SVE VIŠE zemalja Europske unije objavljuje planove ili je već krenulo u ublažavanje mjera koje su donesene u borbi protiv pandemije koronavirusa. 
piše: Ilko Čimić, index.hr

Austrija otvara manje dućane i vrtne centre, Italija najavljuje otvaranje tvornica, u Sloveniji se otvaraju autoservisi

Susjedna Austrija početkom prošlog tjedna objavila je strategiju izlaska iz restriktivnih mjera. Od danas se tako u Austriji otvaraju manji dućani, vrtni centri i dućani s alatom, a početkom svibnja frizerski saloni.

Nijemci najavljuju ublažavanje mjera, no za sada detaljnog plana nema jer se i dalje čekaju potpune analize na kojima se radi. Italija je već najavila otvaranje tvornica, a Slovenci za sada otvaraju vrata servisa za automobile i tehničke robe. Španjolci bi trebali čekati s mjerama do kraja travnja, nakon čega kreću s ublažavanjem restrikcijskih mjera. Najdalje su otišli Danci koji otvaraju škole i vrtiće.

U Hrvatskoj će se prvi vratiti javni prijevoz, a što onda?

Šef Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i član Nacionalnog stožera civilne zaštite Krunoslav Capak otkrio je sinoć u razgovoru za Index kako Hrvatska u sljedećem razdoblju razmatra relaksiranje nekih mjera.

>> Kada će popustiti mjere u Hrvatskoj? Capak za Index otkrio koje se prve razmatraju

“Jedna od tih stvari je javni prijevoz. Kada se vrati javni prijevoz, propisat će se mjere socijalnog distanciranja. No prije relaksiranja mjera, poput normaliziranja javnog prijevoza, mislimo da se epidemiološka situacija mora ustabiliti da nam se, ne daj bože, ne dogodi ovakav skok u broju novozaraženih kakav se danas dogodio u Srbiji”, rekao je na tu temu Capak.

Beroš vrlo oprezan kad govori o popuštanju mjera

Ministar zdravstva Vili Beroš izuzetno je oprezan kada je riječ o ovoj temi te je jutros u emisiji U mreži prvog na Hrvatskom radiju istaknuo kako prerano popuštanje nije dobro.

Beroš se na pitanje voditeljice prvo osvrnuo na komentare u javnosti i medijima u kojima se kaže da nemaju strategije u borbi protiv virusa.

“Naša strategija je vrlo jasna. Cilj je usporiti nagli porast oboljelih, jer na taj način možemo pružiti zdravstvenu skrb”, rekao je.

>> Beroš o popuštanju mjera: Znam da bi to dalo neku nadu, ali ne možemo dati rok za to

“Osobno ne mogu shvatiti kada se to veže uz nekakve rokove, s obzirom na to da nije moguće predvidjeti ponašanje virusa, ja ne mogu reći o kojim se rokovima radi koliko god bi to možda bilo bolje i dalo neku nadu. Ali jednostavno ne možemo”, istaknuo je Beroš.

Poduzetnicima najviše smeta nedostatak strategije

Razgovarali smo s poduzetnicima o tome što bi trebalo biti prioritetno, odnosno što bi trebalo prvo olabaviti kada se za to steknu uvjeti. Denis Čupić iz Hrvatske udruge poslodavaca, koji vodi Koordinaciju neprehrambene trgovine i trgovačkih centara, ističe kako za svaki dan provedbe mjera sprječavanja širenja bolesti covid-19 hrvatska neprehrambena trgovina gubi 82,1 milijuna kuna, a dnevno se izgubi prihoda na račun PDV-a u visini 16,42 milijuna kuna. Hrvoje Bujas, čelnik Udruge Glas poduzetnika, ističe kako u ovom trenutku nedostaje jasan plan nadležnih kako dalje, a kako bi se mogli pripremiti kada restriktivne mjere napokon počnu popuštati.

Slobodan Školnik, predsjednik Uprave Emmezete, apelira na Stožer da uključe poduzetnike, a sve kako se prilikom donošenja mjera relaksacije ne bi proizvelo neke nelogičnosti. Marin Medak, predsjednik Nacionalne Udruge Ugostitelja, upozorava da je razrada protokola za otvaranje djelatnosti već odavno trebalo početi, a kako bi danas zatvoreni objekti mogli napraviti izmjene koje će od njih vjerojatno zahtijevati epidemiolozi. Davor Huić, predsjednik Lipe – Udruge poreznih obveznika, podsjeća kako su mnoge vlade napravile hodograme ukidanja restrikcijskih mjera, no ne i naša vlada.

