NEWS

U susret blagdanima … stručna tema psihologa

christmas-ornament-1042545_1920
24.12.2020. 12:51; ; Početna / Lifestyle / Zdravlje / U susret blagdanima … stručna tema psihologa

Sama pomisao na Božićne blagdane može u nama pobuditi očekivanja ili nas vratiti u prošlost, u djetinjstvo kada je sve bilo tako bezbrižno. Bez obzira na to uživate li u blagdanskom raspoloženju ili ne, ovi dani bude vrlo specifična sjećanja te pobuđuju sva naša osjetila: sva ta svjetla na ulici i u kućama, okićeni bor, boje omotanog papira, okusi i mirisi hrane i pića… To je vrtlog senzacija koje ne doživljavamo ni u jedno drugo doba godine.

Ali prije svega, Božić je blagdan koji donosi mir i odmor, druženje s obitelji i prijateljima te bijeg od rutine. Svakodnevno se suočavamo sa stresnim situacijama koje nas iscrpljuju, stoga mnogim ljudima treba vrijeme poput Božića, kada sve barem na kratko stane. Ovo je vrijeme obilježeno tradicijom, a upravo nam ona, psihološki gledano, pomaže u smanjenju napetosti i stresa jer čini svijet predvidivim te širi osjećaj pripadnosti i velikodušnosti. Vrlo često pripremaju se neka tradicionalna obiteljska jela, koja se jedu samo u ovo doba godine. Obitelj zajedno sudjeluje u pripremi, okuplja se za stolom i sve to pridonosi razgovoru i zbližavanju. A to je nekako i glavni zadatak Božića – održavanje i jačanje obiteljskih odnosa, što je naročito važno za djecu.

Također, tu je i darivanje kao dio tradicije. Vrlo je poseban osjećaj gledati neku voljenu osobu kako otvara poklon. A zašto je to tako? Istraživanja pokazuju da prilikom darivanja dolazi do oslobađanja dopamina i endorfina tzv. hormona sreće, koji umanjuju stres i povećavaju želju za ponavljanjem ponašanja. Stoga, iako često brinemo jer smo potrošili više negoli smo htjeli na poklone, naš mozak se pobrine da dobijemo tu kemijsku nagradu.

Moguće poteškoće i novi izazovi

Kao i sve u životu, i blagdansko razdoblje ima svoje lice i naličje te ponekad može biti obilježeno i raznim poteškoćama. Blagdani mogu biti užurbano razdoblje u kojem se trudimo završiti nedovršene poslove, sustići rokove, organizirati proslave i obaviti sve planirane pripreme.

Premda većina blagdane iščekuje s radošću i nestrpljenjem, za dio ljudi oni dolaze sa stresom i sniženim raspoloženjem. Depresivno raspoloženje tijekom blagdana, umor ili osjećaj iscrpljenosti, nezadovoljstva, povećane razdražljivosti te dekoncentriranost i povlačenje iz aktivnosti u kojima uobičajeno uživamo sindrom je koji se popularno naziva holiday blues ili blagdanska tuga. Karakteristično je da se takvo raspoloženje javlja i traje tijekom blagdana, te se obično njihovim prolaskom i ono povlači. Ukoliko su slični simptomi intenzivni, značajno utječu na funkcioniranje osobe i traju dulje od dva tjedna moguće je da se radi o depresiji i svakako preporučamo da osoba potraži pomoć i savjet stručnjaka.

S druge strane, ovi blagdani obilježeni pandemijom i novim mjerama predostrožnosti zasigurno će za veći dio ljudi predstavljati izazov, i stoga je važno razgovarati o vlastitim mogućnostima suočavanja i načinima da ih učinimo ugodnijima i zadovoljavajućima u što većoj mjeri.

Što doprinosi holiday blues-u?

