–  U Poreču postoji kontinuitet planiranja i visoki stupanj urbane svijesti

– Javnost je senzibilizirana i zainteresirana za davanje mišljenja

– U Poreču dosad provedeno 15 javnih natječaja za uredjenje prostora za javne funkcije

– Trasa zaobilaznice Poreča rezervirana još 1966.godine, a gradnja od Vodopije do Portuna otpočinje 2007.godine ?

1. Kada je usvojen GUP ( Generalni Urbanistički Plan ) Grada Poreča i koje su njegove osnovne odrednice ? Koliko je puta mijenjan, dopunjavan i uskladjivan ? Što je mijenjano ?

"Prostorni planovi najnovije generacije nastavak su tradicije planiranja područja Grada (općine) od početaka suvremenog razvoja šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada je u Poreču živjelo oko 3.000 stanovnika i kada je turistička izgradnja bila u začetku. Od 1966. godine i prvih prostornih planova i programa, planiranje za područje bivše općine je zaokruženo donošenjem Prostornog plana općine Poreč 1978. godine, dok su se za područje priobalja donijeli generalni urbanistički planovi (Tar-Vabriga-Lanterna, grad Poreč iz 1984. i Vrsar). Pored navedenog, od tada do danas izrađen je i donijet i čitav niz detalnijih planova (provedbenih i detaljnih urbanističkih planova i dr.) koji su bili osnova za zaštitu, uređenje i izgradnju prostora.

Prostorni plan uređenja Grada Poreča (2002.) i Generalni urbanistički plan grada (2001.) godine predstavljaju kontiunutet planiranja, što znači da od 1966.godine postoji hijerarhija i pokrivenost prostornim planovima na svim razinama i područjima.

Prostorni plan uređenja Grada Poreča donijet je za cjelokupno područje Grada Poreča kao jedinice lokalne samouprave, dok Generalni urbanistički plan grada Poreča obuhvaća prostor od Červar-Porta na sjeveru, do granice sa općinom Funtana (Zelena laguna) na jugu, uključujući sve gradske stambene i druge zone do Vranići-Gulići i Varvari.

Osnovna karakteristika svih navedenih planova je zaštita priobalja, provedena kroz propisivanje načina postupanja u zaštitnom obalnom pojasu koji je na ovom području uvijek bio širi od zakonskih minimuma (Uredba o zaštiti obalnog pojasa mora), što ukazuje na postojanje svijesti o potrebi zaštite od početaka planiranja do danas.

Navedeni prostorni planovi šireg područja postavljaju projekciju razvoja za 15-20 godina, što ne znači da se u tom razdoblju ne mogu mijenjati i dopunjavati, ali uz provođenje zakonske procedure i prema ukazanim potrebama. Promatrajući cjelokupno proteklo razdoblje, utvrđuje se da se planovi tog nivoa nisu često mijenjali – npr. GUP od 1984. do 2001. godine, što ukazuje na kontinuitet planiranja i rješenja. Zadatak prostornog planiranje i urbanizma je prvenstveno osiguranje i zaštita prostora za određenu namjenu, dok je realizacija zadatak drugih resora. Za mnoge potrebne zahvate (zone za izgradnju, prometni sustav i dr.) rješenja u postojećim planovima postoje – npr. zaobilaznica Poreča planirana je još od 1966.godine, ali nije realizirana do danas. Pored navedenih prostornih planova, od 1995. godine Gradsko vijeće donosi i 2 dokumenta tzv. praćenja stanja u prostoru – Izvješće o stanju u prostoru i Program mjera, kojima se, između ostalog procjenjuje potreba izrade prostornih planova. Prema kriterijima iz Programa mjera, Poglavarstvo utvrđuje prioritete izrade najkasnije u prosincu tekuće godine, za narednu godinu. Uz prostorne planove, u zadnjih je deset godina u Gradu Poreču provedeno je 15-tak urbanističko-arhitektonskih natječaja – kazalište, riva, škola, sport, trgovi i dr., kojima se rješavaju najznačajnije lokacije ili javne funkcije. Po tome je grad Poreč prepoznatljiv u Republici Hrvatskoj, kao jedan od gradova koji provodi najveći broj natječaja. Svi procesi izrade i donošenja prostornih planova i drugih dokumenata u Poreču provedeni su, u skladu s strukom i po važećim propisima, koji uključuju i javnu raspravu – nekad i više njih : za građane, interesne grupe – npr. sportaši, gospodarstvenici i dr.. Pored toga, rasprave se provode i za druge dokumente – Studije i sl. što samo po sebi nije obaveza, ali ocjenjujemo da je važno javnosti predstaviti sve što je od značaja za prostor i dobiti od nje mišljenje. U odnosu na to, ocjenjuje se da u Poreču postoji vrlo visok stupanj urbane svijesti (planiranje, kriteriji ), te da je javnost (građani i dr.) senzibilizirana i zainteresirana za davanje očitovanja, primjedbi i prijedloga i ( vanjska mišljenja ), što u konačnici pomaže struci u pripremi prijedloga odluka koje donose gradska tijela (Gradsko vijeće, Poglavarstvo).

