Životom neusporedivo najbogatija vrsta morskog dna je greben, kako prirodni, tako i umjetni. Zato su grebeni najbolje rješenje za sprječavanje degradacije, ali i oporavak te obogaćenje morskog ekosustava,

Na sve dužem popisu umjetnih grebena izgrađenih diljem svijeta uskoro će se naći i onaj u vodama Umaga, o čemu nam govori Anton Tonko Vrbat, čovjek najzaslužniji za realizaciju ovog projekta, poznat kao alfa i omega ŠRD-a Udica, nositelja zahvata.

– Hrvatska ima jednu od najrazvedenijih obala na svijetu, ali umaško priobalje je iznimka. U njemu je nekoliko beznačajnih hridi i minijaturnih grebena, nema otoka, a morsko dno je gotovo stopostotno pokriveno sitnim pijeskom s više ili manje mulja. Zbog toga je na ovom području indeks biodiverziteta znatno manji nego u drugim dijelovima našeg mora, naročito u odnosu na ihtiofaunu – pojašnjava Vrbat zašto je pokrenuo inicijativu izgradnje umjetnoga grebena.

– Njegovom izgradnjom višestruko će se povećati količina i broj vrsta riba te ostalih morskih organizama u priobalju, što će omogućiti privredni ribolov te uzgoj riba i školjkaša. Greben će umanjiti razorno djelovanje mora na obalu te sprječavati ulazak koča u priobalne vode. Uza sve to, greben će omogućiti proširenje turističke ponude na sportsko-rekreativni ribolov i ronjenje.

– Ideju smo počeli realizirati izložbom o umjetnim grebenima na porečkom sajmu CROFISH 2014. Reakcije su bile više nego pozitivne, najprije Đure Marinovića, predsjednika Hrvatskog saveza za športski ribolov na moru, koji nam je odobrio sredstva za početak realizacije ovog projekta. Kad izradimo svu potrebnu dokumentaciju i dobijemo sva odobrenja, iz EU fondova ćemo dobiti 80 do 100 posto potrebnog novca.

Bilo je i ponuda iz inozemstva za suradnju, ali kako bi se ona svela na kupnju elemenata grebena i usluge njegova polaganja, odlučili smo da greben u potpunosti bude proizvod hrvatske pameti i rada. Zato smo u projekt uključili brojne domaće relevantne stručnjake, sve nadležne institute i institucije. Brzo je reagirao i Grad Umag te Istarska županija, koji su izmjenama svojih prostornih planova omogućili izgradnju grebena.

Kako ste odabrali pojas u kojem ćete postaviti greben?

– Analitikom koja je prethodila idejnom rješenju ustanovljeno je područje u koje se mogu postavljati umjetni brakovi. Ono je na potezu od rta Malin južno od Umaga do rta Savudrija između 1 km i 1 NM od obale, odnosno pojas u širini od 850 metara. Ukupna dužina priobalnog pojasa iznosi otprilike 24 km, što je ukupno 1920 ha.

No, kako se umjetni grebeni ne trebaju stavljati na dna povoljnih geomorfoloških struktura, a ne smiju na plovne putove, pličine, magistralni plinovod i podmorske telekomunikacije, ukupna dužina na kojoj je moguće graditi podvodne grebene je svedena na 10,2 km, a površini na 815 ha – govori Vrbat pokazujući Studiju procjene postojećeg stanja lokacije.

Ona je pokazala da u tom pojasu nema vrsta dna koje mogu poslužiti kao rastilište ili mrijestilište riba i drugih organizama. Na mekanom dnu nema kolonija algi, nego smeđih i crvenih usamljenih jedinki. Od riba ima najviše pišmolja pa gira oštrulja, orada, pauka bijelaca te vučića. Nađene su vrlo male kolonije spužvi te nekoliko vrsta plaštenjaka. Od ostalih organizama nađeno je nekoliko vrsta bodljikaša, puž volak, školjke kunjka i jakobova kapica te rak samac.

Koji vam je najveći problem u realizaciji ovog projekta?

– Bez dvojbe udovoljiti svim uvjetima zaštite okoliša! Najteže je ne koristiti materijale koji imaju kiselost veću od pH 9, najvišu koju EU dopušta za takve objekte. Naime, ni jedan od proizvođača nije nam mogao isporučiti cement s tako malim pH brojem, pogotovo ne manjim od pH 7,8, kolika je kiselost mora u predviđenom pojasu polaganja grebena.

Zato smo sami dugotrajno eksperimentirali lijevajući probne blokove i mjereći njihovu kiselost. Tako smo spoznali da betonu nakon 40 do 60 dana sazrijevanja, sušenja na zraku, kiselost s početnih pH 11 padne na pH 7.

Zašto ste odlučili greben graditi baš od betona?

– Zato što je on idealan za tu namjenu! Jeftin je, pogodan za oblikovanje i, što je najvažnije, nakon sazrijevanja poprimi osobine kamena i najbrže omogući naseljavanje algi te ostalih morskih organizama. To smo spoznali polaganjem zrelih betonskih elemenata u more i praćenjem što se događa s njima.

Također, spoznali smo da je jedan od najboljih oblika i za naše uvjete najprikladniji greben složen od velikih ploča nalik bloketima, građevinskim blokovima, s raznovrsnim oblicima, veličinama te rasporedom rupa – govori Vrbat pokazujući projekte sedam načina rasporeda ploča unutar grebena, rad jednog umaškog projektnog biroa.

Nakon svih tih novih spoznaja i izmjena planova ponovno smo od Ministarstva zaštite okoliša i prostornog planiranja zatražili odobrenje za izgradnju, ali ne s prijedlogom određenih oblika dijelova grebena, nego s kubaturom, njihovim obujmom. Oblik i raspored elemenata određivat će stručnjaci oceanografi i ihtiolozi.

Naime, prema vrstama koje žele zadržati na određenom mjestu, stručnjaci će odlučivati o veličini i oblicima rupa u pločama te o njihovu rasporedu unutar grebena. Jedino što mi želimo jest da elementi ne odgovaraju naseljavanju ugora i murine jer su te ribe velike štetočine za riblji svijet grebena.

Kojih će dimenzija biti grebeni?

– Osnovna strukturna jedinica je greben dužine i širine 49 metara formiran od ploča 7×7 m raspoređenih na jedan od sedam projektiranih načina. Takve jedinice, međusobno udaljene barem pola svoje dužine, činit će skupine unutar kružnice od 300 metara. Skupine, odnosno grupe grebena, međusobno će biti udaljene minimalno 500 metara. Maksimalne visine jedinica, skupina i grupa grebena ovise o dubini na koju se polažu te o vrsti riba koje se žele zadržati na njima.

Uvjet Ministarstva mora, prometa i infrastrukture je da najviše točke grebena budu barem 20 metara ispod površine mora. Kako se dubine na mjestu polaganja grebena kreću između 21 i 32 m, to znači da će visine grebena biti između jednog i 12 m, ali o konkretnim dimenzijama odlučivat će ihtiolozi i oceanografi.

Kada, tko i kako će graditi grebene?

– Čim dobijemo sva odobrenja, nadamo se do kraja iduće, a najkasnije sredine 2023. godine, počet ćemo s izgradnjom koju će obaviti domaće tvrtke korištenjem zračnih dizalica i GPS-a – kazuje Anton Vrbat i naglašava da se grebeni neće davati u koncesiju, nego će biti opće dobro te da će ŠRD Udica i HSŠRM svim klubovima i gradovima zainteresiranima za izgradnju grebena besplatno ustupiti svu dokumentaciju i pomoći na druge načine.