U pčelinjaku Petra Banka u Bademi istarski pčelari sastali su se s kolegama iz slovenske Primorske i Krasa. Banko je kolegama održao predavanje o uzgoju matica, dodavanju matica i umjetnoj oplodnji. Osim teorijskih saznanja, ovdje su pčelari u praksi mogli vidjeti kako se to radi, ali doznati još ponešto o modernom pčelarenju.

Bagrem podbacio

– Pčelarstvo je prilično složena djelatnost, kaže Banko i zato se pčelari moraju stalno educirati. Nije pčelarenje samo vrcanje meda, dodavanje osnova i hranjenje pčela. Stoga napominje kako ima više metoda pčelarenja koje u konačnici daju više prinosa. Govoreći o dosadašnjim rezultatima pčelarske sezone, Banko kaže kako je bagrem donekle podbacio jer je njegova cvatnja bila praćena hladnim i kišovitim vremenom. Zbog toga bagrem nije dao toliko prinosa koliko se očekivalo, ali tehnikom i znanjem i tomu se moglo doskočiti.

Darko Smerdej zadovoljan je svime što su slovenski pčelari vidjeli u Bademi. Lijepo je, kaže, vidjeti što i kako susjedi rade. Pčelari iz Pivke, Ilirske Bistrice, Kopra i Postojne s istarskim pčelarirna dijele prostor svog djelovanja jer zapravo radi se o istoj vegetaciji pa i klimatskim uvjetima u kojima pčelare.

– Budući da je Banko inovativan pčelar, ovdje se uvijek može doznati i naučiti nešto novo, kaže Smerdej. Zbog svega toga slovenski pčelari s istarskim kolegama žele uspostaviti dobrosusjedske odnose. Važno je da se međusobno upoznaju i da zajedničkim snagama dolaze do najboljih rješenja. To je ponajprije suzbijanje i borba protiv različitih bolesti, koje srećom naše krajeve nisu tako drastično zahvatile. Ovdje, u Istri i Sloveniji, gubici pčelinjih zajednica kreću se od pet do 10 posto, što je u odnosu na Italiju i Njemačku, gdje se gubici penju iznad 20 posto, ipak znatno povoljnije.
– Varoa je učinila svoje, ali nadamo se kako će se i za to naći lijek koji će spriječit njeno širenje.

Istra jedinstven prostor

Osim toga, pčelari iz slovenskih krajeva bližih Istri podržavaju ideju o zaštiti istarskog meda kao autohtonog proizvoda s geografskim porijeklom na hrvatskom i slovenskom dijelu Istre, jer ipak je to jedinstven geografski prostor koji ima isti reljef, sličnu klimu i vegetaciju, pa samim time i med istih karakteristika, kaže Smerdej.

M. RIMANIĆ , Glas Istre