“Zbog povoljne epidemiološke situacije izmjenom Odluke o radnom vremenu i načinu rada u djelatnosti trgovine za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti covid-19 ukida se zabrana rada nedjeljom, uz pridržavanje općih protuepidemijskih mjera i posebnih uputa i preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo”, objavili su u priopćenju iz Nacionalnog stožera Civilne zaštite, piše index.hr.

Stožer je donio i izmjenu Odluke o posebnom načinu rada tržnica za vrijeme trajanja epidemije koronavirusa. 

Omogućeno je da se na tržnicama prodaje cvijeće, ali i svi drugi proizvodi koji su se prodavali i prije ograničenja, uz pridržavanje općih protuepidemijskih mjera i posebnih uputa i preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

24.4 objavili da se ne radi nedjeljom

Mjesec dana trajala je zabrana rada nedjeljom za većinu trgovina, a odluka je naišla na veliko nezadovoljstvo brojnih poslodavaca.

“Radno vrijeme trgovina vraćeno je na radno vrijeme prije proglašenja epidemije, uz nekoliko iznimki. Trgovine koje će imati organizirano radno vrijeme duže od 10 sati morat će imati dvokratno radno vrijeme s pauzom između dvije smjene, koja traje najmanje jedan sat, radi dezinfekcije prostora.

Nedjeljom i blagdanima neće biti dopušten rad osim kioscima, pekarnicama, trgovinama kruhom i pekarskim proizvodima i trgovinama na benzinskim postajama”, rekao je Božinović 24. travnja na press konferenciji.

Zašto su zabranili rad nedjeljom?

“Kad su se razmatrale mjere na kojima mi epidemiolozi, epidemiološka struka u Hrvatskoj, inzistiramo, radilo se o tome da mjere popuštanja možemo uvesti jer imamo zdravstveni kredit, jer imamo dobru epidemiološku situaciju, imamo dobro organiziran zdravstveni sustav. Odlučeno je da se ide u popuštanje mjera i kad se razmatralo to, jedan od zahtjeva je bio da se produži radno vrijeme.

Mi smo ranije tražili jednu smjenu u trgovinama, da se puno ne hoda, da se ljudi previše ne susreću. Sada je bio zahtjev da se ljudi koji rade ne stignu opskrbiti pa smo razmatrali dopustiti ili ne produljenje radnog vremena. Onda smo morali uvesti dvije smjene. E sad, tu je već mobilnost ljudi puno veća jer vam je dvostruki broj ljudi na ulici svakog dana, a ta mobilnost je jedan od ključnih faktora širenja i onda smo razmatrali što usporiti da se ta mobilnost širi.

Ne mogu ulaziti u to radi li se više nedjeljom ili običnim danom, a u političke implikacije ne ulazim, nego je rečeno da treba smanjiti mobilnost i u dogovoru smo odlučili da se neće raditi nedjeljom, a subotom je radno vrijeme skraćeno.

Omogućili smo da radi ono što je ljudima neophodno da se opskrbe, pekare, trgovine u sklopu benzinskih i slično, u druge konotacije ne ulazim, ali zahtjev za smanjenje mobilnosti je bio. Jer ako se radno vrijeme produži, morate imati i neku međumjesnu i ljudi bi se susretali na poslu. Najbolja je opcija bila da se radi do 21 u dvije smjene s pauzama, da se ljudi ne susreću, a na drugoj strani broj ljudi na ulici moramo smanjiti”, objašnjavao nam je tada Capak.

Politička odluka

U isto vrijeme nedjeljom su ljudi mogli ići na mise, družili se po kućama i vani, na klupicama i u parkovima… Potvrda da se radilo o političkoj odluci došla je i od premijera Plenkovića koji je najavio novi zakon prema kojemu će se moći raditi samo 14 nedjelja godišnje. Ekonomski analitičari kažu da je to jako loše za hrvatsku ekonomiju te da će doći do puno otkaza.

“Zabrana rada nedjeljom bila je epidemiološka mjera koja je donesena u sasvim drugačijem trenutku od današnjih okolnosti, kada imamo jednoznamenkasti broj novooboljelih. I cilj mjere je bio jedan dan u tjednu smanjiti intenzitet mobilnosti populacije. Ako se sada epidemiološki konstatira da to više nije nužno, onda će se ta mjera ukinuti”, rekao je ali i potvrdio da on osobno zagovara neradnu nedjelju. “Što se tiče nedjelje, ja sam za to da bude neradna. To je politički stav vlade i HDZ-a“, rekao je.

“Pripremili smo izmjene Zakona o trgovini s kojima uskoro idemo u savjetovanje, a taj bi zakon iduća saborska većina mogla usvojiti. Traži se model koji će uzeti u obzir da je Hrvatska i turistička zemlja. Želimo radnicima osigurati da imaju prigodu provesti nedjelju u miru s obitelji i svojim najbližima, ali i da se ostavi mogućnost nekoliko radnih nedjelja tijekom godine, kao i da se poslodavcima pruži prilika da i oni utječu na to koja će nedjelja biti radna, a koja neradna”, rekao je Plenković. Kako se uspostavilo naknadno, prijedlog je bio da 14 nedjelja u godini bude radnih, a kojih 14 mogli su odlučiti poslodavci.