao ni do visokih prinosa od tih nekretnina. Iako međusobne obaveze znaju samo akteri tih zbivanja, ova se vijest može smatrati jednom od metoda pritiska krupnog kapitala na vlast. Treći problem koji se može kriti u pozadini ove odluke je pitanje djelatnika kojih, ni kvalitetom ni brojem, nema dovoljno da bi planirane investicije u konačnici dovele do visoke razine usluge, rekao je Pinezić. 

Apel na državu

Boris Žgomba, predsjednik Udruge putničkih agencija HGK-a i potpredsjednik Europske udruge putničkih agencija kaže da svako odustajanje od planiranih investicija nije dobro ni za turizam, ni državu.

– Važno je reći da mi sa zabrinutošću pratimo i nismo ni najmanje zadovoljni što se iz bilo kojih razloga ne provode planirane investicije. Što se tiče same investicijske klime, pozivamo Vladu, nadležna ministarstva i sve koji mogu pomoći da doista pomognu u poboljšanju investicijske klime u državi. Svi znamo da postoje određeni problemi, od vremena potrebnog za ishodovanje različitih dozvola, do načina na koji se dolazi do tih dozvola. Želja nam je da se ti problemi prevladaju i da će u konkretnom slučaju ipak doći do najavljene investicije, izjavio je Žgomba, dodavši da o utjecaju poreza na nekretnine na turistički sektor ne može suditi.

– Znam da su se vodili razgovori s branšom i da su postignuti neki dogovori, ali ne mogu reći bi li to bilo dodatno opterećenje ili bi bilo u okviru postojećih. Apeliram na 
javni sektor, na državu, da u svim pogledima pažljivije kreiraju fiskalnu politiku, odnosno mijenjaju porezne stope. U zadnjih desetak godina svjedoci smo prekonoćnih fiskalnih promjena, rekao je Žgomba.

U Udruzi poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH), koja zastupa stavove grupacije Plava Laguna (Plava laguna i Istraturist Umag) napominju da je, nažalost, riječ o uobičajenoj praksi u kojoj se malo priča o investicijama koje su ostale samo slovo na papiru, već se govori isključivo o realiziranim ulaganjima.

– Prilikom planiranja investicije hotelijeri znaju da je svaka realizacija neizvjesna kako zbog čestih promjena u poslovnom okruženju, tako i zbog zahtjevnosti ishođenja sve potrebne dokumentacije i dozvola. To se, s jedne strane, najčešće iskazuje u promjenama u poreznoj politici i drugim dodatnim opterećenjima (PDV, boravišna pristojba, naknada za obnovljive izvore energije), a s druge strane, u uvjetima ishođenja akata o gradnji te pitanjima turističkog zemljišta, rekli su iz UPUHH-a.

Samo na bolje

Ministar turizma Gari Cappelli kaže da, po njegovim informacijama, nema zaustavljanja investicija. 

– Hrvatska vlada je donijela paket poreznih zakona prije godinu dana, nije da ih je jučer donijela pa da netko sada reagira da ne ide u investiciju. Prije godinu dana se itekako znalo što sadrže i kada stupaju na snagu. Nema nikakvih promjena za sada, a može eventualno biti promjene koje mogu samo ići na bolje u smislu investitora – kazao je Cappelli. 

Za naš list dodatno je pojasnio svoje viđenje, kako problematike investiranja tako i istupa Valamara koji je, kako je kazao, svakako jedan od najvećih investitora u RH. Ponovio je da za sada investicije i dalje stoje, najavio da ćemo za 15-tak dana imati precizne informacije o visini ulaganja, kazavši kako će one biti na razini ove godine, oko 600 do 800 milijuna kuna. Valamarovo priopćenje u ministarstvu stoga nisu doživjeli kao pritisak. 

– S hotelijerima imamo česte sastanke i nisam vidio nikakve pritiske za sada, rekao je Cappelli. Napomenuo je da su prije šest dana sjedili za stolom zajedno pet ministara i potpredsjednica Vlade te šest, sedam najvećih hotelijera u Hrvatskoj te raspravljali o Zakonu o turističkom zemljištu. Zakon je to koji se čeka 25 godina, a donosi, kaže Cappelli, najveće investicije u turizmu.

(Pišu Biljana SAVIĆ, Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ i Siniša PAVIĆ, Glas Istre)