Često nam se prezentira slika blagdana uz uvijek nasmijana lica, razdragana druženja, savršeno uređene domove i brežuljke poklona pod borom… Kada naša očekivanja gradimo na nedostižnim ili iskrivljenim idealima, vrlo je vjerojatno da ćemo biti razočarani. Stoga blagdanskoj tuzi zasigurno doprinose nerealna očekivanja koja si postavimo, bilo od nas samih ili naše okoline. Nastojanja da im udovoljimo iziskuju puno energije i praćena su osjećajem nezadovoljstva kada ih unatoč uloženom trudu ne dostignemo. Također nije neobično da ljudi u ovom razdoblju smatraju kako se trebaju osjećati sretno, te čak i normalne i očekivane fluktuacije raspoloženja doživljavaju kao signal da nešto nije u redu. To može biti dio naših nerealnih očekivanja, jer je činjenica da nitko od nas ne može u svakom trenutku biti sretan. Događa se da u želji da ispunimo svoje visoke standarde i udovoljimo i drugima, izgubimo osjećaj za svoje granice i iscrpljujemo se.

Dio stresa koji se vezuje uz blagdane, naročito ukoliko doživljavamo financijske poteškoće, jesu i povećani troškovi darivanja i proslava. Ukoliko smo izgubili bliske osobe, ili nismo u mogućnosti biti s njima, blagdansko vrijeme može nam biti naročito teško. Obiteljske tradicije i prisjećanje trenutaka provedenih u zajedništvu podsjeća nas na doživljeni gubitak. Ove godine velik dio ljudi na žalost neće biti u mogućnosti blagdane provesti u krugu obitelji i bližnjih, što može dodatno povećati osjećaj usamljenosti.

Kako se pandemija odražava na blagdansko raspoloženje?

  1. u mnogočemu je bila izazovna godina. Još uvijek se istražuju učinci aktualne krize na psihičko zdravlje zajednice, no preliminarni podaci pokazuju kako je razina depresivnosti, anksioznosti i stresa značajno porasla i možemo očekivati da će se takav trend održati. U razdobljima krize takvi nalazi su očekivani. Kroničan stres i narušeno psihičko zdravlje mogu nas učiniti osjetljivijima za razvoj raznih poteškoća i umanjuju naše kapacitete za suočavanje s povećanim zahtjevima u okolini.

Mjesecima već živimo u neizvjesnosti i strahu pa iako svi osjećamo psihološke posljedice pandemije, ovo blagdansko razdoblje s većim poteškoćama mogu proživjeti određene skupine kao što su djeca, kojima je ovo uvijek bilo vrijeme praznika, zabave i obiteljskih okupljanja; zatim starije osobe i ljudi koji su u izolaciji ili samoizolaciji, odnosno osobe koje se osjećaju usamljeno. Blagdansko razdoblje može biti dodatno stresno osobama koje su tijekom epidemije pretrpjele neizvjesnost na poslu i gubitak radnog mjesta kao i financijskih resursa, a za neke od nas će ovo biti prvi blagdani koje provodimo bez dragih osoba koje smo izgubili, te stoga mogu biti posebno teški.

U ovoj se situaciji od nas zahtijeva još jedno odricanje, ono od bliskih susreta, druženja i putovanja, ukratko od onih aktivnosti na koje smo tijekom blagdana navikli i koje su im davale posebnu čar. Sve to utječe na najznačajnije obiteljske odnose koji predstavljaju sigurnost i potporu ljudima, upravo ono za čime većina ljudi trenutno žudi. Moguće je da se kod osoba jave osjećaji od bespomoćnosti i nesigurnosti, frustracije i ljutnje pa do depresije i anksioznosti. 

Kako povećati zadovoljstvo i blagdane učiniti ugodnijima?

Dobra je vijest da male promjene u našim navikama mogu značajno doprinijeti osjećaju dobrostanja. Stoga je korisno osvijestiti način na koji provodimo svakodnevnicu. Sustavno se pokazuje kako tjelesna aktivnost pozitivno utječe ne samo na našu fizičku spremu već i na raspoloženje. Već i redovita lagana šetnja, naročito po suncu, može biti jako korisna. Potrebno je samo odvojiti malo vremena i učiniti prvi korak. Isto vrijedi i za organizaciju slobodnog vremena, kojeg tijekom blagdana možemo imati više no obično, te održavanje zdravih navika spavanja, hranjenja i konzumacije alkohola. Blagdansko prejedanje često je popraćeno osjećajem krivnje, dok će prekomjerna konzumacija alkohola vjerojatno rezultirati depresivnijim raspoloženjem… Iako se većina nas tijekom blagdana opusti, sjetite da i tada vrijedi poslovica u zdravom tijelu zdrav duh i potrudite se prakticirati umjerenost.