No, krenimo redom.

Bujas: Plana i dalje nema

“Jasno je da očekujemo prvenstveno od nadležnih, vlade i Stožera civilne zaštite, da izađu s jasnim planom – što dalje? Macron je izašao s jasnim konceptom i najavio da od 11. svibnja kreće relaksacija i da ide u nekoliko faza, također je naveo da će obrazovni sustav funkcionirati u cijelosti online”, kaže Bujas iz Udruge Glas Poduzetnika. Podsjetimo, Glas poduzetnika predstavlja oko 100.000 članova koji se aktivno bore za prava članova i brži povratak ekonomskom rastu.

Bujas: Mi poduzetnici i obrtnici nemamo izbora – ili ćemo se prilagoditi ili raditi nešto novo ili nas nema

“Mi čekamo! Naši poslovi su zatvoreni i zaslužujemo jasnije poruke i planove, na vladi je da s takvim planom izađe kako bismo se mogli pripremiti, uostalom, zato smo i predlagali osnivanje gospodarskog stožera ili savjeta, sasvim svejedno kako bi se nazvao. No, gospodarstvo mora biti tema!” kaže Bujas za Index.

Školnik: Trebalo je naći rješenja još jučer, gubici koji se gomilaju su strašni

Slobodan Školnik, predsjednik Uprave Emmezete, odmah nam na početku kaže kako mu je teško biti objektivan jer vodi maloprodaju koja trenutno radi sa svega pet posto kapaciteta te kako bi se, kada je riječ o relaksiranju restriktivnih mjera, prvo trebalo voditi epidemiološkom slikom.

“Sa strane gospodarstva, kriza koja je u tijeku je takvih grandioznih dimenzija da je potrebno neko kompromisno rješenje pronaći još jučer. Gospodarstvo praktički ne može više ni dana izdržati da ‘stoji’. Gubici koji se gomilaju bit će strašni i oporavak gospodarstva će trajati jako dugo”, upozorava Školnik dodajući kako je osobno uvjeren da je jedino rješenje kompromisno, postupno relaksiranje mjera, a istovremeno edukacija i stanovništva i radnika, opremanje zaštitnim sredstvima i stanovništva i radnika te precizni protokoli o ponašanju kod interakcija kupaca-korisnika i pružatelja usluga.

Čupić: Nema komunikacije

Za Denisa Čupića jasno je da se ekonomija mora vratiti u donekle normalne tokove funkcioniranja i to s mjerama zaštite, a upravo je maloprodaja prvi dio koji mora dobiti mogućnost rada. Čupić svoju tvrdnju potvrđuje brojkama. Unutar Europske unije, a tako i unutar Hrvatske, trgovina je nakon javnog sektora drugi najveći sektorski poslodavac s oko 210 tisuća radnih mjesta i dodatnih 60 tisuća indirektnih radnih mjesta u sektorima vezanim uz trgovinu, od održavanja, čišćenja preko prijevoza do oglašivača te medija. Čupić ističe da oko 90 tisuća ljudi u neprehrambenoj industriji sada ne radi.

“Ljudi su traumatizirani strahom od nevidljivog neprijatelja, neizvjesnosti do kada će trajati ograničavanja bez jasne komunikacije sa strane odgovornih te traumatizirani zbog egzistencijalnog straha jer ih sve više shvaća da recesija je došla. S druge strane, i gospodarstvo se mora pripremiti na početak rada nakon ograničavanja uz pridržavanje zaštitnih mjera te ovdje treba postići balans održivog i ostvarivog”, ističe Čupić u razgovoru za Index dodajući kako bi bilo dobro, po uzoru na Austriju, početi s mjerama ukidanja ograničavanja u sljedećih deset dana.

“Kao prvo, potrebno je da Stožer civilne zaštite počne komunicirati s nama iz gospodarstva jer to se na strukturnoj bazi ne događa, mi iz Koordinacije neprehrambene trgovine i trgovačkih centara tjednima pozivamo na komunikaciju, no do danas je nema. U zajedničkoj komunikaciji možemo sigurno definirati što je održivo i sigurno iz aspekta zaštite zdravlja, ali i iz aspekta gospodarstva”, ističe Čupić naglasivši da smo mjerama koje je država donijela u vidu pokrivanja dijela osobnih dohodaka do 4 tisuće kuna kupili oko dva dodatna tjedna za preživljavanje ovog dijela maloprodaje, ali on je i dalje egzistencijalno ugrožen.

