NEWS

U Pazinu i Kringi održani su „Dani mons. Bože Milanovića”

_1380118
12.10.2020. 09:55; Učitavanja: 73; Početna / Kultura / U Pazinu i Kringi održani su „Dani mons. Bože Milanovića”

Prof dr. sc. Ivan Milotić: „Mons. Milanović znao je čitati znakove vremena”

U subotu, 10. i nedjelju, 11. listopada, održani su, u Pazinu i u Kringi, „Dani mons. Bože Milanovića”, uz 130. obljetnicu rođenja i 40. obljetnicu smrti. U subotu, 10. listopada, održano je polaganje vijenaca na grob mons. Milanovića na pazinskom groblju „Moj mir”, a kulminacija drugoga dana bilo je predavanje o mons. Milanoviću koje je izrekao prof. dr. sc. Ivan Milotić.

U nedjelju, 11. listopada, u Kringi, rodnome mjestu mons. Milanovića, program je započeo polaganjem vijenca, paljenjem svijeće te molitvom ispred njegove rodne kuće, a potom i ispred njegove biste u Parku mons. Bože Milanovića. Okupljeni su potom ušli u župnu crkvu gdje je župnik, vlč. Stipan Bošnjak uputio riječ pozdrava i dobrodošlice te ukratko predstavio župe Kringa i Muntrilj kojima upravlja, te župnu crkvu u Uznesenja Blažene Djevice Marije u Kringi. Napomenuo je između ostalog kako je Župa Kringa ove godine o župnom blagdanu Uznesenja Marijina dobila relikvije bl. Miroslava Bulešića koje se čuvaju u niši lijevo od glavnog oltara. Uslijedilo je svečano misno slavlje koje je predvodio porečki i pulski biskup u miru mons. Ivan Milovan uz koncelebraciju preč. Željka Zeca, pavlina o. Gaudencija Vita Spetića te župnika vlč. Bošnjaka. Misu je glazbeno popratio župni zbor koji je nastup završio svečanom pjesmom posvećenom svome mjestu za koju je stihove napisala jedna mještanka, a uglazbio ju je prof. Branko Okmaca.

Nakon mise župnik je ukratko predstavio predavača, a prof. dr. sc. Ivan Milotić izrekao je zatim izlaganje na temu „Božo Milanović i Mirovna konferencija u Parizu 1946. godine”.  Dr. Milotić je maestralnom virtuoznošću iznošenja faktografije i argumenata satkao izuzetno razumljiv povijesno-politički kontekst djelovanja mons. Bože Milanovića, s posebnim naglaskom na povijesni trenutak kada je njegova pregovaračka spretnost, ali nadasve sposobnost prepoznavanja znakova vremena, dovela do povijesnog čina slijedom kojeg je Istra pripojena Matici zemlji.

Predavač je na početku svoga izlaganja ukratko prikazao povijesno-politički status Italije od njezina ujedinjena 1870., preko odnosa s Kraljevinom SHS i Rapalskih ugovora, do njezine kapitulacije 1943. te uloge u političkim odlukama razgraničenja nakon Drugog svjetskog rata.

Govoreći o Pazinskim odlukama od 13. rujna 1943. o sjedinjenju Istre s Hrvatskom predavač je istaknuo kakoje ta odluka, originalna, donesena i zapisana toga dana, jedina ima legitimitet, a ne ona preuređenog sadržaja koja je pročitana 24. rujna. Napomenuo je da su tome sastanku, 13. rujna, nazočila tri istarska svećenika: Josip Pavlišić, kasnije riječki nadbiskup, Zvonimir Brumnić te Srečko Štifanić.  Predavač se je osvrnuo na početak Milanovićevog dioništva u pitanjima razgraničenja u srpnju 1945. i na osnivanje Zbora svećenika sv. Pavla za Istru u Pazinu. Poznato je da kroz vrijeme vladavine Italije na istočnoj jadranskoj obali nisu nikad pravilno provedeni, a ni objavljeni popisi stanovništva, a iz brzine kojom je mons. Milanović imao spremne podatke iz župnih knjiga kao dokaz nacionalnog sastava stanovništva Istre, razvidna je njegova dalekovidnost i spretnost u suradnji s istarskim svećenicima u prikupljanju potrebnih podataka za Mirovnu konferenciju u Parizu.

Dr. Milotić se posebno detaljno osvrnuo na susret predstavnika Zbora svećenika sv. Pavla za Istru sa 17 predstavnika međunarodne komisije koji se održao 16. ožujka 1946. godine u Pazinskom sjemeništu, u trajanju od 22:45 do 02:00. Tu su svećenici Božo Milanović, Tomo Banko i Leopold Jurca kao predstavnici hrvatskog istarskog svećenstva, organiziranog u “Zboru svećenika sv. Pavla za Istru” podastrli predstavnicima međunarodne komisije dokaze o nacionalnom sastavu žitelja Istre iz kojih je bilo razvidno većinsko hrvatsko stanovništvo, a ne, kako je tvrdila talijanska strana, većinsko talijansko.

Zapadnom je svijetu tada bilo teško objasniti zašto katoličko stanovništvo Istre, sa svećenicima na čelu, želi pripojenje s državom u kojoj će biti pod Staljinovom čizmom, napomenuo je predavač, te naglasio da je upravo Crkva tom prigodom dala legitimitet  Pazinskim odlukama.

Spomenuo je pitanje Titove okupacije Trsta, te rasplet toga u korist Italije istaknuvši jak utjecaj talijanskih iseljenika, napose u Sjedinjenim Američkim Državama. Kratko je istaknuo i odnos Milanovića s tadašnjim političarom Vladimirom Bakarićem, no, naglasivši ujedno i neoportunitetan slijed događaja, jake progone svećenstva neposredno nakon tako važe političke uloge klera u pripojenju Istre Hrvatskoj.

Na kraju se kratko osvrnuo i na Milanovićeve publikacije te pohvalio projekt vlč. mr. Ilije Jakovljevića koji priprema i uređuje reizdanja Milanovićevih knjiga.

Istra je u zadnjih 200 godina imala u Crkvi više velikana čija veličina leži upravo u tome da su znali čitati znakove vremena,a mons. Božo Milanović je bio jedna od najvećih, zaključio je dr. Milotić. 

Skupu su, osim mještana, nazočili: načelnik Općine Tinjan Goran Hrvatin sa suradnicima, saborski zastupnici Anton Kliman i Marin Miletić, predstavnici DBHZ Zmajski stol Pazin te pojedini povijesničari i publicisti iz drugih krajeva.

(G. Krizman) 

Galerija slika uz članak

Print Friendly, PDF & Email
Pentola Porec S2 102020