(Jasna ORLIĆ, Glas Istre) Ukoliko ljudi vide da od par mjeseci sezone mogu dovoljno zaraditi neka uđu u investiciju. Ali imajmo na umu da je turizam djelatnost koja ima najduže rokove otplate investicije. Ne isplati se raditi samo za špicu sezone, treba dobro razmisliti o tome u što ulazimo, jer investicije u turizam nisu male, poručuje Miroslav Pretula predsjednik Zajednice obiteljskog turizma pri HGK Istre

Prošlog je mjeseca obavljen reizbor predstavnika Zajednice obiteljskog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori – Županijskoj komori Istre. Većinom glasova ponovno je izabran dr. sc. Miroslav Pretula, poduzetnik iz Umaga, dok se pozicija zamjenice promijenila. Izabrana je Astrid Glavičić umjesto dosadašnje Tajane Masovčić.

Prilika je to za razgovor o aktualnostima u ovom turističkom sektoru koji raspolaže s 84.443 postelja u Istarskoj županiji prema službenim podacima za 2017. godinu. Danas je brojka zasigurno viša, budući da svake godine raste broj jedinica. Radi usporedbe u istoj je godini prema Državnom zavodu za statistiku bilo 30.000 postelja u hotelima, dok je Istra u cijelosti imala 306 tisuća postelja u što se ubrajaju kampovi, turistička naselja i ostali smještajni kapaciteti. Iz toga proizlazi da je obiteljski smještaj dva do tri puta većeg kapaciteta od hotelskog, a značajan je segment na razini cjelokupne ponude. Na tisuće iznajmljivača u Istri privređuje od ove djelatnosti bilo da je riječ o sporednom ili glavnom prihodu domaćinstava.

Odluke o paušalu

– Što se tiče novosti vezanih za obiteljski turizam, glavna novost jest visina paušala za krevet u obiteljskom smještaju, veli Miroslav Pretula i nastavlja. Od ove godine tijela lokalne samouprave dužna su donijeti odluku o visini “paušala” za 2019. godinu. Kako je ovo prva godina primjene novog zakona moraju to učiniti do kraja siječnja, dok za slijedeću godinu do kraja kalendarske godine. Bilo je mnogo govora u medijima o nesrazmjeru visine paušala koji može iznositi od 300 do 1.500 kuna po krevetu ukoliko lokalna vlast tako odluči. Ne donošenje odluke gradova ili općina podrazumijeva postavljanje visine paušala od 750 kuna. To je znatno više nego do sada, ali feedback s terena koji dobivamo je pozitivan. Gradonačelnik Umag, poručio je na sjednici gradskog vijeća da će paušal biti u visini najnižeg paušala ostalih regija. A kako znamo do sada paušal bi trebao iznositi 345 kuna po postelji. Jest da je opterećenje time nešto veće, ali ne opravdava strah od većih iznosa koji su potencijalno mogli biti. Ovime bi zamolio ostale regije da ne donose više paušale, a isto tako ih i pozivam da odluke donesu do kraja siječnja ako već nisu, poručuje Pretula.

Grad Labin još uvijek nije donio odluku o paušalu za svoje iznajmljivače iz sektora obiteljskog smještaja, premda je povećao iznos za boravišnu pristojbu koju plaćaju hotelijeri. Za iznajmljivače s područja Poreča naknada je ostala ista. Tako oni iz A zone u koju spada Poreč, Červar Porat i Baderna plaćaju 345 kuna po postelji, a Buići, Filipini, Fuškulini, Kukci i Rakovci 241,50 kune. Ostala prigradska naselja imaju obavezu od samo 172,50 kuna po postelji.

Odvoz smeća

U Rovinju se izmijenio paušalni iznos obveze plaćanja boravišne pristojbe za smještaj u domaćinstvu. Umjesto dosadašnjih 300 kuna paušal po krevetu iznosi 345, a za Rovinjsko Selo umjesto dosadašnjih 210 iznosi 241,50 kuna. Pulski iznajmljivači iz prve zone koji su do sada imali paušal 300 kuna u 2019. godini plaćat će 345, a iznajmljivači iz druge zone koji su plaćali 260 kuna u 2019. godini plaćat će 300 kuna po krevetu.

