Otvarajući tribinu gradska vijećnica SDP-ea Snježana Mekota je rekla da su nekada Mjesne zajednice imale više kompetencija nego Mjesni odbori danas, što je sada aktualno kada se usvaja prostorno-planska dokumentacija, a nitko ne pita gradjane za njihovo mišljenje.

Gost tribine, ravnatelj Direkcije za mjesnu samoupravu Grada Rijeke, Dušan Širola iznio je iskustva iz rada u Rijeci 33 Mjesna odbora, koji imaju ukupno 170 članova vijeća i 180 aktivnih volontera u pododborima. Grad Rijeka koji broji 144.000 stanovnika od 1993. godine razvija mjesnu samoupravu kroz Mjesne odbore jer: " Gradjani sami najbolje znaju svoje potrebe", a "gradska uprava može imati krivu predodžbu o potrebama". Mjesni odbor nije samo 5,7 ili 9 članova vijeća ( broj ovisan o broju stanovnika ) već ga čine svi gradjani. Poslovi Vijeća Mjesnog odbora utvrdjeni su Statutom Grada Rijeke, a iz Proračuna od 807 milijuna kuna za 2007. godinu osigurano je 10 milijuna kuna za rad MO, praktično povrat ubrane komunalne naknade za kuće i garaže gradjanima za potrebe MO. Znači izradjeni su normativni akti, osigurani tehnički uvjeti, osigurana sredstva iz proračuna, a Vijeće MO odredjuje i odlučuje o komunalnim prioritetima na svom području. Za dobrovoljni rad gradjana ukoliko žele ubrzati neke stvari godišnje je osigurano 150.000 kuna ( projekt Lokalnog partnerstva ) i za njih se raspisuje javni natječaj, tako da se ta sredstva transparentno troše. Naknada za članove Vijeća MO ( ima 33 MO sa ukupno 170 članova ) je 100 kuna, a za predsjednike vijeća 150 kuna, pod uvjetom da sudjeluju na najmanje polovicu sjednica ( ukupno 350.000 kuna godišnje). U upravi grada Rijeke je i Direkcija za mjesnu samoupravu, koja ima ravnatelja i zamjenika, te referente koji su vezani na tajnike MO. Tako se točno zna tko, što radi. Za tisak biltena Mjesnih odbora osigurano je 100.000 kuna ( MO Drenova u 2006.godini izdao 7 brojeva ), a profesionalni novinar održao je novinarsku radionicu za sve zainteresirane iz MO u trajanju od 9 sati, kako bi ih osposobio za rad na Biltenu. Svaki MO mora izdati 2 broja godišnje, a primjerak Biltena dobije svako domaćinstvo. ustanovljena je nagrada za najbolje Vijeće MO, a fond za 3 nagrade je 22.000 kuna. Na svakih 5.000 kuna donacije MO grad Rijeka daje još 5.000 kuna. Svako Vijeće dostavlja godišnji Program rada, a za realizaciju, na primjer kulturnih programa, lani je potrošeno 60.000 kuna. U tim programima ima različitih akcija: zdravstvo- mjerenje šećera u krvi, sport- takmičenje 22 ekipe MO u potezanju konopa, malom nogometu, briškuli i trešetama, ekoloških programa – divlje deponije, dječja igrališta, ekološki vrtovi, informatičke radionice za djecu. Za gradjane je organizirana Informatička radionica ( za umirovljenike i osobe sa posebnim potrebama ), a obučeno je 850 gradjana za uporabu elektronske pošte i korištenje interneta. To je trajalo mjesec dana po 2 sata dnevno i koštalo je 1.000 kuna po osobi. U ovoj godini radit će se prezentacije za gradjane kako da komuniciraju sa web portalom grada.

Upravo o web portalu bilo je prvo pitanje upućeno Dušanu Široli, tko Vam je izradio web stranice ?

"Grad Rijeka ima 11 upravnih odjela, a jedan od tih odjela je i Zavod za informatičku djelatnost. Ukoliko imamo više potreba angažiramo i vanjske suradnike ( tvrtke )".

Kako spriječiti divlju gradnju, utjecati iz Mjesnog odbora ?

" Svaki tajnik 2 sata dnevno obilazi teren i dostavlja izvješće Direkciji za komunalnu djelatnost o uočenom. Svi izvještaji su i na web portalu i dostupni gradjanima.

Tajnici su praktično djelatnici gradske uprave".

Da li MO imaju žiro račune ?

" Zakonom o lokalnoj samoupravi daje se mogućnost osnivanja MO, znači ne obveza, već mogućnost, pa to ovisi o političkoj volji, isto je sa žiro računima. U Rijeci ih neki imaju, drugi ne, kako su željela Vijeća".

Lino Dobrila je u raspravi prokomentirao da iako su pozvani nitko od političara vladajuće koalicije u Poreču nije danas nazočan tribini, a da je politička volja odlučujuća za funkcioniranje mjesne samouprave.

U drugom djelu tribine Eduard Samac, koordinator kontakt policajaca u Policijskoj postaji Poreč predstavio je program "Policija u zajednici", znači da se uočeni problemi rješavaju na razini lokalne zajednice kroz partnerstvo, počev od gradjana, predstavnika stanara u zgradama, kućnih savjeta, kvartovskih udruga, MO do policije.

Na pitanje Snježane Mekota, kada će se postaviti poštanski sandučići za sugestije gradjana, gospodin Samac je rekao da je do sada postignut dogovor jedino s općinom Višnjan.

Za Poreštinu.info: R.V.Aleksić