B ez digitalne tehnologije nemoguće je više i zamisliti suvremeni život. Analogne aparature odlaze u prošlost, a zamjenjuju ih one koje u svojoj osnovi imaju nule i jedinice. Nije moglo drugačije ni s kinima, koja su se prilično dugo i opirala, a u kojima se sve rjeđe mogu čuti kotrljanja filmskih rola od 35 ili 16 milimetara na prastarim projektorima.

Radi li se o suvremenom filmu, on se više gotovo i ne stavlja na filmsku vrpcu nego se kinoprikazivačima dostavlja u malim koferčićima na tvrdim diskovima, odnosno u skupu datoteka na njima pohranjenim, što se naziva Digital Cinema Package (DCP). No za to treba imati igitalni projektor, a on ugrubo košta oko pola milijuna kuna. Multipleksi su si to, dakako, mogli priuštiti, ali nezavisna kina vrlo teško.

Zato je u studenom 2011. godine objavljen Javni poziv za iskazivanje interesa za digitalno opremanje nezavisnih kinodvorana, i to kao rezultat Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva 2010. – 2014. Hrvatskog audiovizualnog centra i Strateškog plana Ministarstva kulture RH za to isto razdoblje. Ideja je bila podići društvenu važnost kina kao javnog prostora pristupačnog svim građanima.

Zakazano slavlje

Na osnovu tog poziva MK-a i temeljem uvjeta i zadanih kriterija te detaljne analize djelatnosti kinoprikazivača koji su predali molbu, stručno povjerenstvo za digitalizaciju odabralo je 29 prikazivača i 6 filmskih festivala koji su ispunili uvjete za ulazak u projekt. Voditeljica projekta digitalizacije pri HAVC-u Tina Hajon podsjeća na kriterije koji su uzeti u obzir.
– Tražila se aktivna kinoprikazivačka djelatnost u posljednje dvije godine ili netom obnovljena kinodvorana, kvaliteta i raznovrsnost filmskog programa, broj filmskih projekcija u godini dana, broj gledatelja u godini dana, broj radnih dana u posljednjoj kalendarskoj godini, dosadašnje financijsko poslovanje predmetnog kina, kulturni značaj u lokalnoj zajednici, financijski plan digitalizacije, dugoročna održivost projekta, tehnička spremnost i opće stanje kinodvorane – kaže Hajon.

Prvi dio projekta digitalizacije je pri kraju, pa je do kraja ovog tjedna svih 29 nezavisnih kinoprikazivača u Hrvatskoj postalo opremljeno novim digitalnim projektorima. Partneri HAVC-u i MK-u bile su lokalne zajednice, ali i MEDIA desk Hrvatske koji je, kako kaže njegova voditeljica Martina Petrović, pomogao da po 20.000 eura europskog novca dobiju riječki Art-kino »Croatia«, osječka »Urania«, zagrebačka »Europa« te splitski »Karaman«. Nove se projektore tako već i proslavilo projekcijama u Rijeci, Puli, Zagrebu, Čakovcu, Pakracu, Koprivnici i Sisku, a preostalo je tek dostaviti još nekoliko projektora te ih pustiti u promet. Objedinjeno slavlje zakazano je za 10. listopada kada bi sva kina istovremeno trebala prikazati potencijalni novi domaći kinohit – »Kauboje« Tomislava Mršića.

Sve to zvuči izvrsno, Hrvatska ne kaska za svijetom u implementiranju novih tehnologija, kina diljem zemlje, dakle i u manjim sredinama, spremna su za njegovanje filmske kulture, no tko će i kako puniti ta kina kvalitetnim programom? Kako će se postići da se programske smjernice iz natječaja, prema kojima su kina dobila skupe projektore, poštuju? Kako će se, na kraju, tim kinima pomoći da ih poštuju, a kako će ih se »kazniti« ako to ne budu činili? Jer lako je za uhodane centre, poput riječkog Art-kina, koji od Nove godine postaje ustanovom, dakle lokalna ga je zajednica prepoznala kao mjesto kulture od najvišeg značaja, ali što je s manjim mjestima, ili onima u kojima lokalne vlasti kina ne zanimaju?

Puno je to pitanja, znaju i u HAVC-u, u kojem su već napravljeni određeni koraci, održani sastanci s nezavisnim kinoprikazivačima. Ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar tako kaže da se HAVC u projektu digitalizacije postavio proaktivno….
(Davor Mandić, Novi List)

>> CIJELI ČLANAK U NOVOM LISTU !