Industrija sporta na razini Europske unije donosi 2 posto BDP-a, dok procjene za Hrvatsku govore da je taj udio u BDP-u 1,4 posto. Hrvatska ima veliki potencijal za razvoj sportskog turizma, a kao konkretan primjer istaknut je projekt ”Hrvatska zemlja sporta” koji je Uniline razvio u suradnji s HOO-om i HTZ-om 

Sportski turizam je turistička niša s velikim potencijalom, no za ozbiljniji iskorak nužno je značajno povećati investicije u ponudu i kvalitetu sportske infrastrukture, zaključak je sudionika 15. Rasprave o turizmu na temu „Sportski turizam u Hrvatskoj – možemo li više i kako?“. Na njoj su sudjelovali Tonči Glavina, državni tajnik u Ministarstvu turizma, Zlatko Mateša, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO), Goran Šprem iz Unilinea, Tomislav Popović, predsjednik Uprave Maistre, i Sanda Čorak, znanstvena suradnica na Institutu za turizam.

Na panelu je istaknuto kako industrija sporta na razini Europske unije donosi 2 posto BDP-a, odnosno 300 milijardi eura, dok procjene za Hrvatsku govore da je taj udio u BDP-u 1,4 posto, znatno više od nekih tradicionalnih industrija.

Kao četiri ključna područja u kojima se može napraviti pomak u kontekstu sportskog turizma navedeni su rekreacija, pripreme sportaša i razni kampovi, organizacija velikih sportskih događaja, kao i promidžba koja uključuje naše uspješne sportaše. 

Iako je sportska infrastruktura najveća kočnica razvoja sportskog turizma diljem Hrvatske, sudionici su ipak istaknuli Istru kao jedan od pozitivnih primjera regije u kojoj postojeća infrastruktura omogućava i podržava razvoj ovog specifičnog oblika turizma.

Kao konkretan projekt razvoja sportskog turizma u Hrvatskoj, Goran Šprem iz Unilinea istaknuo je projekt Hrvatska zemlja sporta. Riječ je o projektu koji je Uniline razvio u suradnji s HOO-om i HTZ-om, a čiji je cilj privlačenje sportaša iz cijelog svijeta na pripreme u Hrvatsku te bolja pozicija Hrvatske na karti sportskih destinacija.

“U Unilineu imamo puno iskustva u segmentu sportskog turizma kroz pružanje podrške međunarodnim i nacionalnim sportskim savezima i klubovima u pripremama i realizacijama natjecanja, trening kampova i ostalih događaja. Dobar primjer suradnje različitih sektora i razvoja ovog segmenta je pilot projekt karate kampa koji smo prije sedam godina krenuli razvijati u suradnji s Hrvatskim karate savezom. Tada smo imali 400-injak sudionika i posjetitelja, a 2019. godine natjecanje je privuklo 5.000 ljudi, čime je postalo značajno za cijelu destinaciju, i to u vrijeme niske sezone. To nam je pokazatelj da trebamo prihvatiti sve zahtjeve sportskog sektora jer potencijala itekako ima i svako ulaganje u ovom segmentu će se dugoročno višestruko isplatiti“, naglasio je Goran Šprem, izvršni direktor zadužen za korporativni i sportski turizam u turističkoj kompaniji Uniline.

Na raspravi se moglo čuti i kako veliki potencijal leži u korištenju sredstava Europskih fondova za izgradnju sportske infrastrukture koje Hrvatska još nije počela koristiti, a istaknut je primjer susjedne Slovenije koja je do sada za razvoj ovog segmenta iz fondova povukla 100 milijuna eura.