Iako je posljednji put direktor Istarske razvojne agencije (IDA) Darko Lorencin za naš list najavio da će veletržnica ribe u Poreču, čija je gradnja počela prije više od godinu i pol dana, biti otvorena u svibnju, a upitno je hoće li veletržnica vrata otvoriti i u lipnju. Naime, Lorencin veli da još uvijek nije prikupljena dokumentacija niti su obavljena tehnička ispitivanja da bi se uopće predao zahtjev za uporabnom dozvolom, no ističe da je to pitanje dana.
I sami smo se uvjerili obilaskom veletržnice da su radovi manje-više gotovi. U rashladnim komorama obavljaju se testovi hlađenja, a semafor i tribina za kupce te pokretna traka za kašete s ribom spremni su za upotrebu. Gotovi su i poslovni prostori, kancelarije i dvorana za sastanke na katu. Preostalo je još popraviti neke nedostatke, poput podova koji su se u nekim prostorijama počeli dizati te dovršiti otpremni centar za školjkaše, koji neće zaživjeti kad i veletržnica jer u njega treba investirati dodatna sredstva za kupnju bazena za purifikaciju školjkaša.

Burzom će upravljati ribari

U ovom trenutku, nakon mnogih najava otvaranja, više i nije toliko bitno kada će se prerezati svečana vrpca, već hoće li veletržnica profunkcionirati, odnosno hoće li na njoj ribari doista prodavati ribu te tko će upravljati njome. Već neko vrijeme suosnivači veletržnice (država, Istarska županija, Grad Poreč i Ribarska zadruga Istra) razgovaraju o upravljačkom modelu, ali on još nije definiran. Lorencin nas uvjerava da se upravo piše pravni okvir za upravljanje veletržnicom.
– S naše smo strane uglavnom usuglasili model upravljanja, no s tim se treba složiti i država. Osnovna intencija je da Grad Poreč i Istarska županija osiguraju cjelokupnu logistiku za stvarno funkcioniranje veletržnice. Najlakše bi bilo ribarima predati ključeve gotovog objekta i time riješiti stvar, no svi skupa tražimo cjelovito rješenje kojim bi Ribarska zadruga Istra preseljenjem u veletržnicu odmah mogla započeti s radom. Osnovni smisao je da ribari ovdje prodaju svoju ribu, da je kupci kupuju i da ribari u istom danu dobiju novac za nju. Sve drugo, poput trgovine ribarskim materijalom i banke, je popratni sadržaj koji bi trebao pratiti osnovnu djelatnost, a to je trženje ribom, kaže Lorencin.
Predsjednik porečke Ribarske zadruge Istra Michael Tasić veli da su spremni prihvatiti upravljanje veletržnicom pod uvjetima koji su već načelno usuglašeni.
– Naše trenutno poslovanje prebacit ćemo u zgradu veletržnice te time zagarantirati i njeno funkcioniranje. Svojim članovima, ali i svim ostalim istarskim ribarima pokušat ćemo, po uzoru na talijanske ribarske zadruge, pružiti cjelokupni servis, od brze isplate novca za prodanu ribu do povoljne nabavke repromaterijala, kaže Tasić.
Na pitanje kad bi po njegovoj procjeni veletržnica mogla profunkcionirati u pravom smislu riječi, odnosno kad bi se na njoj svakodnevno moglo tržiti ribom i postizati cijene s kojima bi bili zadovoljni i ribari i kupci, Tasić odgovara da će najbolje rezultate postizati tek kad Hrvatska uđe u Europsku uniju, to jest kad i mali kupac iz, primjerice, Italije bude mogao doći na porečku veletržnicu kupiti manju količinu ribe te je bez problema i dodatnih troškova prevesti u Italiju.

Više kupaca – bolja cijena

– Tek u tom trenutku vidim prosperitet za istarskog ribara. Međutim, mi se u ove dvije ili tri godine do ulaska u EU moramo pripremati da spremni dočekamo ulazak na to tržište. Dotad će se velika količina ribe i dalje direktnom pogodbom izvoziti u Italiju poznatim kupcima. Nadam se da će konkurencija među kupcima na veletržnici biti velika pa će se postizati bolje cijene nego što ih trenutno imamo, kaže Tasić.
Predsjednik porečke zadruge objašnjava i način na koji će se formirati početna cijena na veletržnici. Naime, ona će po tržišnim principima biti određena prema ponudi i potražnji, odnosno ako određene vrste bude u nekom periodu više, cijena će padati i suprotno. Valja pritom naglasiti da će početnu cijenu odrediti mešetar, a ona će padati sve dok netko od kupaca ne pritisne gumb na aukcijskoj spravi i time obavi kupnju ili pak dok mešetar ne procijeni da je cijena pala ispod minimalne kada se obustavlja prodaja.
– Sada imamo kontradiktornu situaciju u kojoj talijanski kupci spuštaju cijene, iako se na tržište plasira vrlo mala količina ribe. Mislim da je posrijedi njihov dogovor. Takve negativne efekte možemo spriječiti trženjem ribe na našoj veletržnici, smatra Tasić.
Porečka veletržnica još uvijek nema ni izvozni broj, a Tasić kaže i da je vrlo teško prognozirati kada će ga dobiti. Otkriva nam da izvozni broj još uvijek nema ni riječka veletržnica koja je otvorena još u listopadu prošle godine. Tasić pojašnjava da za njegovo dobivanje treba najmanje tri mjeseca funkcionirati po HASAP sustavu. Tako bi porečka veletržnica, ako počne raditi u idućem mjesecu, izvozni broj mogla dobiti tek u rujnu.
Tasića smo upitali zašto bi ribari uopće trgovali preko veletržnice, na što nam je odgovorio da im se na taj način garantira transparentna cijena.
– Danas kada poslujete s prekupcima ili trgovcima ne znate za koliko će oni u konačnici prodavati istu ribu. Ako budemo uspjeli zatvoriti financijsku konstrukciju za obrtna sredstva, bit ćemo u stanju ribaru odmah platiti njegovu prodanu ribu. Vjerujem da će veliki broj ribara prihvatiti takav način trženja – zaključuje Tasić.

Bojan Žižović, Glas Istre

Ovogodišnji ulov i do 40 posto manji od lanjskog Ribari se u posljednje vrijeme ne žale samo na visoku cijenu nafte, nego i na loš ovogodišnji ulov. Tu nam priču potvrđuje i Tasić koji kaže da se u 20-godišnjoj ribarskoj karijeri ne sjeća da je bio tako loš ulov kao u ovoj godini. – Ako se prošle godine lovilo, primjerice, 200 kilograma ribe u 12 sati rada, ove se godine lovi 70. No, nije samo količina ta koja određuje naše poslovanje, već i cijena. Objektivna procjena je da se u ovoj godini, gledajući i cijenu i količinu, lovi 40 posto manje nego lani. Valja uzeti u obzir i da je prošle godine gorivo bilo ispod pet, a sada je već skoro šest kuna, zaključio je Tasić.