Premda povećanje paušala nije visoko, kontinuirano se povećavaju davanja privatnih iznajmljivača. Nakon višeg paušala stiže dodatni namet za odvoz smeća. Tako se iznajmljivačima s područja Puljštine dodatno naplaćuje odvoz smeća čak šest mjeseci u godini. Primjerice vlasnici apartmana od jednog do pet kreveta, plaćat će dodatnih sto kuna mjesečno samo za odvoz smeća bez obzira što isti taj odvoz već plaćaju za svoje kućanstvo u istoj kući ili istom stanu i za isti kontejner bez obzira na goste. Dakle, nemaju za turiste dodatni kontejner, ali plaćaju dodatnih sto kuna mjesečno.

Na naš upit o cijeni smeće Astrid Glavičić zamjenica predsjednika Zajednice obiteljskog turizma pri HGK u Istri, smatra da bi cijena trebala biti primjerena ponuđenoj usluzi. Smatra da navedeno povećanje nije srazmjerno usluzi.

Rast kapaciteta

Pitamo Pretulu koliko obiteljski smještaj raste na godišnjoj razini. Je li to previše? Postoji li tendencija da se taj rast zaustavi?

– Što se tiče porasta kapaciteta obiteljskog smještaja na razini županije to ne mogu reći za 2018. godinu. Nemam pristup takvim informacijama. Broj kreveta u obiteljskom smještaju 2016. godine u Istarskoj županiji iznosio je 76.508 dok je u 2017. godini 84.443. Dakle porast broja kreveta postoji u Istri sa 2016. na 2017. godinu. Do točnih podataka će se doći tek kada DZS izda bilten u 2019. godini. Je li porast velik, mislim da nije. Po meni tržište diktira ponudu i potražnju. Ukoliko ljudi vide da od par mjeseci sezone mogu dovoljno zaraditi neka uđu u investiciju. Ali imajmo na umu da je turizam djelatnost koja ima najduže rokove otplate investicije. Ona se ne isplati raditi samo za špicu sezone, treba dobro razmisliti o tome u što ulazimo, jer investicije u turizam nisu male. Kada dođemo do vrhunca i potražnja u špici sezone ne popuni sve smještajne kapacitete onda će se pokazati tko će opstati kvalitetom, a tko ne. Za sada još nismo dosegli tu poziciju. Čemu zaustaviti rast? Iznajmljivači su mali poduzetnici, ukoliko šansa postoji treba pokušati. Samo u turizmu treba razmišljati dugoročno zbog visine investicije. Potražnja za proizvodom će reći svoje. Ne treba srljati, naglašava Miroslav Pretula.

Rekategorizacija

– Protekle je godine Istarska županija zabilježila porast broja noćenja i zadovoljni smo sa sezonom. U razgovorima čujemo da popunjenost nije bila na razini prošlih sezona iako to brojke ne pokazuju. To se može donekle opravdati porastom broja kapaciteta u 2018. godini. Ne smijemo smetnuti s uma da se turizam stalno razvija, da u njega moramo konstantno investirati. Kao i u svakoj djelatnosti i ovdje postoji konkurencija. Ako ne ulažemo postepeno nas sustigne vijek trajanja proizvoda. Moramo biti na razini ili bolji svake godine. Tada se ne moramo bojati konkurencije ni rekategorizacije, smatra Pretula.

Potencijalno nas čeka rekategorizacija dijela naših smještajnih objekata. Mnogo naših iznajmljivača strahuje od eventualnih troškova. U suradnji sa HGK podnijeli smo Istarskoj županiji prijedlog subvencija kamata na kredite za pružatelje usluga smještaja u domaćinstvu. Sve u svrhu rekategorizacije i podizanja kvalitete smještaja. Slična praksa viđena je u Primorsko goranskoj županiji gdje se sufinancira kamatna stopa koja na kraju iznosi 2 postotna poena. Vjerujem da ćemo u doba lokalnog Foruma obiteljskog turizma znati više. Ne mogu znati koliki broj iznajmljivača podliježe rekategorizaciji, jer DZS je grupe iznajmljivača prije dvadesetak godina vodio pod drugim kategorijama.

(Jasna ORLIĆ, Glas Istre)