U četvrtak počinje 37.INF međunarodni kongres naturistia u Sloveniji- Uvodno predavanje: „ Povijest naturizma u bivšoj Jugoslaviji i razvoj danas“ održati će J. Sladoljev iz Top Campinga Poreč
U četvrtak počinje 37.INF međunarodni kongres naturistia u Sloveniji . Uvodna tema „Povijest naturizma u ex Jugoslaviji i budući razvoj“
Međunarodna naturistička federacija (INF-FNI) organizacija je koju čine federacije članice, dopisnici i izvanredni članovi u više od četrdeset zemalja. Ove godine održava svoj 37. godišnji kongres od 7. do 11.10. 2021.g. u mjestu Banovci , Verzej, Sloveniji.
Na kongresu učestvuje četrdeset delegacija iz cijelog svijeta.
Uvodno predavanje na temu : „ Povijest naturizma u bivšoj Jugoslaviji i razvoj danas“ održati će J. Sladoljev iz Top Campinga Poreč.
Na kongresu će biti najavljeno i istraživanje koje če s INF i sa Sveučilištem iz Zagreba sprovesti Top Camping Poreč on line slijedeće godine. Istovremeno će se za vrijeme kongresa prezentirati svim delegatima prva digitalna naturistička kamping brošura Hrvatske, dizajnirana u režiji akadameskog slikara Eugena Varzića iz Poreča. Šlag na tortu biti će i najava mogućeg otvaranja prvog naturistčkog kampa u unutrašnjosti Hrvatske, u blizini Plitvica u Lici naredne godine. Za istu priliku biti će organizirana i press konferencija za sve slovenske medije koji prate kongres.
Zajedno s drugim zainteresiranim stranama uključenim u naturističke aktivnosti, INF-FNI radi na poboljšanju i unapređivanju naturističkog iskustva kao i naturističke ponude s promicanjem dobrobiti naturizma u široj javnosti. Poseban je zadatak ove institucije olakšati međusobne odnose i zainteresirati medije za proučavanje svih pitanja koja utječu na naturistički pokret; pomoć u razvoju prijateljskog kontakta između naturista svih zemalja te promicanje mentalnog i tjelesnog zdravlja.
Prije pedesetak godina Hrvatska a posebno Istra, je bila nit vodilja europske kamping ponude, perjanica i avangarda u razvoju sa tridesetak naturističkih središta. Danas ih je samo deset. U Hrvatskoj ( pa i u Istri) smo imali i još imamo problem nestajanja i gubitka selektivnosti naturističke ponude. Primjerice, prije 40-tak godina Italija nije imala niti jedan naturistički kamp, a danas ih ima desetak.
Danas Italija ostvaruje oko 1,65 milijuna noćenja i 52 mio Eura prometa, a Hrvatska nešto malo više ( 1.75 mio noćenja ) i 85 milijuna eura prometa iako je nekad ostvarivala trostruko više. Problem stoji u činjenici da su talijanski turistički stratezi predvidjeli trostruko povećanje naturističkih posjeta Italiji u naredne tri do četiri godine, a u nas se predviđa isto toliko smanjenje prisutnosti i naturističkih ostvarenja. To potvrđuje činjenicu da je mnogo naturista napustilo hrvatske kampove jer nisu poštivali selektivnost ponude (prije svega intergralnu nagoću) i otišlo u oaze koje su se više pridržavale izvornog naturističkog kodeksa bez obzira na profitabilnost i tzv. cost management u upravljanju s kampom.
No, postoji jedan PARADOKS kod naturista u odnosu na tekstilne kampove i resorte koje naši turistički planeri ne bi smjeli zanemariti, a očituje se u činjenici da su naturisti mnogo LOJALNIJI i privrženiji destinaciji ali i stilu života u harmoniji s prirodom. Zato je naturistička ponuda u biti ono što će turistički stratezi morati staviti u svoju bilježnicu novog post pandemijskog obrasca turističke ponude kao oglednog primjerka i new age ponude „pro futuro“.
Kolokvijalno ih nazivamo „ stalni gosti“.
Razlika od kampista koji koriste tekstilne kampove i naturista koji borave u naturističkim kampovima je u činjenici da su u najvećim krizama oni bili najvjerniji gosti. Na primjer, za vrijeme proteklog Domovinskog rata u Hrvatskoj ( kada su bombe padale na Zadar, Šibenik i Split) naturisti su imali veću posjećenost od tekstilnih kampova za 20-ak posto, a na pr. Austrijanci su dolazili u Istru čak i sa 20 posto većim postotkom posjećenosti nego u mirnodopska vremena .
Danas, za vrijeme pandemije posjećenost naturističkih kampova u odnosu na tekstilne je veća za pet do desetak posto.
Kako bi reklinstari Latini „ Sapienti sat“ ili mudrome dovoljno.
Jerko Sladoljev