(V. BEGIĆ, Glas Istre) Najduža tribina do sada u organizaciji Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika, u skoro tri sata trajanja ponudila je u petak navečer uz predstavljanje knjige izv. prof. dr. Mirka Štifanića „Istra: Planet majmuna ili ljudi? Hrvatska ante finem?“ u izdanju Matice hrvatske – Ogranka u Rijeci i podužu diskusiju. Uz autora su sudjelovali dr. Sandi Blagonić, mr. Drago Kraljević i profesor Maurizio Zennaro. Osim samoga predstavljanja knjige, raspravljalo se o brojnim temama, od političke vladavine, izbora, prosvjeda, ljudskom razmišljanju te uvidjelo se da su neki načini razmišljanja tipični i za puno širu zajednicu te da se neke stvari ne dešavaju samo kod nas.

Maurizio Zennaro kazao je da autor u ovoj knjizi predstavlja četiri načina, odnosno mogućnosti izlaska iz situacije/problema. „Tu je konformistički model po principu učlani se, djeluj, potom onaj takozvani ‘bez mene“, jer se ne ide na izbore, zatim je tu borba za interese te potom produktivni model, kada građani pokušaju artikulirati zahtjeve. Građani trebaju počet razmišljati svojom glavom, trebaju djelovati, kazao je Zennaro opisujući potom slučaj iz svoje sredine, gdje se jedan 35-godišnjak nalazi kao čelna osoba na barem sedam funkcija. „A na sve se to gleda normalno, puno toga se tolerira što se ne bi trebalo, građani moraju počet djelovat, moraju počet to sada, odmah“, rekao je te se osvrnuo na niz primjera i situacija iz Poreštine te na (ne)interes građana, navodeći da s građanima treba trenirati demokraciju upitavši se pri tome što treba napraviti za vježbati s njima demokraciju.

Sandi Blagonić u svome je izlaganju predstavio puno širu analizu, kroz duži vremenski period, još od vremena bivše države navodeći da su jednima uvijek drugi bili krivi za sve nevolje i nedaće, donoseći pri tome obilje primjera. Govorio je, između ostalog i o turizmu te što bi se desilo ako dođe do eko-katastrofe ili drugoga. Bilo je dakako govora i o pitanju istrijanstva, te o IDS-u, gdje je Blagonić kazao da ako je to utrka na sto metara, oni kreću s tridesetog metra, a kazao je i da je teško zamisliti HDZ bez IDS-a.

Raspravljalo se i o sprezi politike i biznisa, a što se tiče same Štifanićeve knjige, Blagonić je rekao da je ona vrlo dobro detektirala probleme današnjice.

Kada govorimo o referendumu, kazao je Blagonić „uvijek su tu binarne opozicije, sve se svodi na da ili ne, ali svijet je puno kompleksniji“. Sudionici ove tribine osvrnuli su se i na činjenicu da oni koji su prosvjedovali protiv Istanbulske konvencije nisu znali niti što je točno ta konvencija i što im tu ne odgovara, mnogi od njih nisu niti znali zašto prosvjeduju.

Drago Kraljević također je temeljito izlagao o tim temama koje su proizišle iz knjige, ističući da ponegdje i do 60 posto ljudi ne sudjeluje u izborima, i da to nije problem vezan samo za našu sredinu. Govorio je i o tome kako mladi odlaze, i to ne samo zbog nedostatka posla, nego i zbog loše klime, situacije, žele potražiti izlaz negdje drugdje. „Knjiga poziva na razgovor i na zdrav razum“, kazao je Kraljević.

Iz publike se javio za riječ i povjesničar Darko Dukovski, koji se osvrnuo i na nedostatak empatije, te na posljedice globalizacije u kulturnom, društvenom, psihološkom životu, te kako potaknuti promjene kada ljudi koji od politike nešto očekuju ne žele izaći na izbore.

Autor je ponovio koliko je važno obrazovati za demokraciju, na što su njegovi sugovornici kazali i da treba imati sustav koji će to dozvoliti. Raspravljalo se i kako ljudi nerijetko ne znaju ništa o nečemu, ali su redovito za ili protiv toga.

Predstavljači su pohvalili autorovu knjigu te ideje koje plasira, a knjiga je bila polazna točka za daljnju raspravu kojom su obuhvaćene brojne teme i gdje su intervenirali i iz publike.

Mirko Štifanić diplomirao je u Ljubljani na Fakultetu za sociologiju, političke znanosti i novinarstvo, gdje je potom i magistrirao. Doktorirao na Sveučilištu u Zagrebu iz Sociologije politike. Na Medicinskom fakultetu predaje društvene predmete. Između ostalih, objavio je knjige – „Ljudska prava u medicini – društvenohumanistički aspekti“, „Zdravlje i bolest u društvenim znanostima. Kuda ide zdravlje tranzicijskog društva?“, „Prava pacijenata. Ili: tko će živjeti, a tko umrijeti“, u koautorstvu s doc. dr. sc. Renatom Dobi-Babić s Medicinskog fakulteta u Rijeci, „Medicinska sociologija“, „Sociologija turizma“, „Ima li nade za kute i pidžame“ i druge naslove.

Nazočne je u ime Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika predstavio predsjednik dr. Boris Domagoj Biletić koji je najavio narednu tribinu u travnju, kada će gost biti Zdravko Paić.

(V. BEGIĆ, Glas Istre)