Medak: Mogli su već sada utvrditi neke nužne protokole kako bi se pripremili

Marin Medak, predsjednik Udruge ugostitelja, ističe kako bi trebalo u što kraćem roku definirati protokole u vrijeme epidemije.

“Mislim na to kako se i pod kojim uvjetima može usluživati na terasama s određenim razmakom. Trebali bi definirati po kojim uvjetima se mogu otvoriti objekti i da li zadovoljavaju iste protokole, jer će protokoli sigurno zahtijevati nekakve promjene koje uključuju izmjene infrastrukture”, ističe Medak za Index.

Huić: Nužan je hodogram povratka

Davor Huić, predsjednik Lipe – Udruge poreznih obveznika, ističe kako su mnoge vlade napravile hodograme ukidanja restrikcijskih mjera te da je nužno da to napravi i naša vlada.

Huić: Sada će mnogima biti jasnije što moramo plaćati, a što nam je od državnog aparata potpuno nepotrebno

“Naravno, treba razgovarati, otvarati i tu temu. Jasno je da je trenutni fokus usmjeren na epidemiološku situaciju, no isto tako bilo bi dobro da se jednaka količina truda, rada na ekspertizama i analizama usmjeri i na onaj dio koji govori o povratku u ‘normalu'”, kaže Huić naglasivši kako treba raditi na ublažavanju restrikcija držeći “jedno oko” na epidemiološkoj situaciji. No, treba stvarati uvjete i raditi na tome da ljudi budu spremni kada mjere popuste, smatra Huić.

Čupić: Bez mjera trgovci mogu izdržati dva tjedna, s mjerama mjesec dana

No, pitanje je koliko poduzetnici mogu izdržati prije nego što krenu mjere relaksacije. Jurica Lovrinčević, predsjednik uprave PEVEX-a, nedavno je apelirao na vladu da se dopusti rad svima koji mogu osigurati propisane uvjete zaštite od koronavirusa jer bez obzira na sve mjere koje je donijela vlada trgovine ne mogu opstati ako su im zatvorena vrata. Čupić iz HUP-a ističe da treba biti realan s popuštanjem mjera, no isto tako i činjenicu da su građani u dobrom dijelu traumatizirani posljednjim događajima oko epidemije koronavirusa.

“Procjena je da mali trgovci mogu bez mjera preživjeti između 15 do 18 dana bez prometa, bez da uđu u terminalnu fazu, a s mjerama kakve imamo da se taj period povećava na 28 do 30 dana. Evidentno je da i s mjerama ovaj segment će od sljedećeg tjedna ući u fazu iz koje neće biti povratka jer sezonska roba će nepovratno izgubiti tržišnu vrijednost. Veliki međunarodni trgovci na globalnoj razini mogu izdržati period od 2 do 6 mjeseci bez prometa u maloprodaji, što i kod tako velikih sustava nagovještava strukturne probleme pa u zadnje tjedne čitamo o smanjenju prodajnih jedinica Inditexa, o tome kako H&M uzima oko milijardu eura kredita. Dodatan problem domaćoj trgovini stvara i nelojalan online iz inozemstva gdje država domaćim trgovcima uzima 25 posto PDV-a i sve moguće naknade kao one za otpad, a istovremeno s Cipra, iz Poljske, Rumunjske, Češke online trgovci s hrvatskim domenama prodaju robu po 19 posto PDV-a i bez naknada kao onih za otpad te tako zapravo stvaraju uteg domaćim tvrtkama, a država na to zatvara oči iako je sve glasnije jasno da na ovaj način se godišnje gubi i do 4 milijarde kuna prometa u domaćoj trgovini i domaćem onlineu te oko milijardu kuna PDV-a”, ističe Čupić dodavši na kraju kako neaktivnost države u ovom segmentu stvara teret domaćim tvrtkama jer što više takvih odljeva imamo, teže je za očekivati da će država ikada smanjiti stopu PDV-a koju imamo, a jedna je od najviših u EU.

Iako svi zazivaju relaksiranja mjera, posebno u onim djelatnostima koje ispunjavaju uvjete, država je, čini se, nesigurna oko donošenja konačne odluke i plana. 

