Hrvatska je na međuvladinoj pristupnoj konferenciji u Bruxellesu otvorila još dva poglavlja pregovora s Europskom unijom, o ribarstvu i okolišu, čime se broj otvorenih poglavlja popeo na 30, uz samo tri neotvorena. Za glavnog hrvatskog pregovarača Vladimira Drobnjaka to je znak da su pregovori u samoj završnici.

Ova je dva poglavlja Slovenija blokirala godinama – ono o ribarstvu čak od 2006. – a odluka o deblokadi u Ljubljani je obrazložena tvrdnjom da je Slovenija popustila tek nakon teških pregovora u kojima je, kako je ovih dana podvukao premijer Borut Pahor, «uspjela zaštititi svoje nacionalne interese».

U Ljubljani se, naime, tvrdi da to znači da je Hrvatska pristala još ove godine dopustiti slovenskim ribarima ribarenje duboko u hrvatskim vodama, do visine Vrsara, u skladu s ribarskim dijelom Sporazuma o pograničnom prometu i suradnji, potpisanom još 2001. godine. Pritom se pozivaju na «povijesna prava slovenskih ribara u hrvatskim teritorijalnim vodama».

Slovenija je navodno dobila i dodatna jamstva da će Hrvatska do daljnjega suspendirati svoj ZERP za članice EU-a, kao i ona o hrvatskim obvezama u vezi razgradnje nuklearnog otpada iz zajedničke nuklearke Krško. Takve najave i Pahorove izjave Drobnjak nije želio komentirati, tvrdeći da pravi pregovori počinju tek otvaranjem poglavlja.

U pregovorima o ribarstvu, izvijestio je Drobnjak, Hrvatska će tražiti pravo da zadrži tradicionalne ribarske alate, ne samo zbog gospodarske, sociološke ili geopolitičke vrijednosti Jadranskog mora, već i zbog kulturološke dimenzije: Hrvatska je mediteranska zemlja i zaštita starih ribolovnih alata i običaja vrlo je važna.

Što se okoliša tiče, u to područje u sljedećih 20 godina trebat će uložiti više od deset milijardi eura.

(D. ROMAC, Glas Istre)