Centar za pružanje usluga u zajednici Zdravi Grad Poreč-Parenzo, u suradnji s Hrvatskom mrežom zdravih gradova (HMZG) i Istarskom županijom, organizirao je seminar u sklopu jubilarne, 30. Motovunske škole zdravlja, na aktualnu temu ”Jačanje otpornosti gradova na klimatske promjene”, a održan je 15.5.2024.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) intenzivno ukazuje na potrebu iznalaženja rješenja za veću kvalitetu života i unaprjeđenje zdravlja u gradovima i mjestima gdje ljudi žive i rade, a godinama podastire dokaze o povezanosti prostora, svega što se u prostoru projektira i događa, tako i klimatskih promjena,   i zdravlja ljudi.

Klimatske promjene popratna su pojava 21. stoljeća. Ove promjene sa sobom donose čitav niz novih izazova u kontekstu uređenja urbanih prostora kao i opasnosti po zdravlje ljudi, naglašavajući usku povezanost urbanog prostora, kvalitete života i zdravlja ljudi. Istovremeno, jačanje otpornosti gradova na klimatske promjene postaje jedan od imperativa vremena u kojem živimo.

Kakav je i koliki utjecaj klimatskih promjena na urbane sredine? Kakav je i koliki utjecaj klimatskih promjena na zdravlje ljudi? Kakva je veza između prostora na kojem ljudi žive i borave i njih samih? Koje su mogućnosti prilagodbe na evidentne klimatske promjene u urbanom kontekstu? To su samo neka od pitanja na koje je stručni seminar dao odgovore.

Skup je otvorila i prisutne sudionike i predavače pozdravila ravnateljica Zdravog grada Poreč, Nataša Basanić Čuš, ističući da Poreč zdravo urbano planiranje kao top temu SZO realizira u Poreču baš prateći godinama spoznaje o uskoj vezi uređenosti urbanog prostora, urbanih uvjeta za zdrave životne izbore i navike te zdravlja ljudi. Zahvalila je dugogodišnjoj suradnici, mr.sc. Mandici Sanković,  arhitektici, koja je kao dugogodišnja suradnica Poreča i koordinatorica Zdravog grada Vinkovci u RH, Istri i Poreču afirmirala i implementirala ovo veliko područje rada zdravih gradova na temu zdravog urbanog planiranja.

Prisutne je pozdravio gradonačelnik Poreča, Loris Peršurić, koji i sam kao predstavnik tehničke struke godinama u razvojne strategije Poreča ugrađuje brigu o prostoru, kvaliteti života i zdravlja baš poštujući principe zdravog urbanog planiranja.

Prof.dr.sc. Selma Šogorić kao predsjednica HMZG je istaknula koliko je tema otpornosti gradova na klimatske promjene važna te da je nužno osvijestiti rizike današnjice kao i djelovati na uzroke klimatskih promjena jer smo po svemu sudeći zadnja generacija koja još može učiniti promjenu za buduće generacije koje dolaze.

Direktorica gradskog trgovačkog društva Parentiuma d.o.o., Gordana Lalić je predstavila Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama Grada Poreča-Parenzo, mjere prilagodbe u sektorima od posebnog značaja za područje grada Poreča, koje ista donosi, a prvi od kojih je ljudsko zdravlje, te predstavila projekte i konkretne aktivnosti kojima Grad Poreč odgovara na klimatske promjene usklađujući održivi razvoj, zdravlje, uređenje prostora.

Gošće predavačice iz  Energetskog Instituta Hrvoje Požar,  Matea Kalčićek i Željka Fištrek,  govorile su o promjenama koje nas čekaju u svezi temperaturnih razlika i promjene klime. Srednji porast temperature od 1 do 1.4 ºC do 2040. godine za RH te  minimalni i maksimalni porast temperature kao i toplih i vrućih noći, utjecat će na povećanje ekstremnih vremenskih uvjeta. Porast temperature u budućnosti, a i već sada  utječe na vegetaciju, proizvodnju hrane, bioraznolikost, veći broj parazita i uzročnika bolesti kod biljaka, životinja i ljudi, utječe na vode i razinu mora, na veći broj invazivnih tropskih vrsta u moru, prijeti promjeni marikulture te uvjetuje koje će ribe i školjke uopće moći opstati u toplijem moru. Navele su primjer kako u budućnosti uslijed zagrijavanja možemo očekivati da ćemo u moru umjesto brancina i kamenica koji vole hladniju vodu imati više orada i dagnji ili drugih riba i školjkaša koji mogu opstati u toplijoj morskoj vodi. Kod ljudi posljedično porast temperature dokazano uzrokuje povećan broj dišnih, probavnih i drugih bolesti. Jednako su tako istakle posljedice betonizacije i asfaltiranja zelenih površina te naglasile da istraživanja pokazuju kako smo na mjestu na kojemu niti jedno stablo više ne smijemo posjeći. Posebno su naglasile kliko je važno čuvati stare šume i stabla koja su već snažna i otporna na klimatske i druge promjene uz to što se zasađuju nova drva jer dokazano praćenjem uslijed, već sada ekstremnih vremenskih uvjeta, mnoga mlada zasađena stabla ne uspijevaju.  Izlagačice su također predstavile projekte na kojima Institut radi kao i praktične primjere i jednostavne metode kojima se može intervenirati u urbanom prostoru u korist zaštite prostora, zelenila, veće propusnosti tla za slučaj poplava, temperaturnih razlika te u korist  ljudi i u konačnici njihova zdravlja. Kao mogući primjer prilagodbe na više temperature su iznijele rezultate istraživanja i mjerenja (Rijeka 2011.) koji pokazuju da pri istim uvjetima osunčanosti beton ima 5°C nižu temperaturu od asfalta, a na zebri koja ima bijelu boju je temperatura bila 6°C niža.  Potom su prikazale kako osigurati održivu urbanu odvodnju na tlu, usporavati ili zadržavati oborinske vode pri sprječavanju poplava .