Bujas: Ako može prehrana i tržnice, zašto ne mogu ostali koji ispunjavaju uvjete?

“Pa kad pogledate da, naprimjer, možete ići u trgovine s prehranom i na tržnice, zašto ne biste mogli ići u trgovački centar i trgovine s ostalim proizvodima, zašto ne biste mogli ići kod, naprimjer, cvjećara, frizera ili šišati vašeg psa i slično. Naravno, uz potrebno držanje svih predostrožnosti, pa čak i otvaranje restorana, u drugoj fazi – u razgovoru s mnogim vlasnicima, voljni su svi nositi ako treba i zaštitna odijela i sve potrebito, kaže Bujas iz udruge Glas Poduzetnika.

Šef Emmezete Slobodan Školnik predviđa kako bi prve mjere trebale biti prema onim djelatnostima u kojima se može osigurati tzv. fizičko distanciranje, odnosno 20 metara kvadratnih po kupcu ili posjetitelju.
 
“Mislim na djelatnosti u kojim nema ili nema značajnog kontakta sa ‘strankama’ kao što je građevinarstvo. Tvornice kod nas nisu niti prestajale s radom, a vjerujem da je i dobar dio ‘veleprodajnih’ i distribucijskih organizacija radio za kupce. Uslužne djelatnosti u kojima je usluga usmjerena na proizvod, na primjer automobilska industrija ili razni servisi s tipično malim brojem dolazaka stranaka i značajnim raspoloživim prostorom su također kandidati. I, naravno, neprehrambena trgovina”, ističe Školnik dodajući da velika većina neprehrambene trgovine ima ili velike prostore kao što je slučaj s trgovinom namještaja ili elektronike ili ako raspolaže malim prostorom ima i relativno mali broj ulaza kupaca pa se u oba slučaja može organizacija poslovanja postaviti na način da zaštiti i prodavače i kupce.

Školnik: Hajdemo izbjeći nelogičnosti u koje su upali Austrijanci

Školnik se, kao i mnogi drugi naši sugovornici, poziva na austrijski model, no u njemu vidi i nelogičnosti.

“Ako pogledamo austrijski primjer gdje je na snagu stupilo od danas da može raditi svaka trgovina do 400 metara kvadratne površine, uvidjet ćemo da je takvo ograničenje unijelo dosta nelogičnosti. Naime, veliki centri za prodaju namještaja su ostali zatvoreni, a raspolažu ogromnim prostorima u kojima gotovo nikada nema gužvi, a kao što smo vidjeli, gužve se mogu uspješno regulirati. Također su ostali zatvoreni neki, na primjer, autosaloni koji imaju veće površine od 400 m2, a vrlo mali broj kupaca dnevno te su samim time manje rizični, a ostali su zatvoreni”, kaže Školnik za Index. Šef Emmezete apelira prema Stožeru da kontaktira struku iz gospodarstva kako se prilikom donošenja mjera relaksacije ne bi došlo do ovakvih i sličnih nelogičnosti.

Medek: Krenuli bi s izmjenama na objektima, sigurno će ih biti

Da su neke stvari do sada već trebale biti definirane, slaže se i Medak iz udruge ugostitelja.

“Razradu protokola se već odavno trebalo početi raditi i u ovo vrijeme dok su zatvoreni napraviti izmjene na objektima da u što kraćem vremenu krenu s radom, a ne da budu na grbači državnog proračuna”, kaže Medak dodajući kako bi svakako trebalo otvoriti javni prijevoz, što je već i najavio Capak kao opciju, te objekte za koje epidemiolozi smatraju da spadaju u minimalan rizik.

Čupić: Uključite nas kako bismo se na vrijeme pripremili

Kada se govori o tome koje bi prve trebale biti mjere “relaksacije”, odnosno što bi prvo trebalo otvoriti, Čupić priziva balans uzimajući za primjer susjednu Austriju koja prvo kreće s malim formatima pa onda tek s velikima i u fazi 3 s ugostiteljstvom.

