Hrvatsko ribarstvo jedini je sektor poljoprivredne i prehrambene politike koji pokazuje pozitivne trendove u proizvodnji i vanjskotrgovačkoj razmjeni. Domaći proizvođači sve su uspješniji u ulovu i uzgoju morske ribe, te u proizvodnji konzervi, dok je uvoz ribe značajno manji od izvoza. Doduše, proizvođači, osobito mali ribari, upozoravaju na more nevolje koje imaju u poslovanju, te u prenamjeni svoje proizvodnje po pravilima Europske unije, zbog čega su nedavno posjetili i Europski parlament.

Ribari koji jedu malo ribe

Sveukupna slika koju službena statistika daje o stanju u ribarstvu i industriji prerade ribe pokazuje zanimljive trendove, poput činjenice da građani Hrvatske, iako se smatraju barem djelomice pomorskom i ribarskom nacijom, nemaju prehrambene navike koje bi to popratile. Drugim riječima, bolji smo ribari, nego kuhari i konzumenti ribljih jela.

Prema podacima Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore, u porastu su ulov i uzgoj morske ribe, dok opada uzgoj slatkovodne ribe. Prošle je godine svih vrsta morske ribe ulovljeno i(li) uzgojeno 85.713 tona, što je značajni pomak u odnosu na 2012. godinu, kada je ulovljeno 72.714 tona. Pogledamo li petogodišnje razdoblje, vidjet ćemo jasan trend porasta proizvodnje morske ribe – 2009. godine ulov je bio 66.619 tona, odnosno gotovo dvadeset tisuća tona manje.

U Jadranu se najviše lovi plava riba. Prošle godine izlovljeno je 71.009 tona, od čega na srdele otpada 53.085, a na inćune 8.904 tone. Tuna je ulovljeno i uzgojeno 3.005 tona, što je manje nego prije pet godina, kada je proizvedeno 4.200 tona. Brojke pokazuju da je sve više tuna iz uzgoja (prošle godine 2.616 tona), a manje iz ulova. U porastu je i uzgoj lubina i komarča tj. orada, te rakova i školjki.

Statistika uzgoja slatkovodne ribe pokazuje suprotni trend: s 5.055 tona u 2009. godini smanjila se na 3.235 tona u 2013. godini. Najviše je opala proizvodnja pastrva (s tisuću tona u 2012. godini na 250 tona u 2013.), te šarana (na 2.100 tona prošle godine).

Porasla je i proizvodnja zamrznute ribe i ribljih konzervi. Indeks proizvodnje ribljih konzervi prošle je godine povećan za 12 posto, a zamrznuta riba za šest posto. Zamrznute ribe proizvedeno je 10.521 tone u prošloj godini, dok je proizvodnji konzervirane ribe iznosile 9.853 tone. U odnosu na prethodne godine, u 2013. pala je proizvodnja sušene ribe: godine 2012. proizvedeno je 3.457 tona, dok je prošle godine proizvodnja iznosila 2.862 tone.

Podaci o industrijskoj proizvodnji zamrznute ribe u prvih šest mjeseci 2014. pokazuju porast proizvodnje zamrznute ribe i ribljih fileta, mekušaca i konzervirane tunjevine.

Podaci kojima raspolaže Hrvatska gospodarska komora odnose se na tvrtke i poduzeća s najmanje dvadeset zaposlenih, što znači da se iz njih ne mogu očitati trendovi proizvodnje ribe i prerađevina u malim obrtima.

Na začelju Europske unije

Potrošnja ribe u kućanstvima, izračunata “po glavi” stanovnika, pokazuje kako Hrvatska nije ribarska nacija. Prema tim brojkama, koje pokazuju da svaki stanovnik Hrvatske pojede oko devet kilograma ribe u godini dana, na začelju smo zemalja Europske unije. Prosjek za europske zemlje je 21 kilogram godišnje, dok su svjetski prvaci žitelji Islanda, koji pojedu 90 kilograma ribe po glavi kroz godinu dana.

(Dubravko GRAKALIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE