Oluja iz studenog 1965. godine najrazornija od brojnih koje su se sa mora spustile na Rovinj.
Izložen zapadnim vjetrovima, Rovinj je puno puta nastradao u nevremenima i olujama došlih sa mora. Najrazornija oluja dogodila se 28. studenog 1965., prouzročivši štetu veću od dvije milijarde tadašnjih dinara. U, procijenjeno je, najvećoj pomorskoj katastrofi koja je do tada zadesila Rovinj, najviše je stradalo područje sjeverne luke Valdibora. Valovi visine pet metara porušili su 1.500 metara obale, od spomenika palim borcima do željezničke stanice.

Uz 1.400 kvadrata izgrađene luke, na mjestu današnjeg parkirališta, u moru je završilo oko pet tisuća tona boksita spremnog za ukrcaj na brodove. Nastradala je i željeznička pruga. Na mjestima je podlokana, na drugima pokrivena kamenjem i muljem koje je su valovi nanijeli na obalu. Procijenjeno je da je na pruzi završilo oko 1.500 tona kamenja, od kojih su neki težili tri do četiri tone. Najviše je nastradalo 200 metara industrijskog kolosijeka kod tvornice Mirna, koji je pomaknut desetak metara prema kopnu. Na južnom dijelu luke nastradali su veliki mol i riva uz more, pa je promet kroz grad bio zaustavljen.

Raščišćavanje je trajalo tjednima. Za to vrijeme vlak se zaustavljao kilometar prije stanice. Velika je šteta pričinjena poslovnim prostorima i stanovima u nižim dijelovima grada. Pod naletima vode mnogi su građani napustili svoje stanove. Nevrijeme je naime započelo u tri ujutro, probudivši stanovnike cijeloga grada. Ribari su se uskoro našli u luci, nadljudskim naporima osiguravajući vezove svojih brodova. Da bi se spriječilo sudaranje, veći brodovi Mirne su isplovili sa posadama, održavajući se na pučini sa upaljenim motorima preko tri sata.

Od orkanskih nevremena u novije vrijeme spominje se studeni 1916., kada je oluja oštetila brojne brodove u luci. Rovinj je potom 19. veljače 1955. zahvatila razorna morska pijavica, koja je najprije zahvatila poluotok Zlatni rt, potom luku, povijesnu jezgru, tvornicu Mirna i Porton Biondi, smirivši se tek na Campolongu. Sličan fenomen zbio se u rujnu 1968., a tada je najviše nastradao poluotok Muča uz rovinjsku bolnicu.

Najveća tragedija u rovinjskom akvatoriju dogodila se 10. kolovoza 1992. kod Crvenog otoka. U iznenadnoj oluji, koja je došla nakon dugog razdoblja sparnog vremena sa zapada, između otoka i Zlatnog rta prevrnuo se brod Jablanac sa 90 putnika. U nesreći su poginuli supružnici Hilde (33) i Franci Koren (37) iz Ljubljane, koji su se na brodu nalazili sa dvoje djece, a nestala djevojčica Urška Rednak usprkos višednevnim pretragama nikad nije pronađena.

Deset godina kasnije, 16. srpnja 2012. Crveni otok je ponovno bio u epicentru katastrofalnog nevremena. I ovaj je put nevera došla nakon dužeg razdoblja sparnog vremena, ostavivši pravu pustoš na Crvenom otoku, Maškinu, Šturagu i Zlatnom rtu. Kao i kod prethodnih, zadnja oluja iz veljače 2016. je također došla sa zapada. Na velikom parkiralištu u Valdibori pod naletima valova je oštećeno 150 vozila, dok je 50-ak plovila u gradskoj luci potopljeno ili oštećeno. Najviše je nastradala obala u uvali pred tvornicom Mirna i novoizgrađena plaža podno hotela Lone. Ukupna šteta prešla je 20 milijuna kuna.

 

Biografija autora

Darko Trojanović rođen je u Dubrovniku 1939.godine.Tečaj fotografije polazi 1952. godine kada snima i prvu fotografiju. Prvi fotografski aparat kupuje kao student 1962. i tada zajedno sa dvojicom kolega snima  fotografije vezane za terenski rad. Dolaskom u Rovinj 1965. počinje se intenzivnije baviti fotografijom, te na početku uz pomoć i razumijevanje rovinjskih vatrogasaca počinje sam obrađivati svoje radove.

Kasnije uređuje vlastiti laboratorij, a kako u to vrijeme Rovinj nema foto kluba, intenzivno se samostalno bavi snimanjem. Najviše se bavio dokumentarističkom fotografijom. Teme su mu bile raznovrsne, a posebno je pratio raznolike manifestacije, posebno u plivačkom klubu i ribolovnom društvu.

Zbog obaveza na poslu negdje oko 1976. prestaje se intenzivno baviti fotografijom. Svoju pasiju nadoknađuje u umirovljeničkim godinama, otkrivajući nove mogućnosti koje pruža digitalna fotografija. Priključuje se CVU Batana u Rovinju i KAF-u u Sv. Lovreču gdje aktivno sudjeluje u radu foto klubova.