Istarski kolekcionar, poduzetnik i umjetnik Refik Saliji Fiko predstavio je svoje skulpture riječkoj publici. U novootvorenoj galeriji O.K./K.U.N.S. porečki je autor izložio desetak skulptura/instalacija izrađenih u maniri ready madea u kojoj dominira autohtoni poljodjelski alat – motika.

Gomile starog, odbačenog alata godinama su čekale na reaktualizaciju u kontejnerima samoukog kipara, sve dok nakupljene energije dvorišnih, vrtnih i poljodjelskih orakula, inducirane krunicom i mantrom ora et labora, nisu rezultirale mirakulom sublimacije njegove osobe u umjetnika, a grozdova alata u divlje i domaće blago.

Kosiri i kosirići su se kao osnovne, multiplicirane gradbene jedinice organizirano kondenzirale u prikaz pijetla, maršani, sječiva kose za travu, čekići i kliješta postali su bikovi, volovi, koze, slonovi, pauni.

Posljednja transmutacija alatke, oruđa kao potencijalnog oružja, odnosi se na motiku i njenu pretvorbu u antropomorfne likove Don Quijotea, Afganistanke i Palestinke, zbor pjevača čija su otvorena usta u pjevanju slova "o" zapravo prsten motike u koji se umeće drvena drška.

Neke od motika autor je prekovao i u njih utisnuo ljudska lica, kao odraz u ogledalu samoga kopača ili uzvraćeni pogled onome koji se prihvati drške ove oživotvorene motike.

Rogata motika, s pravim ljudskim zubima i rogovima divokoze, priziva simboličku sliku panteističkog božanstva (Pan) kao elementarne sile prirode koja hirovito dijeli ili uskraćuje svoje plodove, napisao je u deplijanu koji prati izložbu riječki likovni umjetnik i autorov prijatelj Damir Stojnić.

(V. ŠILIPETAR, Glas Istre)