Zbog sve lošijeg stanja i problemima bremenitog Limskog zaljeva, zaštićenog rezervata u moru i na kopnu, preksinoć je održana sjednica Županijskog odbora za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo i Javne ustanove Natura Histrica. U radu sjednice sudjelovali su brojni pozvani gosti – predstavnici općina Sveti Lovreč, Vrsar i Kanfanar te Grada Rovinja kojemu ovo područje teritorijalno pripada, pomorske policije, lučke kapetanije i šumarije, rovinjskog Instituta za istraživanje mora, resorni županijski pročelnici i voditelji odsjeka, kao i zamjenik predsjednika te član Županijskog poglavarstva Marin Brkarić i Vedran Grubišić.

– Riječ je o prostoru velikog kulturnog, prirodnog i znanstvenog značaja, zaštićenom rezervatu u moru i na kopnu, ali na području kojeg se svakodnevno krše propisi zaštite jer nema učinkovite kontrole, uvodno je rekao predsjednik Odbora Lino Dobrila. Potom je osnovna obilježja Limskog zaljeva te kraći pregled uočenih problema s mogućnostima njihovog rješavanja iznio ravnatelj Nature Histrice Elvis Zahtila ustvrdivši da stanjem na Limu već duže vrijeme nitko nije zadovoljan.

Radi se o zaštićenom području veličine 1.705 hektara (od čega 600 na moru), jedinstvenom prirodnom fenomenu i jednom od posljednjih neizgrađenih prostora na zapadnoj obali Istre, zbog čega se i nalazi pod stalnim pritiskom s različitih strana. Godine 1964. određen je u kategoriju značajnog krajobraza s posebnim rezervatom šumske vegetacije (Kontija) te 1980. godine kao posebni rezervat u moru. Sljedeće godine donesen je i Pravilnik o unutrašnjem redu na moru i čitavom Limskom zaljevu, no, paradoksalno je da se ni jedan od ovih zaštitnih članaka ne može ispoštovati jer za to nisu izvršene osnovne pretpostavke. Jednostavno rečeno, o Limskom zaljevu se zapravo nema tko brinuti. Kao korisnici prostora ovdje su porečka tvrtka Riviera i rovinjska Marimirna, ugostiteljski objekti, izletnički brodovi i štanderi. Najizrazitiji problemi su bespravna gradnja (betoniranje temelja za štandove), skrovite vikendice, pčelinjak na vrhu Lima, ilegalni pontoni za vezove, uplovljavanje jahti, glisera i velikih turističkih brodova, sidrenje, ribarenje… Da je riječ o zaštićenom krajoliku, govori samo jedna, prilično istrošena ploča, pa se tako ni počinioci prekršaja ne mogu kazniti budući da nije adekvatno označeno što je sve zabranjeno!

Kako više ne bi bilo tako, Natura Histrica predlaže mjere kojima bi se prvenstveno pravilnik usuglasio sa zakonom te osigurao dotok novca potreban za njegovo provođenje – od naplate ulaza do sufinanciranja lokalne samouprave te samofinanciranja na temelju eventualne baze za zimske pripreme veslača u sklopu HOO-a.

U raspravi je ukazano i na nepoznatu kvalitetu morske vode glede uzgoja školjki i riba u Limskom zaljevu te utjecaj na život ostalih morskih bića, potencijalnu zagađenost podzemnim izvorima vode što dolazi iz okruženja, nestanak nekih biljnih i životinjskih vrsta u moru te utjecaj intenzivne poljoprivredne proizvodnje u okruženju. Zajednički je zaključak – red i zakon nikad nisu zaživjeli u Limu.

Usvojeno je 20-ak zaključaka koji određuju mjere za sve one koji na bilo koji način imaju veze i koristi od ovog područja. Izdvajamo najvažnije – izraditi cjeloviti program zaštite Limskog zaljeva te plan upravljanja za zaštićene dijelove, uskladiti postojeći pravilnik sa zakonom, izraditi plan intervencije glede potencijalnih ekoloških rizika i nesreća, utvrditi stanje kanalizacijskih ispusta te inzistirati da inspekcije redovito i izvanredno nadziru ovo područje. Javnoj ustanovi Natura Histrica osigurat će se materijalni i kadrovski uvjeti da bi se uspostavio fizički nadzor na moru, a pokušat će se opremiti manji eko-brod koji bi nadzirao i intervenirao prigodom mogućeg onečišćenja mora. Sve jedinice lokalne samouprave na ovom području, kao i korisnici prostora, trebaju sudjelovati u troškovima nadzora, kako plovljenja i sidrenja, tako i ostalih djelatnosti. Županija će, također, zatražiti izradu izvještaja o stanju morske vode i okoliša kao i svih ostalih pratećih podataka te utvrditi godišnji financijski plan i prijedlog prihoda kojima bi se sve dogovorene mjere mogle i ostvarivati.

V.Medvedec, Glas Istre