Vladin prijedlog zakona o turističkom zemljištu, kojim se zapriječila prodaja tog zemljišta, propao je u Saboru jer nije usvojen šest mjeseci nakon otvaranja rasprave u parlamentu. No, u Vladi tvrde da pripremaju novi zakon kojim će također zaštititi najvrjedniju preostalu državnu imovinu. Novim zakonom, tvrde u Banskim dvorima, konačno će se definirati status ne samo turističkog zemljišta, koje se nalazi na obali, nego i građevinskog u ostatku države. U oba slučaja radi se o takozvanom neprocijenjenom zemljištu koje su nekada koristila poduzeća koja su u međuvremenu privatizirana, a zemljište nije ušlo u njihov temeljni kapital. Vlada nije odustala od namjere da zaštiti turističko zemljište, nego jednim potezom, tvrde neki njezini članovi, želi riješiti pitanje imovine čiji status »visi« već 15 godina.

Zakon će donijeti i jednu veliku novinu koje nije bilo u prijedlogu zakona o turističkom zemljištu. Od izvora iz Vlade doznajemo da će u zakon biti ugrađena odredba o povratu zemljišta prijašnjim vlasnicima kojima je ono oduzeto nakon Drugoga svjetskog rata u svim slučajevima kada je to moguće. U prvotnom je prijedlogu bilo predviđeno tek to da se dio novca koji bi država i lokalne vlasti prikupile dajući svoje zemljište u koncesiju odvoji za obeštećenje bivših vlasnika. Tako bi umjesto novčane naknade i naknade u dionicama koje su za njih godinama, kao obeštećenje, bile rezervirane u Fondu za privatizaciju, dio bivših vlasnika trebao dobiti povrat svoje imovine.

No, to ne znači da prijašnji vlasnici mogu računati na većinu oduzetog zemljišta. Na povrat ne mogu računati vlasnici koji su na bilo koji način obeštećeni za oduzetu imovinu, bilo novčano, kroz dionice ili kroz međudržavne ugovore, ako se radi o stranim državljanima. Zemljište koje su novi vlasnici, u međuvremenu privatiziranih poduzeća, platili pripast će njima, pa je i tu nemoguć povrat. Uz to nema povrata ni tamo gdje je zemljište u međuvremenu privedeno svrsi, odnosno već se koristi za neku gospodarsku aktivnost. Upravo će tumačenje tog principa odrediti koliko će turističkog i građevinskog zemljišta biti vraćeno njihovim prijašnjim vlasnicima. Svakako će biti zanimljivo vidjeti hoće li se tumačiti da je sve zemljište koje koriste turistički kampovi, a radi se o 25 milijuna četvornih metara, već privedeno svrsi i da nema njegova povrata.

Kad se takve stvari utvrde tek će se onda znati koliko se turističkog zemljišta, od ukupno 100 milijuna četvornih metara, uopće može vratiti bivšim vlasnicima. Tamo gdje je povrat i moguć on se neće dogoditi ukoliko je bivši vlasnik već obeštećen na neki način. Koliko je takvih slučajeva u Hrvatskoj nitko točno ne zna jer na jednom mjestu ne postoje zbirni podaci.

Među onima koji traže povrat zemljišta je i oko dvije tisuće stranih državljana, pa će vjerojatno i oni dobiti priliku tražiti svoju nekadašnju imovinu, ako dođe do najavljenih izmjena zakona o naknadi imovine. No, kako je među strancima najviše Talijana koji su obeštećeni kroz međudržavne sporazume, broj zahtjeva koji bi se mogli i realizirati nije velik.

Zbog svega toga naši sugovornici procjenjuju da će ipak najveći dio tog zemljišta na kraju pripasti državi. Što će ona učiniti s njime, odlučit će novi zakon. Vlada je, odnosno sam premijer Ivo Sanader, navodno još uvijek odlučna u tome da neće biti prodaje turističkog zemljišta. Jedna od najvećih zagovornica davanja zemljišta u koncesiju, a ne njegove prodaje, navodno je i ministrica zaštite okoliša Marina Matulović-Dropulić. To je razumljivo, s obzirom na to da će na taj način njezin resor najbolje kontrolirati gradnju na Jadranu.

No, nisu slabi aduti ni onih koji žele da u zakon uđe mogućnost kupnje tog zemljišta, pogotovu onoga uz obalu, a radi se o velikim turističkim kompanijama, domaćim i inozemnim.

Da je ta skupina poprilično jaka govori i činjenica da je u jednom trenutku u zakon bila ugrađena odredba po kojoj bi zemljište uz hotelske komplekse pripalo lokalnim vlastima koje bi ga mogle prodavati nudeći pravo prvokupa upravo turističkim kompanijama koje su ga koriste ili su ga nekada koristile. Taj lobi navodno ima svoje zagovornike i u samoj vlasti, odnosno dijelu pregovaračkog tima, koji svoje stavove pravda željom Europe za liberalizacijom i u tom dijelu.

Međutim, njihovi protivnici ističu da Europu zanima jedino to da njezini državljani ne budu diskriminirani u odnosu na hrvatske, što ne bi bio slučaj ako se u potpunosti zabrani prodaja, dakle i strancima i građanima Hrvatske.

Piše: Jagoda MARIĆ

Ministarstvo pravosuđa neinformirano

Uz zaključak Vlade da nema prodaje turističkog zemljišta, zakon, tvrde u Banskim dvorima, treba izraditi Ministarstvo pravosuđa. Zanimljivo je da, prema informacijama koje imamo, u tom Ministarstvu još nisu dobili nikakvu službenu informaciju o tome da upravo oni rade novi zakon. Što će biti s građevinskim zemljištem na kontinentu, odnosno je li Vlada barem načelno odredila njegovu sudbinu te koliko je takvog zemljišta, zasad je nepoznato.