Kao jednu od gospodarskih mjera pomoći građanima, ministar financija Zdravko Marić najavio je i pojeftinjenje struje, i to ne samo za korisnike najjače pogođene krizom, već jednako za sva kućanstva i poslovne subjekte. piše: Linda Perić, Slobodna Dalmacija

Dok Hrvati čekaju informaciju o tomu kad će im početi stizati niži računi za električnu energiju, u susjednoj Sloveniji su objavili kako će njihovim građanima sljedeća tri mjeseca rata struje biti umanjena za čak 27 posto.

Tržišni opskrbljivač GEN-I prvi je reagirao i svojim kupcima u Hrvatskoj odlučio izići ususret u ovoj kriznoj situaciji. Od 1. travnja snizio je cijenu električne energije za 15 posto, što njihovi kupci na svojim jedinstvenim računima mogu osjetiti u vidu smanjenja od otprilike osam posto.

Nema isključenja ni opomena

Drugi tržišni opskrbljivač, tvrtka E.ON, nekadašnja RWE Energija, koja trenutačno u Hrvatskoj ima 200 tisuća kupaca, ne namjerava (ako ih netko na to ne natjera) spuštati cijenu koju trenutačno imaju i koja je, kako nam poručuju, već sad konkurentna, odnosno niža u odnosu na dominantnog opskrbljivača.

Glavno pitanje je što čeka Hrvatska elektroprivreda koja svojom uslugom pokriva 90 posto tržišta.

– Odmah po izbijanju krize HEP je iskazao socijalnu osjetljivost i solidarnost sa sugrađanima u Hrvatskoj. Obustavio je isključenja kupaca zbog dugovanja za električnu energiju, a onima kojima je bila isključena električna energija, vraćena je opskrba. Privremeno je obustavljeno i slanje opomena i provođenje ovrha. O primjeni mogućih drugih olakšica odluke ćemo donijeti u dogovoru s regulatorom – odgovorili su nam iz HEP-a.

Savjetnik za energetsko tarifiranje u udruzi “Splitski potrošač”, Nenad Kurtović, smatra kako bi cijena kućanstvima u sljedećem tromjesečnom razdoblju (travanj-lipanj) mogla slobodno ići 20 posto dolje, da bi to mogli podnijeti i država i HEP.

– Vlada je sad navodno u traganju za modelom pojeftinjenja kojim ne bi bio oštećen ni jedan tržišni opskrbljivač. Ne znam radi čega se na odluku treba toliko čekati jer se zna da nadzor nad dijelom cijene električne energije, konkretno mrežarini, ima Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA). Naime, svi kupci u Hrvatskoj plaćaju jedinstvenu tarifu za mrežarinu, odnosno naknadu za prijenos i distribuciju, što kod kućanstava čini oko 34 posto ukupnog računa.

Na opskrbu ide 45 posto iznosa računa, i to kad je riječ o univerzalnoj usluzi HEP Elektre koju država kao vlasnik nadzire i kontrolira, pa samim time ovu stavku može i pojeftiniti.

Ostatak računa za struju ide na PDV (11 posto) i naknadu za obnovljive izvore energije (OIE) koja čini 10 posto. Upravo su ovu naknadu Slovenci, u cilju smanjenja računa, ukinuli na rok od sljedeća tri mjeseca, a mi to moramo rješavati na drugačiji način jer imamo i drugačiju situaciju i teško možemo obarati iznos naknade.

Cijena struje na burzama tone

Dakle, moguće je rješenje da se tvrtke koje proizvode energiju iz obnovljivih izvora, i to po povlaštenim cijenama, “pozove” da daju popust na račune koje ispostavljaju ili da obustave proizvodnju na određeno razdoblje za koje bi im se potom produžili ugovori koje imaju s HROTE-om (Hrvatski operator tržišta energije). Na ovakve poteze i država ih može primorati, sukladno Zakonu o energiji – objašnjava Kurtović.

Da prostora za pojeftinjenje struje definitivno ima, govori i činjenica da cijena energije na burzi nikad nije bila povoljnija.

– Kućanstva u dvotarifnom modelu, kojih je većina, plaćaju trenutačno jednu kunu po kilovatsatu. Od toga samo na energiju idu 44 lipe, a cijena na burzi je upola jeftinija – navodi naš sugovornik.

Kako bi se pojeftinjenje od 20 posto moglo realizirati, važno je pozvati sve građane koji svoje obveze mogu izvršavati, da to i čine, odnosno da uredno podmiruju račune.

– Iz HEP-a je išla obavijest o tome kako se u idućem razdoblju neurednim platišama neće isključivati struja, što bi pojedinci mogli početi zloupotrebljavati. To nikako ne bi bilo pametno jer bi nam prijetilo kompletno urušavanje sustava – drži Nenad Kurtović.

Što se tiče korisnika iz kategorije poduzetništvo, oni će, prema njegovim riječima, dio smanjenja cijene dobiti kao i kućanstva, snižavanjem mrežarine, a dio u dogovoru s tržišnim opskrbljivačima s kojima 90 posto poduzetnika ima ugovorenu uslugu.

Što kaže Zakon? Ako će se situacija u kojoj se nalazimo smatrati kriznom (a takva i jest za velik broj građana koji su ostali bez primanja ili su im primanja znatno srezana), tada se, prema Zakonu o energiji, članku 26., može ići i na mjeru kontrole cijena električne energije. Pojašnjenje smo zatražili u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. – Situacija vezana uz pojavu bolesti COVID-19 kontinuirano se prati i ovisno o dinamici iste pravovremeno će se donositi odgovarajuće odluke. Članak koji spominjete navodi da Vlada Republike Hrvatske može u slučaju poremećaja na domaćem tržištu zbog neočekivanog ili neprekidnog manjka energije, neposredne ugroženosti, neovisnosti i jedinstvenosti države te velikih prirodnih nepogoda ili tehnoloških katastrofa (krizne situacije), propisati mjere koje mogu biti vezane uz trgovinu, uvoz, izvoz, proizvodnju energije, isporuku određenim kupcima te posebne načine obavljanja energetske djelatnosti – objašnjavaju iz Ministarstva, ne nudeći konkretan odgovor o smanjenju cijene struje.