Čupić: Mali trgovci mogu bez mjera preživjeti između 15 do 18 dana bez prometa

“Istovremeno se otvara sve više diskusije o smislenosti razlikovanja formata jer je jasno da na velikom formatu može boraviti na siguran način više kupaca nego se gužvati u redovima, a da istovremeno mjere zaštite su malim trgovcima dodatan veliki trošak. Mislim da otvaranje trgovine treba biti linearno za sve i s uvođenjem mjera zaštite, tako može se pomoći i malima da osiguraju mjere zaštite kroz objedinjene nabavke i slične mjere. Velika većina hrvatskih trgovina i trgovačkih centara je moderna i ima adekvatne sustave ventilacije i filtracije zraka te je u stanju s dovoljno jasnim mjerama koje treba Stožer s nama dionicima u trgovini uskladiti na siguran način i otpočeti s poslovanjem. Vjerujem da ako Stožer krene u pripreme i uz daljnje praćenje trenda pada zaraze, jer je jasno da porasti koje imamo sporadično dolaze iz ustanova koje država na neki način kontrolira, a ne iz privatnog sektora, ali uz aktivno uključivanje nas kao predstavnika trgovine i trgovačkih centara možemo do kraja travnja pripremiti i provesti otvaranja na siguran način”, ističe Čupić koji smatra da su otvaranja bitna i iz aspekta da će ljudima trebati dug period privikavanja na nove mjere zaštite pa će upareno s posttraumatskim stresom trebati jedan dulji period da ljudi opet steknu navike izlaska i potrošnje.

Huić: Uradimo već sada ono što se može

Huić kaže kako je bitno omogućiti ljudima da se vrate na svoja radna mjesta, odnosno da počnu raditi.

“Naravno, govorim o onim radnim mjestima i djelatnostima koje to mogu, odnosno one koje ne iziskuju veliki kontakt. Preporuka je jednostavna, a to je da već sada treba napraviti sve što se može, a kako bi se nakon ublažavanja mjera krenulo s radom. Primjerice, ako se situacija s epidemijom koronavirusa poboljša do kraja lipnja, trebalo bi već sada raditi na omogućavanju kakve takve sezone u srpnju i kolovozu. Ako bi tako bilo, moglo bi se računati na dio turista koji dolaze automobilima. Hajdemo razmisliti o preduvjetima da to omogućimo, ako bi se stvari razvijale u tim vremenskim okvirima”, kaže Huić dodajući kako je ipak moguće da se dio sezone spasi.

“Jasno, neće se ići na koncerte i utakmice, nitko to ne zaziva, no ponavljam, hajdemo omogućiti da ljudi rade, barem oni koji za to imaju uvjete”, ističe Huić koji također, baš kao i Capak, spominje povratak prijevoza.

Bujas: Trebamo se prilagoditi

Naravno, kada se i otvore vrata, neće svi moći računati na prihode koje su imali prije epidemije pa je pitanje hoće li se neki odlučiti i na trajno zatvaranje.

“Da, dok god se ne pronađe lijek, ili ako kojim slučajem ovo ipak bude sezonski tip virusa, socijalizacija odnosno druženje među ljudima će biti oprezno i uglavnom u krugu poznatih i bližih prijatelja, no i tome ćemo se morati prilagoditi. Mi poduzetnici i obrtnici nemamo izbora, ili ćemo se prilagoditi, ili raditi nešto novo ili nas nema. Mnogi će preživjeti, možda i porasti, mnogi će propasti, a mnogi novi, kao što su oprema all in one za restorane, kafiće, hotele, će nastati”, kaže Bujas.

Medak: Mnogi neće otvarati vrata

Medak iz Udruge ugostitelja siguran je kako mogu očekivati i do 80 posto manje prihoda. Sasvim je izgledno, kaže nam, kako neki neće ni otvarati vrata, no mnogi će vidjeti svoju šansu.

Medak: Razradu protokola se već odavno trebalo početi raditi

“Sigurno je da nećemo moći nastaviti raditi po istim uvjetima kao do sad i to će ugroziti kompletno poslovanje jer se mogu očekivati od 65 do 80 posto manji prihodi, što znači da puno objekata s visokim najmovima i puno zaposlenih neće ni otvarati objekte zbog visokog troška hladnog pogona. Tu imaju priliku obiteljski mali objekti da se otvore i krenu pružati usluge po standardima koje si usuglase od epidemiološke službe”, kaže Medak za Index. I Školnik je uvjeren kako će trebati i dosta regulacije, kao i osobnih odluka, a vezano za otvaranje nekih djelatnosti ublažavanjem mjera. Nekima se to neće isplatiti.