2. Osim GUP-a u nadležnosti odjela kome ste na čelu su i urbanistički planovi manjih cjelina i detaljni planovi uredjenja. Koncem godine Gradsko vijeće usvojilo je i Program mjera, izrade dokumenata, za 2007. godinu. Za koja područja Poreča postoji kompletna dokumentacija, znači da se tamo može raditi odmah, te što je u izradi i što će se dovršiti u ovoj godini ? Da li po Vašoj ocjeni prostorno planska dokumentacija može kočiti novi razvojni ciklus koji je najavio gradonačelnik ?

"Prioritet u 2007.godini je dovršetak izrade prostorno-planske dokumentacije za javne funkcije, čija je izrada u tijeku i gdje je stanje slijedeće :

– konačni prijedlozi Planova po provedenoj javnoj raspravi – urbanistički plan uredjenja školsko sportske zone Veli Jože – Žatika, detaljni planovi uređenja dva dijela područja Servisne zone Poreč,

– prijedlozi Planova za javne rasprave – detaljni planovi Zone društvenih djelatnosti Finida (Škola, vrtić, crkva), Starog nogometnog igrališta, stambenih zona Srednji i Gornji Špadići i St.Červar-Sv.Ana, područja Instituta za poljoprivredu i turizam, Saladinka – Sv.Martin i ex.odmaralište "Servo Mihalj", te izmjene i dopune "Poreč-JUG-a".

U odnosu na pokretanje novog, prioritete je odredilo Poglavarstvo, unutar kojih se naglašava usklađivanje i manje izmjene i dopune Prostornog i Generalnog urbanističkog plana isključivo u okviru ciljeva i zadataka koje je utvrdilo Gradsko vijeće donošenjem Izmjena i dopuna Programa mjera koncem 2006. godine. Prostorno planska dokumentacija ne koči, niti smije kočiti razvojni ciklus, već se upravo iz navedenih aktivnosti očituje vrlo snažna aktivnost na pripremi prvenstveno programa iz oblasti javnih funkcija grada."

3. Sada je aktualno, predstoji tematska rasprava o prometu, preciznije najava nastavka radova na obilaznici grada Poreča ( sjeverni dio: stancija Vodopija – stancija Portun), da li je ta trasa definirana prostorno planskim dokumentima, što je projektni zadatak i po osnovi kojih pokazatelja ( studija ? ), te da li je provedena zakonom predvidjena procedura za to ( ukoliko jeste, kada i gdje ? ), a ukoliko predstoji još posla, postoji li kakav hodogram aktivnosti ?

"Osim navedenih rješenja iz Prostornog i Generalnog urbanističkog plana, u više navrata je radjena Studija prometa ( 1989-90., pa 2003.g.). Nadalje izrađena je i po provedenoj raspravi od strane Ministarstva donijeta Procjena (Studija) utjecaja na okoliš cijele trase zaobilaznice, za koju je izdata i lokacijska dozvola. U tijeku je izrada projektne dokumentacije i ishođenje građevinske dozvole po pojedinim fazama."

4. Kada smo pomenuli razvojni ciklus, s aspekta korištenja prostora, otpočinje popunjavanje prostora, od naselja Finida (škola, dvorana, bazen), preko Servisne zone ( 5 trgovačkih centara ), do stancije Žatika ( sportski park – dvorana, bazen i nogometni stadion, parkiralište, Istarsko veleučilište, stanogradnja) i dalje ( plinska Mjerno-redukcijska stanica, nova ploha odlagališta otpada i sortirnica smeća i kružni tok – ulaz s obilaznice Poreča ka Centru ), da li sve ovo prati plansku dokumentaciju,  zakonom predvidjenu proceduru, koliko je potrebno da se sve to učini i da li ste ekipirani djelatnicima za tako obiman posao ? Ukoliko je sve ovo uskladjeno, da li je nastanak "novog zaledja" grada Poreča, barem planski predvidio i prometna rješenja, povezivanje mreže cesta i ulica ( horizontalno: izmedju naselja Vranići-Gulići-Finida-Čimižin-naselje Bolnica-stancija Žatika i vertikalno: ulazi u grad s obilaznice/ pravci za Finidu, Servisnu zonu, naselje Bolnica, sportski park Žatika, naselje Poreč Jug, turističke zone Plavu i Zelenu lagunu) ?

