Pet informativnih radara koji neće služiti za kažnjavanje prebrzih vozača, već kao upozorenje u slučaju prekoračenja dozvoljene brzine od 100 kilometara na sat, postavit će se do kraja ove godine na pojedinim dionicama Istarskog ipsilona, najavili su jučer Christian Santaleza i Aleksandar Anzur, direktori BINA-Istre Upravljanje i održavanje d.o.o., a riječ je o tvrtki-kćeri BINA-Istre koja sa 130 radnika upravlja, naplaćuje cestarinu i održava 130 kilometara istočnog i zapadnog kraka Ipsilona, uključujući i tunel Učku. U cilju smanjenja prometnih nezgoda, uz info-radare, na pojedinim dionicama planira se promijeniti i obogatiti postojeća signalizacija, od uvođenja uzdužne paralelne pune i isprekidane linije do ucrtavanja strelica za usmjeravanje vozača na nepreglednijim dionicama. No, opravdavajući BINA-Istru, Santaleza naglašava da su trasu i postojeću signalizaciju po pravilima struke, poštujući radijuse zavoja, projektirali ovlašteni projektanti. On je također naglasio da se Ipsilonom niti u pretjecanju ne može voziti brže od dozvoljenih 100 kilometara na sat.

Njihov jučerašnji posjet redakciji bio je motiviran našim prošlomjesečnim komentarom »Ipsilon smrti – policije nigdje«, u kojem smo se osvrnuli na poražavajuću brojku od čak 11 smrtnih slučajeva na Ipsilonu u ovoj godini. Uz faktor neodgovornih »suicidalnih« vozača, tada smo ukazali i na vrlo lošu horizontalnu signalizaciju na velikom dijelu istočnog kraka Ipsilona, koja isprekidanom linijom dopušta slobodno pretjecanje unatoč čestim zavojima i posve nepreglednim dionicama. Također, naglasili smo da na Ipsilonu nigdje, osim na Mirni, nema treće spore trake, te da je, uz bolji policijski nadzor prebrzih ali i presporih vozača, nužno čim prije dograditi ga s još dvije trake.

Da su ove preinake egzistencijalno važne, potvrđuje nam jučer jedan nezavisni prometni stručnjak koji je htio ostati neimenovan. On je uvjeren da bi prometnih nesreća bilo dvaput manje kada bi se samo iscrtala puna linija na nepreglednim dionicama. Do tog sređivanja uzdužne signalizacije, on cijeli Ipsilon smatra »crnom točkom«, iako pritom hvali kvalitetu asfalta.

Jučer su nam predstavnici BINA-Istre uručili vlastito izvješće o prometnim nezgodama na Ipsilonu, koje usmjeruje odgovornost na ponašanje vozača: naime, u više od 20 prometnih nezgoda na Ipsilonu u 2004. godini, a u kojima je bilo ozlijeđenih ili smrtno stradalih, 55 posto nesreća uzrokovano je prekoračenjem brzine, 25 posto opasnim pretjecanjem, osam posto zbog umora, po pet posto zbog tehničke neispravnosti vozila i neprilagođene brzine u zimskim uvjetima, te četiri posto zbog nepropisnog skretanja. U BINA-Istri ističu da je na Ipsilonu poginulo manje od deset posto smrtno stradalih u Istri, a na ostalim istarskim cestama više od 90 posto. Inače, u 2002. bilo je osam smrtno stradalih na Ipsilonu, 2003. troje, koliko i 2004., te 11 u ovoj godini.

I Santaleza i Anzur kažu da su pojačali suradnju s policijom i da je ona tijekom turističke sezone svakodnevno obavljala kontrolu brzine na Ipsilonu, a da trenutno to radi četiri puta tjedno. Ponavljajući nedavnu najavu direktora BINA-Istre Davida Gabelice, već su se počele izrađivati studije i projekti ne bi li se uskoro duplirale trake na najprometnijoj dionici Kanfanar – Vodnjan i barem taj dio pretvorio u autocestu. Uvjet je dnevni promet od 10 tisuća vozila, a sada na toj dionici prosječna dnevna brojka iznosi osam i pol tisuće vozila.

S tim izvješćem upoznat će se i županijski vijećnici na skoroj sjednici Županijske skupštine koja će također raspravljati o sigurnosti na Ipsilonu, ali i o spornim naplatama cestarine. U cilju široke i stručne rasprave, BINA-Istra već će danas s tim izvješćem upoznati i Županijski savjet za sigurnost prometa, kojim predsjeda Dušan Gortan, te strukovno Društvo za ceste Istre, kojim predsjeda Igor Maras.

Zoran ANGELESKI, Glas Istre

U smrt sa 150 kilometara na sat

Obrazlažući pogubnu brojku od čak 11 smrtno stradalih osoba na Ipsilonu u ovoj godini, predstavnici BINA-Istre Santaleza i Anzur kažu da je tragičnoj pogibiji četvorice mladića na čvoru Žminj prethodila brzina od 150 kilometara na sat neposredno prije zavoja.

Dvojica motociklista koja su poginula kod Cerovlja, kažu jučer Santaleza i Anzur, skrivili su kilometar i pol ranije prometnu nezgodu, te nešto kasnije prešli na drugi trak, zabili se u vozilo i poginuli. U preostalim slučajevima, tri osobe poginule su jer je vozač iz nepoznatih razloga prešao na drugu traku, dok je opasno pretjecanje uzrokom dva smrtna slučajeva.

– Bez promjene ponašanja pojedinih vozača i striktnog poštivanja prometnih pravila, statističke će brojke, bez obzira na sve promjene u signalizaciji i info-radare, ostati i dalje crne, upozorava Santaleza.