U Poreču je realiziran trodnevni poslovni sastanak Hrvatske mreže Zdravih gradova od 15. – 17. listopada 2009. godine. Grad Poreč i projektni timovi „Zdravog grada" Poreč ugostili su predstavnike hrvatskih „Zdravih gradova" i „Zdravih županija", ukupno 70 – tak osoba.
Poreč je grad koji od samih početaka djelovanja Hrvatske mreže „Zdravih gradova" prepoznaje važnost ulaganja u zdravlje, razvija viziju i strategije unapređenja zdravlja, te kvalitete života za sve građane u zajednici. Poreč je sustavnim ulaganjem u svoj projekt „Zdravi grad" stekao status grada zdravlja, socijalno osjetljive zajednice u kojoj su građani najvažniji i najvrjedniji resurs.
Centralna tema ovog poslovnog sastanka bila je analiza dostignuća hrvatskih „Zdravih gradova" i „Zdravih županija" u skrbi o starijim sugrađanima, prepoznavanje prepreka u radu, te izazovi za daljnje unapređenje zdravlja starijih osoba u uvjetima identificiranih trendova ukupnog starenja stanovništva, u uvjetima društvene i ekonomske krize u kojima stariji postaju još ranjivija kategorija sugrađana naših gradova.
Ovih dana na sastanku se moglo čuti da Hrvatska ima staro stanovništvo, jer je zastupljenost starijih građana od 65 godina u ukupnoj populaciji, u hrvatskim gradovima u rasponu od 15 -17%. Organizacija skrbi i brige za starije sugrađane prije 15 – tak godina bila je bitno drugačija nego što je danas. Ispitivanja zdravstvenih potreba građana u hrvatskim „Zdravim gradovima" i županijama rezultirala su činjenicom da je skrb o starijima jedan od prepoznatih zdravstvenih prioriteta na kojemu se godinama sustavno radi u mnogim gradovima i županijama.
Tijekom tri dana moglo se čuti o brojnim pozitivnim ishodima brige za starije u hrvatskim „Zdravim gradovima" i županijama kako slijedi:
-povećani su kapaciteti institucionalne skrbi za starije, neki su gradovi vlastitim snagama izgradili svoje Domove i poludnevne boravke za starije, a među njima i Poreč;
-razvijeni su brojni oblici vaninstitucionalne skrbi za starije sugrađane ( Klubovi za starije, okupaciono-radionički sadržaji kao što su :lutkarske radionice, likovne radionice, druženja starijih i djece u projektima – „most generacija", programi informatičkog opismenjavanja starijih, učenje stranih jezika, programi medicinske rekreacije, programi pomoći u kući putem različitih servisa, programi geronto domaćica, zdravstvena njega u kući…);
-stariji su prepoznati kao potencijal zajednice (sudjelovanje u svim segmentima društvenog života grada, volontersko organiziranje starijih osoba koje pružaju usluge iz domene svoje struke – besplatni savjeti liječnika, pravnika).
Porečki timovi s ponosom su iznosili vlastita postignuća u radu sa starijim sugrađanima koja su intenzivno inicirana 1999. godine prvim ispitivanjem potreba, vrijednosti i stavova seniora Poreštine u okviru projekta „Zdravi grad" čija je voditeljica bila sociologinja Sandra Čakić Kuhar, danas stručna voditeljica Doma za starije.
Danas, 10 godina kasnije, stariji porečani imaju svoj Dom, poludnevni boravak kojega sami popularno nazivaju „svojim vrtićem", te humani pristup u skrbi koji uvažava potrebe i želju starijih sugrađana Poreča da što dulje ostanu u svome domu uz organiziranu pomoć u kući, zdravstvene usluge u kući u okviru hospicijske skrbi, posudionicu ortopedskih pomagala, psihološku podršku starijima i obiteljima u kući te u Savjetovalištu „Zdravog grada", osiguravanjem prava na socijalne usluge temeljem stručno izrađenih socijalnih slika obitelji, starijima se uređuje prostor Kluba umirovljenika u samom centru grada sa željom da budu dio društvenog života grada i njegovi ravnopravni sudionici.
Tijekom sastanka sudionici iz hrvatskih gradova posjetili porečki Dom za starije, prostore „Zdravog grada" – Poreč, te im je organiziran stručni razgled starogradske povijesne jezgre.
Na pitanje „Može li bolje?" gradovi su odgovorili na slijedeći način:
Hrvatskim „Zdravim gradovima" i županijama izazov je daljnje unapređenje zdravlja starijih, prepoznavanje starijih kao resursa zajednice i osmišljavanje SVEOBUHVATNIH programa za zdravlje koji uključuju preventivni pristup odnosno nastojanje da se osigura proces zdravog starenja i što duljeg očuvanja funkcija za samostalni život u svom domu, te da se istovremeno osigurava skrb za starije kojima je potrebna dodatna pomoć, njega ili institucionalizacija.

Zdravi grad Poreč