NEWS
Valfresco S1124

U Romualdovoj pećini otkrivene 44 SLIKARIJE NA KOJIMA SU DIVOKOZA, BIZON I LJUDI STARE VIŠE OD 30.000 GODINA

Romualdova pećina
Natura Histrica / Arheološki muzej Istra
10.04.2019. 22:09; ; Početna / Lifestyle / Zanimljivosti / U Romualdovoj pećini otkrivene 44 SLIKARIJE NA KOJIMA SU DIVOKOZA, BIZON I LJUDI STARE VIŠE OD 30.000 GODINA

Autor: Sandra ZRINIĆ TERLEVIĆ, Glas Istre
U Romualdovoj pećini u Limskom kanalu otkrivene su pećinske slikarije stare više od 30 tisuća godina i prve su takve pronađene na području Hrvatske. Ovo senzacionalno arheološko otkriće danas u 13 sati svijetu je otkrio jedan od najuglednijih svjetskih arheoloških časopisa “Antiquity”, a gotovo istovremeno sa hrvatskom su ga javnosti podijelili ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo, koji je slikarije i pronašao 2010. godine, te ravnateljica Javne ustanove Natura Histrica Siliva Buttignoni.

Zapažene 2010.

Kako je pritom naglasio Komšo, u pećini koja je već duže vremena zatvorena za javnost, istraživao je od 2007. do 2010. godine i tek tada otkrio ove crteže. Iako je pretpostavljao otkad datiraju, nije mogao biti siguran, te je pozvao stručnjake da ih prouče. Međunarodni tim znanstvenika na tome je radio punih devet godina i rezultati su konačno objavljeni danas.

Tim znanstvenika vodio je Aitor Ruiz-Redondo sa Sveučilišta u Bordeauxu i engleskog Sveučilišta u Southamptonu, a činili su ga Diego Garate Maidagan sa španjolskog sveučilišta, Oscar Moro-Abadia s kanadskog sveučilišta, Manuel Ramon Gonzalez-Morales, također sa španjolskog sveučilišta, Jacques Jaubert s francuskog sveučilišta te dva člana iz Hrvatske, uz Komša, bio je tu i Ivor Karavanić s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i s Odjela za antropologiju Sveučilišta u američkom Wyomingu.

– Međunarodni znanstveni tim otkrio je da u Romualdovoj pećini postoje prapovijesne slikarije iz razdoblja paleolitika, stare, dakle, više od 30 tisuća godina, na kojima su prikazani bizon, divokoze i ljudske figure. Sama pećina dugačka je stotinjak metara i poznata je po tome što je u njoj po tradiciji obitavao sveti Romuald oko 1000. godine te po tome što su u njoj otkriveni materijalni ostaci neandertalaca iz razdoblja srednjeg paleolitika. Ove crteže izrađene crvenom bojom na zidovima pećina pronašao sam 2010. godine i pretpostavio njihovu pripadnost paleolitičkom razdoblju, a to je 2017. godine potvrdio ovaj međunarodni tim u sklopu projekta Balkart, čiji je cilj bio proučavanje paleolitičke umjetnosti na Balkanu, a financirali su ga francuska država i Arheološki muzej Istre. U pećini su dosad zabilježene 44 slikarije, od kojih se ističe nekoliko crteža koji predstavljaju bizona, divokozu, shematizirane prikaze ljudi i trokute, koji mogu simbolizirati ženski spol, naveo je ravnatelj Komšo.

Drugi na Balkanu       

Istaknuo je da ove slikarije predstavljaju prvo otkriće takve vrste u Hrvatskoj i drugo na području Balkana. Naime, slične slikarije otkrivene su još samo u Rumunjskoj u pećini Coliboaia, a sada se mogu svrstati uz bok dosad najvećih otkrića takve vrste, onih na poznatom lokalitetu Altamira u Španjolskoj i Lascoux u Francuskoj.

        – Pećinsko slikarstvo predstavlja najstarije sačuvane tragove ljudske umjetnosti. Znanstvenici su dugo vjerovali da je najstarije pećinsko slikarstvo iz razdoblja paleolitika bilo ograničeno samo na jugozapadnu Europu, upravo na sjevernu Španjolsku i južnu Francusku, ali nova otkrića u Istri i Rumunjskoj pokazuju da se prapovijesne slikarije mogu naći i drugdje u Europi. Štoviše, možda su odavde i krenule i proširile se po Europi. No, treba gledati, istraživati i znati što tražiti, jer su neke slikarije dosta uništene i nije ih lako uočiti i znati što gledati. Sada pećinu i slikarije u njoj treba do kraja analizirati, zaštititi i prezentirati, rekao je Komšo.

        Ravnateljica Buttignoni dodala je da u pećini obitava i kolonija šišmiša, koji su također zaštićeni, ali svakako, istaknula je, treba naći modus da se zaštite i slikarije i šišmiši od vandala i u kontroliranim uvjetima dalje istražuju, a u konačnici kvalitetno i prezentiraju te iskoriste i u neke turističke svrhe.

Galerija slika uz članak