Poreč kao održiva životna sredina za sve stanovnike
Vijećnici porečkog Gradskog vijeća održali su 23. sjednicu uz jednu, ali vrijednu točku dnevnog reda: prvo čitanje predloženog dokumenta o strategiji gospodarskog razvoja Poreča za razdoblje 2015. – 2020. Dokument kojim se definira vizija grada i strateški ciljevi razvoja ostvario je znanstveno – istraživački tim pulskog Fakulteta ekonomije i turizma pod vodstvom Roberta Zenzerovića uz suradnju šire radne skupine. Strategija je osmišljena putem prioritetnih područja djelovanja i mjera unutar kojih su dani prijedlozi projekata, njih čak 104 koji će, prema predlagaču i sastavljaču, pridonijeti porečkom gospodarskom razvoju.
Pulski su znanstvenici prethodno obradili teritoriji vodeći razgovore i ankete s akterima (malim i velikim poduzetnicima), s građanima putem e-konzultacija, proučavali sve relevantne dokumente, obavili radiografiju teritorija i potencijala i potom osmislili strategiju.
Danas je održano prvo čitanje i obavljena diskusija, dogovoreno je da će se u narednih sedam dana prikupiti pismeni amandmani i potom krenuti dalje sve do usvajanja. U uvodnom govoru gradonačelnik Edi Štifanić je u ime naručitelja, Grada Poreča, rekao da planski dokument raspolaže s istaknutim ciljevima proizašlim iz zajedničke vizije grada kao aktivne i održive životne sredine za stanovnike svih dobnih skupina koju karakterizira visok životni standard i mogućnost zapošljavanja, a čije je ishodište razvoja sadržano u sintezi turizma, poljoprivrede, društveno odgovornih sekundarnih djelatnosti te znanosti i kreativnih industrija.
– Ako ne znaš kamo ideš opasnost je da te na putu svako ponese, rekao je Štifanić.
Dakle, strategija definira pravac, a prof. Robert Zenzerović tijekom predstavljanja dokumenta istaknuo je da će se ostvarenje navedene vizije osigurati realizacijom ukupno četiriju strateških razvojnih ciljeva: podizanje kvalitete života uz razvoj ljudskih potencijala, izgradnja novih i razvoj postojećih javnih sadržaja i komunalne infrastrukture poštujući načela održivosti i racionalnosti, razvoj poduzetništva i, kad je turizam u pitanju daljnje građenje Poreča kao globalno prepoznatljiva turistička destinacija.
Zenzerović je istaknuo kako se radi o živom dokumentu koji će biti podložan korekcijama u fazi realizacije i dodao kako strategija polazi od temeljne konstatacije da je Poreč ugodno mjesto za život za sve dobne strukture koje ga pozitivno doživljavaju, karakteriziran visokim stupnjem zapošljavanja i jakom ulogom poduzetničkog duha.
Tijekom diskusije iskrsnuo je središnji problem koji će se najvjerojatnije protegnuti kroz cijelu fazu usvajanja: ako je važno znati kamo idemo, još je važnije znati odakle krećemo, odnosno bitno je točno izvagati današnju “sreću” i “ugodnost” žitelja Poreča. Tu se normalno uvlači i politika, odnos snaga unutar Gradskog vijeća: po logici vladajuće i oporbene grupacije, po logici polupune ili poluprazne čaše.
Kratki primjer dvojne istine na vagi: broj poduzetnika na svakih tisuću stanovnika je u Poreču tri puta veći od hrvatskog prosjeka, govorimo o živoj poduzetničkoj sredini. Protuargument je da su mali poduzetnici, koji zapošljavaju 5.900 radnika i čine okosnicu porečkog gospodarstva, prezaduženi i zato nemoćni preuzeti na sebi teret novih ulaganja.
Trebat će sve izvagati, argumenata ima puno, bez obzira na političke distance, rasprava je tek na početku, treba sad čekati na pisane amandmane.