Nemogućnost okupljanja i uobičajenih druženja tijekom blagdana većina ljudi ove godine doživljava kao veliki gubitak. Dio ljudi blagdane neće moći provesti u krugu najbližih, no to nikako ne znači da se trebamo u potpunosti odreći zadovoljstava i radosti koje su nam blagdani donosili. Kako su uvjeti ove godine drugačiji potrebno je uključiti malo kreativnosti te prilagoditi planove i očekivanja od blagdana. Zapitajte se koje su vam vrijednosti tijekom blagdana najvažnije i koje aktivnosti vam donose najviše zadovoljstva, a zatim potražite neki novi dostupan način da ih i ove godine prakticirate.

Važno je istaknuti kako fizička distanca nikako ne mora značiti i socijalnu distancu… Ako ste daleko od svojih bližnjih, i dalje možete s njima biti povezani. Telefonski poziv, rukom napisana poruka ili možda čak Božićna čestitka, mali su znakovi pažnje koji mogu značiti jako puno. Iskoristite prednosti tehnologije i organizirajte druženja i tradicionalne aktivnosti putem video poziva… Premda ste daleko, možete zajedno organizirati ručak, pripremati kolače, igrati društvene igre, gledati filmove… Aktivno potražite socijalnu podršku, ostanite u kontaktu s bliskim osobama, sjetite se osoba koje su za ove blagdane same i dajte im do znanja koliko vam je do njih stalo.

Ukoliko većinu vremena doživljavate neugodne emocije ili dođe do nekih psihosomatskih tegoba, pokušajte osvijestiti je li to neko trenutno stanje koje će nakon blagdana popustiti ili  uobičajeno stanje, možda sada naglašeno Covidom i blagdanima, koje zahtjeva stručnu pomoć.

Također je važno ne usmjeravati misli stalno na sve ono što će ovih blagdana biti drugačije ili nećemo moći raditi. Ovi blagdani će vjerojatno po mnogočemu biti različiti, i korisno je osvijestiti kako se osjećamo i što je tomu uzrok. Dozvolite si da budete tužni i ljuti, izrazite svoje osjećaje i podijelite ih s drugima jer zadržavanje i poricanje neugodnih emocija otežava suočavanje sa situacijom.

Za kraj vam želimo da ovih blagdana budete blagi prema sebi i preispitate svoje standarde. Razmislite… Treba li kuća biti savršeno čista? Što će se dogoditi ako nemate 4 vrste kolača? Imamo tek toliko energije i vremena u danu i naša je odgovornost da odlučimo kako ćemo ga iskoristiti. Ako vas obveze iscrpljuju, imate osjećaj da ste stalno u trci s vremenom, ne stižete uživati u drugim aktivnostima  i na kraju dana ostajete s osjećajem nezadovoljstva, možda je vrijeme da prilagodite svoja očekivanja. Najbolje je obveze unaprijed isplanirati i postaviti realistične ciljeve… Ako ste do sada odlagali pripreme, prvo odredite koliko vremena i novca imate na raspolaganju, a zatim krenite u sastavljanje popisa za kupnju namirnica i darova.  Pri tom se držite postavljenih okvira i ne gubite iz vida da čarolija zajedničkih obroka i darivanja ne leži u bogatstvu i količini potrošenog novca već u pažnji i toplini koje ih okružuju. Ovo je također prilika da stvorimo nove uspomene, navike i tradicije, drugačije od svih dosadašnjih…

 

Sretan Božić i sve najbolje u Novoj godini od srca vam želi tim Zdravog grada Poreč!

Galerija slika uz članak

Print Friendly, PDF & Email