"Navedene namjene utemeljene su prostornim planovima (Prostorni i Generalni urbanistički plan) Grada Poreča.

Servisna zona je već po definiciji zona za servisne, uslužne, trgovačke i slične djelatnosti – cilj je te djelatnosti "izvući" na rub grada, kako bi bile prometno dostupnije, a istovremeno bi se spriječilo moguće daljnje zakrčenje prometnog sustava u centru grada.

Planovima je već predvidjena plinofikacija – grad Poreč priključit će se na magistralni plinovod Pula – Umag, koji bi trebao stići iz smjera Funtane, u širem koridoru zaobilaznice i dalje prema Taru. Plinska mjerno-redukcijska stanica predvidjena je na prostoru između groblja i gradske deponije.

Ulazi sa zaobilaznice u grad Poreč planirani su na slijedeći način :

– raskrižje kod stancije Vodopija ( razdvajanje prometa na sadašnju prometnicu Novigrad-Vrsar i na zaobilaznicu );

– raskrižje Vranići ( promet iz smjera Višnjana i iz smjera st. Vodopija);

– raskrižje stancija Vergotini;

– ulaz  u servisnu zonu kod stancije Portun;

– ulaz Varvari ( cesta Baderna – Poreč);

– ulaz iz smjera Dračevac – Poreč ( izmedju gradjevinske i sanitarne deponije );

– ulaz iz smjera Mugeba – Poreč;

– spoj zaobilaznice i ceste Funtana – Poreč.

Pored navedenog Generalnim urbanističkim planom predviđen je tzv.sekundarni prometni sustav koji povezuje pojedine postojeće ili planirane gradske zone različitih namjena. Nažalost, razdoblje neulaganja u prometni sustav u gradu Poreču je bilo predugo, što je rezultiralo problemima u funkcioniranju, prije svega iz činjenice da je cijeli sustav oslonjen gotovo isključivo na sadašnju prometnicu Novigrad-Vrsar.

U odnosu na područje prostornog planiranja, ovaj Upravni odjel djeluje u dva segmenta :

1. Prostorni planovi – priprema, izrada i koordinacija donošenja prostornih planova, prema količini posla koja je u prethodnim odgovorima obrazložena i neuporedivo je veća od gradova slične veličine u okruženju.

2. Provedba – informacije građanima (izvodi iz planova i objašnjenja) i očiitovanja u postupcima izdavanja lokacijskih i gradjevinskih dozvola.

Zbog poznatog stanja, Ured državne uprave – Ispostava u Poreču koji izdaje lokacijske i građevinske dozvole, traži da detaljno obrađujemo njihove zahtjeve za očitovanja. Istovremeno, zbog navedenog se i građani obraćaju nama za informacije i objašnjenja. Kada se tome doda činjenica da se zadnjih godina konstantno povećava broj predmeta za 30-50 % godišnje, sve to rezultira činjenicom da su djelatnici ovog Odjela vrlo opterećeni u oba navedena segmenta prostornog planiranja. Bez obzira na to, stanje riješenosti predmeta ovog Odjela je uvijek iznad 80 % i građani sigurno zbog ovog Odjela ne čekaju dugo, osim ako problematika nije vezana za neko drugo pitanje (npr.imovinsko-pravni odnosi i sl.).

Budući da je Grad Poreč i u ovom području uvijek bio ambiciozan grad, koji je svoje potrebe rješavao strateški i planski, zbog važnosti i obima posla sigurno bi se ovaj Odjel trebao pojačati".

5. Naravno da čitatelje Poreštine.info u posljednja dva mjeseca najviše interesira sportski park "Žatika". Koliko sam informiran svojedobno je bio utemeljen Odbor za izgradnju Idejnog rješenja ( predsjednik Denis Žužić ). Hoće li mediji dobiti pisano očitovanje izradjivača plana na opaske iz Javne rasprave ? Jesu li izradjivači idejnog projekta u Zagrebu dobili primjedbe gradjana iz javne rasprave i da li će novinari moći dobiti skice koje je gradonačelnik prezentirao 5.veljače 2007.godine ? Koja je naredna procedura nakon javne rasprave, prošlo je od nje mjesec dana, a o tome nema zaključaka ni Poglavarstva ni Gradskog vijeća ?

