Nevrijeme koje je danas zahvatilo Istru ponovo je svim istarskim gradskim središtima na zapadnoj obali donijelo velike gužve u prometu, a Pula je ponovno gotovo blokirana. Gužve i čepovi su toliki da je prometna policija čak i na kružnim tokovima. Zaustavljanjem prometa i propuštanjem dijela vozila na određenim pravcima očiti je jedini način da se spriječi totalni kolaps. Količina kiše koja je pala do 15.30 sati je zanemariva.

Što uopće možemo raditi kad pada kiša u Istri?

Iako je polovica srpnja ali i ovaj protekli ‘udarni’ vikend stiglo manje turista no što se očekivalo i bilježilo prošlo ljeto, ovima koji su stigli dani ovakvog godišnjeg odmora zasigurno neće ostati u dobrom sjećanju. Kad ih kiša već potjera s plaža vjerojatno se gosti zapute u gradove, razgledavanje znamenitosti, kupnju ili pak planiraju izlete u središnju Istru gdje se zaista ima što vidjeti i dobro pojesti. Upravo im je stoga neshvatljivo da upadnu u gužve satima stojeći na cestama, u kolonama i nervirajući se.

– Što uopće možemo raditi kad pada kiša u Istri? Kakva je to turistička destinacija koja nije osigurala normalnu cerstovnu infrastruktutu, pitanja su koja gosti ovog ljeta sve češće postavljaju svojim domaćinima koji su i sami nemoćni. Očito su trgovački centri, posebice s natkrivenom garažom, postali čista premija. Javnih garaža ionako nema.

Puljani koji moraju koristiti automobil za dolazak i odlazak s posla su već dulje očajni ali o tome svi sve znamo dugo vremena.

Deseci milijuna proračunskog novca za ceste

Iako IDS-ova vladajuća garnitura u Istri svake godine potroši desetke milijuna proračunskog novca za razne ceste i rotore, a imamo i Ipsilon do kojeg se često za ovakvo vremena ne može ni stići iz gradova, gužve su samo sve veće. Jedino rješenje je, čini se, da gradonačelnik Pule zamoli goste da posjećuju grad i razgledavaju Arenu isključivo za sunčanog vremena i kad temperatura prelazi 30 stupnjeva jer čudno vrijeme, tvrde i stručnjaci, neće posustati.

Stručnjaci: Na djelu je još jedna od sve češćih i čudnijih klimatskih anomalija

Trenutačno pogoršanje vremena, koje su prognostičari ocijenili opasnim i izdali upozorenje javnosti, pripada klimatskim anomalijama koje će se sve češće ponavljati, smatraju stručnjaci. Karaktriziraju ga lokalni pljuskovi, grmljavina, ponegdje i jače nevrijeme, koje je već zahvatilo Istru i premiješta se sredinom dana i poslijepodne na središnje i sjeverozapadne krajeve, a navečer i u noći zahvatit će Slavoniju.

Ono će uvjetovati niže temperature od prosjeka do srijede, nakon čega možemo očekivati postupno smirivanje vremena i rast temepratura, ali ne posve stabilno vrijeme, rekla je prognostičarka DHMZ-a Nataša Strelec-Mahović.

“I ja sam se jutros zapitao koje je godišnje doba, a očekuju nas sve čudnije promjene”, rekao je klimatolog s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu Branko Grisogono.

Kolovoz se očekuje topliji od prosjeka, ali to ne znači da možemo reći da će biti lijepo i sunčano, dodala je Nataša Strelec-Mahović i podsjetila na lipanj, koji je također bio topliji od prosjeka, ali je imao vruć početak i snažne kišne epizode.

Imat ćemo sve čudnija zbivanja s klimom jer smo definitivno ušli u zatopljenje, a u toplijem okolišu moguće je očekivati dinamičnije procese i veće razlike nego u hladijemu, gdje su svi procesi usporeni, objasnio je Branko Grisogono.

Nema nikave dvojbe da je riječ o zatopljenju i za tako nagle i brze promjene nemamo primjera u zadnjih pedeset tisuća godina. Ti su procesi prije bili prirodni i umjereniji, a sada prvi put imamo situaciju da porast uljičnog diokisa u atmosferi ide ispred temperature, što je znak da se ne radi samo o prirodnim promjenama, rekao je Grisogono.

On je kritizirao medije koji daju prostor nekompetentnim tumačenjima da je riječ o posljedicama sasvim prirodnih pojava. Ti ‘akademici opće prakse’ nemaju znanstvene radove niti su upućeni u ta zbivanja, istaknuo je.

Jedini kompetentan je DHMZ, koji ima 18 doktora znanosti i već dugo šalje jasne signale da se s klimom zbivaju čudne stvari, ocijenio je Grisogiono i izrazio nezadovoljstvo reakcijama mjerodavnih uprava.

Hrvatska očito zaostaje u mjerama adaptacije na klimatske promjene jer nije moguće primijetiti nikakve ativnosti na tom području, rekao je. Čovjek iskonski ima potrebu promatrati prirodu i jako smo osjetljivi na pljuskove, poplave, suše, itd., rekao je Grisogono i dodao da su znanstvenici njegove struke vrlo skeptični u zaključcima jer nastaju na temelju “jako dugog statističkog niza”.

O znakovima klimatskim promjenama također mogu dosta reći one struke koje neposredno promatraju prirodu, kao što su agronomi i šumari, zaključio je Grisogono.

(Hina/iPress)