Školnik: Graditi budućnost

“To će, ipak, morati svatko za sebe regulirati. Sigurno je da ni mi nećemo imati odmah kad otvorimo ostvarenje prihoda kao prije ove krize, no moramo otvoriti i uslužiti onaj dio kupaca koji to od nas očekuje, a i graditi polako budućnost”, kaže Školnik o ovoj temi. Čupić zaziva prilagodbe poslovanja te naglašava kako će se kupci vrlo teško i sporo vraćati na staro.

Školnik: Gospodarstvo praktički ne može više ni dana izdržati

“Jasno je da će epidemiološke mjere koje će vjerojatno ostati još neko vrijeme prisutne zahtijevati prilagodbe poslovanja, ovo će se posebno reflektirati na jedan veliki dio ugostiteljstva, posebno na takozvane food courtove gdje je velika koncentracija gostiju na određenom prostoru i da će taj dio ugostiteljstva trpjeti znatne padove potrošnje. S druge strane, klasično ugostiteljstvo i restorani će lakše implementirati mjere i smanjiti gustoću gostiju. I sama trgovina će trpjeti manje promete iz više razloga. Jedan od njih je stres kod građanstva, drugi same mjere zaštite koje će biti prisutne, a treći recesija u koju ulazimo, koja će dodatno smanjiti potrošnju”, smatra Čupić dodajući da trenutno imamo situaciju da gospodarstvo u ovom segmentu, koje je okrenuto prema potrošaču, ostvaruje nula prihoda ili nekih do 20 posto prihoda iz dostava, nedovoljno da uz mjere koje je država dala u pokrivanju minimalnih plaća prežive dulji period, a otvara se i pitanje fiskalnog kapaciteta države da ovakve mjere financira na dulji rok pa je evidentno da je i ovakvo krnje poslovanje bolje nego nula prihoda uz umjetno održavanje na životu.

Čupić: Trebaju nam strukturne mjere

“Sigurno je da će veće trgovine, veći centri sa širim šetnicama, s više parkirnih mjesta imati manje negativnih efekata od mjera zaštite jer će psihološki doživljaj potrošača biti drugačiji, ali zato je na nama da pametnim mjerama pomognemo i da najmanji uspiju preživjeti i vrate se kupci, gosti, jednostavno potrošači pa i sa smanjenom potrošnjom za koju se nadamo da će polako rasti trajanjem oporavka gospodarstva. Evidentno je da će pasti korištenje javnog prijevoza jer zbog mjera zaštite ljudi će biti dulji period u strahu od kontakata i boravka s puno ljudi u zatvorenom prostoru pa će u periodu između 12 do 18 mjeseci od ukidanja mjera ograničavanja biti puno promijenjenih navika potrošača koje će se vrlo sporo vraćati na staro”, ističe Čupić koji priziva i strukturne mjere pomoći maloprodaji i ugostiteljstvu jer je, po njemu, jasno da država mora shvatiti važnost trgovine kao sektora i njegovog opstanka u formatu hrvatskih tvrtki koje su registrirane i plaćaju poreze u Hrvatskoj te zapošljavaju u zemlji.

Huić: Sada je jasno što moramo imati, a tko nam je na grbači

Huić u razgovoru za Index naglašava kako je veliko pitanje kako će svijet izgledati nakon epidemije koronavirusa te je sasvim izgledno kako će se neke kulture mijenjati.

“Već sada, usudio bih se reći, neke se navike neće vratiti na staro. Manje će se družiti, količina putovanja bit će manja, dosta ljudi je vidjelo prednosti rada kod kuće pa će se i tu neke stvari mijenjati. Da, jedan broj kafića i restorana sigurno će se zatvoriti. No, opet, otvorit će se nešto drugo”, kaže Huić napominjući da one koji otvore svoja vrata očekuju oni isti stari problemi. Naime, dio ljudi navikao je zahvaljujući nametima lagodno živjeti na teret drugih.

“Mi već posljednjih pet godina aktivno razgovaramo o temi da smo porezno preopterećena zemlja. Strukturne reforme prizivamo već duže vrijeme te upozoravamo na suluda davanja i parafiskalne namete. A to se sada jako dobro vidi. Sada nam je puno jasnije što nam je od tog golemog državnog aparata nužno, a što nije. Jesu li nam te silne agencije i instituti baš potrebni i služe li nam turističke zajednice. Sada će mnogima, nadam se, biti jasnije što moramo plaćati, a što nam je potpuno nepotrebno”, kaže Huić na kraju. 

piše: Ilko Čimić, index.hr