Iz gradske odbora SDP-a dobili smo Priopćenje za javnost o jučer održanoj konferenciji za medije kojeg prenosimo u cjelosti:

Štovani

Sazvali smo ovu konferenciju za medije sa namjerom da ukažemo na dvije teme:

Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu (turističko zemljište)

Obzirom da je u jeku „korona“ krize 2.5.2020. stupio na snagu novi zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, a kojim se rješavaju pitanja tzv. „turističkog zemljišta“, odnosno zemljišta koje nije ušlo u elaborate o procijeni turističkih poduzeća u procesu privatizacije istih, smatrali smo za potrebnim da izvijestimo javnost o tome.

Kako nismo upoznati sa postupanjima Grada Poreča i drugih jedinica lokalne samouprave na poreštini vezano za taj zakon postavlja se pitanje dali je ovo posljednji korak u procesu pretvorbe i privatizacije društvenog vlasništva (kapitala) započetog prije skoro trideset godina, a što će predstavljati nenadoknadivu štetu za JLS na poreštini.

To će se desiti ako Grad Poreč ostane pasivan i ako ne preuzme aktivnu ulogu u zaštiti javih interesa u ovoj „novoj privatizaciji“ sa ciljem da se Grad Poreč uknjiži na svo neprocijenjeno zemljište (najvećim djelom „turističko zemljište“) i da vodi sudske postupke za pobijanje nepravilno uknjiženih zemljišta na privatne vlasnike a u suštini bi trebala biti vlasništvo Grada Poreča.

Naime tim zakonom predviđen je rok za trgovačka društva od 270 dana da izrade geodetske elaborate i predaju zahtjeve za postupanje sa tim zemljište.

Postoje razni statusi tog zemljišta kao npr. :

• zemljište koje su tvrtke uknjižile iako nisu imale pravo na tome prema propisima RH – npr. Plava Laguna je uknjižila sve prometnice u Zelenoj i Plavoj laguni, te kod hotela Materada,;
• zemljište koje tvrtke uknjižile na način da su uknjižile katastarske čestice koje su puno veće nego što predstavljaju tehnološke cjeline turističkih objekata prema ovom zakonu, a iste nisu bile u pretvorbenom elaboratu – npr. Valamar Riviera je uknjižila cijeli otok Sv. Nikola, osim pomorskog dobra;
• zemljište koje je uknjiženo mimo zakona i naknadno verificirano urbanističkim planovima – npr. Valamar Riviera je uknjižila sve prometnice u zoni Borik i Brulo, a Grad Poreč im je naknadno kroz urbanističke planove omogućio ukidanje javnih prometnica i pripajanje istih parcelama hotela;
• zemljište koje još ima status društveno zemljišta dana na korištenje bivšim društvenim poduzećima, a koje bi Grad Poreč trebao čim prije uknjižiti na sebe – dio prometnica u Zelenoj i Plavoj Laguni, te prometnice i javne površine u Červar Portu.

Smatramo također da Grad Poreč treba ići u pobijanje provedenih uknjiženi zemljišta koje nije bilo i pretvorbenim elaboratima kao npr.:

• zemljište između suda i šetnice Antuna Štifanića koje je uknjižila Plava Laguna
• sve zelene i javne površine na otoku Sv. Nikola, a koje ne čine tehnološku cjelinu za turističkim objektima;
• zemljište ispod bivše regionalne ceste na Picalu;
• zemljište bivše regionalne ceste kod hotela Rubin i svo ostalo zemljište u zoni Brulo koje ne čini tehnološku cjelinu za hotelima i apartmanima.

Također, ključno je pitanje da se na temelju ovoga zakona Grad Poreč upiše na svo tzv. „društveno zemljište“ kao vlasnik. Naime to „društveno zemljište“ (tu spada i „turističko zemljište“) do sada nije dobilo vlasničkog titulara jer se je na sve načine pokušavalo da se to zemljište privatizira a ne da ostane vlasništvo Grada Poreča, dakle svih građana našega grada, i sadašnjih i budućih generacija.

Ako Grad Poreč ne poduzme sve moguće mjere da se sam upiše na navedeno „društveno“ i „turističko“ zemljište ono će postati privatno vlasništvo a negativne posljedice toga će za sve građane biti trajne i nepromjenjive. O tome, dakle, ovisi da li će naš grad ostati bogat grad ili će postati grad očerupan sa svih stranama raznim interesima sa privatizacijom obala, pineta, cijelih turističkih zona, infrastrukture i sl.

Obzirom na sve gore navedeno treba čim prije sazvati tematsku sjednicu Gradskog vijeća na kojem bi se raspravilo gore navedeno, te se dali precizno zadaci gradskim službama u postupanju u tim postupcima.

Rebalans proračuna Grada Poreč

Glede ove točke želimo samo istaknuti da je pad poreznih prihoda Grada Poreča uzrokovani „korona“ krizom  prema našim saznanjima 43 %, a da gradonačelnik još nije dao prijedlog rebalansa na gradsko vijeće, pa ga ovim putem pozivamo da to čim prije učini.

Naime, pad poreznih prihoda od oko 43% je realni pad prihoda Grada Poreča, koji na neki način približno pokazuje da je pad GDP-a najmanje 30-40% za prvih 6 mjeseci, a mogao bi biti takav i na nivou cijele 2020.g. Takav pad realnih prihoda pokazuje i pad gospodarskih aktivnosti na području grada, a to znači i toliko manje prihoda, plaća, prihoda od iznajmljivanja privatnog smještaja i drugih primanja i našega gospodarstva, posebno malih poduzeća, i pad prihoda građana. Takva dramatična situacija u ekonomskim i financijskim tokovima na području Grada Poreča nije viđena od kraja 2. svjetskoga rata i neminovno će se već ove jeseni, zime strahovito odraziti na socijalno stanje stanovništva i na opstanak najvećeg djela obrta, OPG-a i malih i srednjih poduzeća. Situacija iziskuje proglašenje izvanrednog stanja i poduzimanje mjera za krizne situacije od strane Grada Poreča pa se predlaže zajednička sjednica Gradskoa vijeća i malih i srednjih gospodarstvenika i iznajmljivača u Kino dvoran sa ciljem da se a) svi informiraju o stvarnoj situaciji u poslovanju i ekonomskoj i financijskoj situaciji maloga gospodarstva b) da se osmisle mjere za ublažavanje krizne situacije koja prijeti nenadoknadivim posljedicama i za malo gospodarstvo a posebno za sve građane našega grada.

 

Predsjednik GO SDP Poreč
Rodoljub Kosić