Kao primjeri dobre prakse strategijama zelene urbane obnove  naših velikih gradova iznijeti su primjeri Grada Rijeka, od arhitektice Ivne Grabovac,  te Grada Zagreba, od g. Nikole Petkovića, a koji su govorili o svojim strategijama zelene urbane obnove u svojim gradovima. Voditeljica iz Zdravog grada Cork  iz Irske, Denise Cahill,  govorila je  o gradskim vrtovima u gradu Cork-u dok je Zagrebačke gradske vrtove predstavila gđa. Branka Markužić iz Grada Zagreba.

Veoma  zamijećeno bilo je izlaganje Brede Bizjak, predsjednice Društva arhitekata Istre, koja je izložila temu iznimno zanimljivog naslova „U korist javnog prostora“. Predstavila je  primjere dobre prakse velikih gradova Europe, uspoređujući projektiranje urbanih prostora u Parizu-Barceloni-Ljubljani u korist prostora, kvalitete života i zdravlja ljudi na istom urbanom prostoru.

O GIS tehnologiji (Geografski Informacijski Sustav) govorio je g. Vlatko Roland. Primjenjuje se u području prikupljanja i obrade geoprostornih podataka te, njihovog privođenja svrsi i digitalnoj transformaciji poslovanja koja se bavi geoprostornim analizama, prikupljanjem podataka, njihovoj digitalnoj transformaciji za potrebe poslovanja, vizualizaciji podataka koji omogućavaju, prilagodbu i djelovanje u prostoru, poštivanje prirodnih resursa, istaknuvši primjer digitalnog katastra poplavnih zona izrađenog za područje grada Poreča, u sklopu EU projekta STREAM. Izlagač je govorio i o  iskustvima u projektima na svjetskoj razini.

U svakom slučaju, prilagodba na klimatske promjene uvelike je krenula jednako kao i izazov ljudima da mijenjaju ono što mogu mijenjati u projektiranju prostora ali i u životnim navikama (čuvanje zelenih zona, prirodnih tokova vode, značajno manje betonizacije, a više poroznih površina koje propuštaju vodu, vožnja biciklom, određeni broj vozila na električni pogon, obnovljivi izvori energije, selektivno prikupljanje otpada, smanjenje emisija CO₂ i dr.)  Životnim navikama i zdravim urbanim planiranjem trebamo čuvati urbani prostor, poštivati prirodu i prirodne resurse te projektirati u korist prostora i ljudi. Tim više što u gradovima svijeta danas živi oko 55% ukupnog stanovništva, a do 2030. se očekuje da će  biti do 68% ukupnog stanovništva na urbanim prostorima. Pred ljudima 21. stoljeća su izazovi promjena i prilagodbi. No uz znanstveno utemeljene spoznaje, provjerene strategije i primjere dobre prakse od kojih su neke iz RH, Slovenije i Europe jučer i prikazane, stručnjaci ukazuju na to da znaju što rade i u kojim smjerovima zdravog urbanog planiranja čovječanstvo treba ići uvažavajući prirodu, klimu i urbani prostor.

Djelujući odgovorno na mikrosvijet svojih gradova možemo i trebamo pozitivno mijenjati svijet. I kako je svoju prezentaciju završila naša stručnjakinja Gordana Lalić citirajući rečenicu Janette Sadik-Khan  „Ukoliko možete promijeniti ulicu, možete promijeniti svijet“ …ovu rečenicu trebamo  usvojiti kao osobno i lokalno vjerovanje, uporište za djelovanje u zajednici te kao životni moto i praksu kojim čuvamo svoje okruženje.

Zdravi grad Poreč