"Rad na ovom Programu treba se podijeliti na nekoliko segmenata :

1. Poglavarstvo je imenovalo Odbor za pripremu, praćenje i usmjeravanje planiranja sportske zone u srpnju 2005.godine, i to u sastavu : Denis Žužić – predsjednik, Edo Kos, Damir Hrvatin, Milan Markežić i Darko Požarić, koji je istog tog mjeseca predložio Program uredjenja sportsko-obrazovne zone Žatika,

– na temelju tog Programa Poglavarstvo je raspisalo Natječaj za programsko rješenje zone – naglašava se pri tome da je Program pripremljen puno ranije nego što je postalo aktualno Svjetsko prvenstvo u rukometu, jer je prvenstveni cilj bio planiranje dugoročnog razvitka sporta i sportske zone u skladu sa potrebama Grada Poreča,

– natječaj je proveden i Ocjenjivački suda u sastavu : Denis Žužić – predsjednik, Robert Rabac, dipl.ing.arh. – zamjenik, Milan Markežić , Edi Basanesse, dipl.ing.arh. i Jasminka Peharda Doblanović, dipl.ing.arh. – članovi, izabrao je Programsko rješenje Autorske grupe prof.dr. Sonje Jurković

2. Na temelju prihvaćenog Programskog rješenja vode se dvije grupe aktivnosti:

– proces izrade i donošenja urbanističkog plana uredjenja

– izrada projektne dokumentacije.

3. U skladu sa Zakonom o javnoj nabavi, budući da izrada dokumentacije proizlazi iz provedenog urbanističko-arhitektonskog natječaja, ugovaranje poslova provodi se po provedenom izravnom pregovaračkom postupku :

– Poglavarstvo je donijelo Odluku i imenovalo Povjerenstvo ( E.Štifanić, D. Žužić, G.Restović, R. Rabac, D. Hrvatin )

– zatražena je ponudu od nagradjenih na natječaju,

– proveo se postupak ocjene i pregovaranja u skladu sa Cjenikom usluga (Pravilnik Komore arhitekata i inžinjera), vrstom građevine i stupnjem složenosti gradnje i ostvarenim tržišnim cijenama izgradnje istih i sličnih građevina, te procjenjenom vrijednosti investicije,

– nakon toga je Povjerenstvo predložilo, a Poglavarstvo donijelo Odluku o prihvaćanju ponude, koja je zatim objavljena u "Narodnim novinama" i po proteku zakonskog roka od 15 dana unutar kojeg je omogućeno davanje prigovora ili žalbi eventualno oštećenih, sklopljen je ugovor o izradi dokumentacije.

Istovjetna je procedura provedena i za Projektnu dokumentaciju za izgradnju Škole Finida. Odluke su objavljene u Oglasniku javne nabave "Narodnih novina" (za.školu br. 50 od 11.12.2006.g, a za sportski park br. 51 od 18.12.2006.g.), te su sklopljeni ugovori (za školu 27.12.2006.godine, a za sportski park 3.siječnja 2007. godine.

4. U odnosu na Urbanistički plan, nakon okončanja Javne rasprave primjedbe i prijedlozi su dostavljeni Izradjivaču, koji ih obrađuje i izrađuje Konačni prijedlog Plana. Očekuje se da će o njemu Poglavarstvo raspravljati idući tjedan i uputiti ga Gradskom vijeću na donošenje.

Svaka primjedba ili prijedlog iz rasprave se detaljno obrađuju (prihvaća se u cijelosti ili djelomično i ugrađuje u Plan ili se ne prihvaća uz obrazloženje, dok se prijedlozi izvan obuhvata ili tematike Plana evidentiraju). Nakon utvrđivanja konačnog Prijedloga Plana pisani odgovori se dostavljaju svim podnositeljima primjedbi ili prijedloga, a o svemu se obavještava i javnost.

Budući da se paralelno izrađuje i dokumentacija, prvenstveno za sportsku (višenamjensku) dvoranu, oba se postupka usklađuju, tako da će Poglavarstvo istovremeno razmatrati obje dokumentacije."

BIOGRAFIJA Damir Hrvatin, dipl.ing.arhitekture, rođen 1963. godine u Poreču, Pročelnik je Upravnog odjela za prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Poreča.

Diplomirao je 1989. godine na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Završio je poslijediplomski doktorski studij „Prostorno planiranje, urbanizam i parkovna arhitektura".

Član je strukovnih udruga, te stručnih odbora na nivou Istarske županije i Grada Poreča.

Od 1989. godine radi u Općini Poreč kao stručni suradnik za prostorno planiranje (do 1991.) i kao šef Odsjeka za prostorno planiranje (do 1993.), a od 1994. radi u Gradu Poreču kao Pročelnik Odjela.

Radi na poslovima iz oblasti prostornog planiranja i urbanizma, te zaštite okoliša i zaštite kulturne baštine na području Grada Poreča.

za porestina.info razgovarao Ratko Vlado Aleksić

Drugi dio razgovora obaviti ćemo u toku slijedeće sedmice, pratite nas 🙂