Teška mehanizacija stiže danas u Červar Porat srušiti derutni hotel na samoj rivi
(Tanja Kocijančić, Glas Istre) Građani porečkog naselja Červar Porat konačno imaju razloga za zadovoljstvo, jer je nakon dugog niza godina krenulo uklanjanje najvećeg rugla smještenog na samoj rivi u tom mjestu – derutnog apart hotela Marina u vlasništvu porečke hotelijerske tvrtke Plave lagune. Prošle godine, ali i zadnjih desetak godina mnogo smo puta pisali o tome slučaju, zbog brojnih pritužbi i apela Červarana. Da će napokon doći do uklanjanja ovog mastodonta koji je nekoć primao oko 700 turista, a zadnjih 20 godina bio je “dom” izbjeglicama pa onda štakorima, zmijama i narkomanima, najavili smo još II studenom.
Hotel Marina zaustavio razvoj Červara
Jučer smo se na terenu uvjerili da su radnici lokalne građevinske tvrtke postavljali ogradu kako bi zaštitili prolaznike od teške mehanizacije čiji se dolazak u Červar očekuje danas ili sutra. Početak pripremnih radova potvrdila nam je i glasnogovornica Plave lagune Eva De Zan Prusina koja je kazala da je rušenje započelo prošli tjedan i trajat će do Uskrsa. Plava laguna će urediti parcelu sukladno traženju građana, odgovorila je na naš upit De Zan Prusina.
– Čekali smo 20 godina da se ovo desi. Nadali smo se, ali dok nije lani došao novi porečki gradonačelnik Loris Peršurić nismo imali s kime razgovarati. Svi su nam govorili da se ništa ne može, jer se radi o državnom zemljištu (hotel je izgrađen na državnom zemljištu op. a.). I Plavu lagunu smo puno puta kontaktirali, ali dugo niti kod njih nije bilo sluha. Za 20-ak dana hotela više neće biti, velika je to stvar sve naše građane, kazao je pokretač Inicijative za Červar Đuro Benko, kojeg smo susreli jučer kod hotela zajedno s Menesom Jahovićem, još jednim žiteljem. Vesele se, jer će uskoro umjesto hotela imati veliku uređenu zelenu površinu.
– Smatramo to velikom pobjedom građana. Hotel je zaustavio razvoj Červara i prodaje stanova. Više od stotinu mladih odselilo je zadnjih godina iz mjesta. Uz našu upornost i angažman gradske vlasti i medija pokazali smo da kada se braća slože i olovo plivati može, komentirao je Benko, dodavši da sada imaju osjećaj da će konačno nešto od njihovog mjesta biti, da ima nade za njih i njihove mlade.
– No, tu nećemo stati, naša borba ide dalje. Zalagat ćemo se da država ovu zemlju, ali i druge parcele koje ovdje ima, pokloni Gradu Poreču koji sve to onda treba prodati i novac uložiti u razvoj infrastrukture i uređenje Červara, naglasili su predstavnici Inicijative za Červar, naselja koje broji više od 1.300 žitelja, a ljeti taj broj s turistima i privremenim stanovnicima naraste na pet tisuća ljudi. Benko i Jahović u cijelom tom procesu podsjetili su da su umnogome pomogle i članice Mjesnog odbora Červar na čelu s lvankom Titlić, koje su pokazale građansku hrabrost i uporno se zalagale da se njihovo, godinama zapušteno naselje konačno počne uređivati.
Mještani prikupili 1.314 potpisa
A sve je krenulo lani u kolovozu kada je Benko pokrenuo peticiju kojom je prikupljeno 1.314 potpisa tamošnjih vlasnika stanova i kuća koji su po tko zna koji put tražili rješavanje ovog problema. Peticijom su zahtijevali da se zapušteni hotel sruši, proda ili obnovi i stavi u funkciju najkasnije u roku od godinu dana. Benko je zaista bio uporan i najavio je da će – ako ponovno ne bude sluha – peticiju poslati i Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Naime, kada su prognanici prije više od 20 godina napustili hotel ostala je samo prazna devastirana građevina koja je postala meta vandala, beskućnika i provalnika koji su odnijeli sve što se moglo, ali i leglo štakora.
Unatoč brojnim apelima za obnovom, kako je tada Benko govorio, Plava laguna nije imala razumijevanja. Na kraju je Benko peticiju poslao Ministarstvu turizma, na što je Plava laguna početkom rujna reagirala priopćenjem u kojem je navela da je bilo kakvo ulaganje u taj derutni hotel otežano ili onemogućeno zbog problema oko uređenja imovinsko pravnih odnosa. Iz Plave lagune su poručili da je danas slika Červar Porta bitno drugačija – izgrađeni kapaciteti postali su uglavnom stanovi, razina i percepcija sigurnosti s aspekta razvoja turizma su upitni, pa je i moguće poslovanje u tom kontekstu bitno drugačije.
Naime, Plava laguna je podsjetila da je to naselje inicijalno zamišljeno i građeno kao turističko, a prema modelu tada popularnog time sharinga. Pored toga planirali su se staviti u funkciju ugostiteljski, trgovački i drugi srodni prostori za poslovanje svih sastavnica Plave lagune, što bi u konačnici rezultiralo povećanjem prihoda. Tijekom Domovinskog rata, s prihvatom izbjeglica i prognanika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, i Plava laguna je u cijeloj toj priči podnijela veliku žrtvu, a ne samo vlasnici tamošnjih kuća i stanova.
Červarani najavili blokadu prometa
S druge strane, Červarani su godinama upozoravali na gubitak turističkog prihoda zbog te betonske nakaze i najavljivali i radikalnije akcije, poput vožnje automobilima do gradske palače i upravne zgrade Plave lagune ili blokade prometa usred turističke sezone. Podsjetimo da smo lani usred ljeta pisali i kada su se žitelji žalili na jako visoku travu koja je okružila hotel i na pojavu zmija. Potom je Plava laguna postavila repelent i angažirala zaštitara koji je od tada hotel stalno čuvao. Zatim je organizirana prethodno već spomenuta peticija, kada se u rješavanje problema uključio i gradonačelnik koji je najavio rušenje i kasnije održavanje parcele o trošku vlasnika.
Eppur si muove! Nakon dugogodišnje muke izgledno je da će Červarani Uskrs dočekati s potpuno novim licem svoga mjesta i – konačno – s optimizmom.
VIŠE U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE