Ograde na pomorskom dobru treba utvrditi ili srušiti U važećim koncesijskim ugovorima ne spominje se ograđivanje plaža, a hoće li neka biti ograđena ili ne odlučuje općina ili grad na čijem je ona području, veli Vladimir Banković, voditelj Odsjeka za pomorstvo, promet i veze u županijskom Odjelu za održivi razvoj »Naša Uprava za pomorski promet, pomorsko dobro i luke pripremit će ovih dana odgovor na dopis koji je gospođa Maja Jefferies poslala ministru u vezi s korištenjem pomorskog dobra u naturističkom centru Koversada kraj Vrsara, ali već sada mogu reći da koncesije za plaže nisu u nadležnosti ovog ministarstva već lokalne samouprave, tj. županije, a po Zakonu o lukama i pomorskom dobru moguće su i koncesije koje uključuju njihovo ograđivanje«, kazala nam je jučer Marina Halužan, glasnogovornica Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka.

O protestu Maje Jefferies iz Vrsara koja se buni jer joj je onemogućen prolaz na spomenutu plažu (ograda je preko pomorskog dobra, a na susjednom »portunu« čuvar traži ulaznicu koja se može kupiti, po 20 kuna, samo na kilometar udaljenom službenom ulazu u Koversadu), opširno smo pisali prošloga tjedna kao o primjeru nerijetkih negodovanja građana zbog ograđenog pomorskog dobra koje je po zakonu opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku.

I tada smo napomenuli da po važećim koncesijama za plaže u Istarskoj županiji nijedan koncesionar, uglavnom je riječ o turističkim tvrtkama, nema pravo poprijeko ograditi pomorsko dobro, odnosno onemogućavati nesmetan prolaz po njegovoj dužini. Tu nam je činjenicu u jučerašnjem telefonskom razgovoru potvrdio i Vladimir Banković, voditelj Odsjeka za pomorstvo, promet i veze u županijskom Odjelu za održivi razvoj.

– U važećim koncesijskim ugovorima ne spominje se ograđivanje plaža, a hoće li neka biti ograđena ili ne, o tome odlučuje općina ili grad na čijem je ona području. Te koncesije istječu dogodine i mi ćemo prije nego budu raspisani natječaji za nove morati još jednom razmotriti ovu temu na razini županije, gradova i općina, a i zainteresiranih turističkih kompanija, te vidjeti da li i za koje plaže eventualno dozvoliti ograđivanje. Pri tome moramo biti svjesni da hotelijeri neće tražiti koncesije za plaže ako ne budu mogli ostvariti određeni ekskluzivitet na njima, pa bi ti prihodi mogli otpasti, a i dio dosadašnjih ulaganja u njihovo uređenje. S druge strane, posebne koncesije, kojima se omogućuje ograđivanje, bi mogle biti skuplje od sadašnjih.

No, ponavljam, o tome ćemo poslije sezone zatražiti jasne stavove priobalnih gradova i općina, najavio je Banković. Doista je vrijeme da se ovaj problem riješi, odnosno jasno utvrdi hoće li se plaže u Istri ograđivati ili ne, a ako da, pod kojim uvjetima. Današnje stanje je neprihvatljivo jer se mnoge ograde koje su, valja istaknuti, podignute i desetljećima unatrag prešutno toleriraju umjesto da se ili »ozakone« ili sruše.

Primjerice, ograđivanje konkretne plaže Koversade Općina Vrsar nije dozvolila, ali ograda je starija od Općine!

– Nismo o toj ogradi raspravljali. Znamo da postoji koncesija za plažu, a ograda je tamo i prije nego je koncesija dodijeljena. Slažem se da bi trebalo utvrditi pravila i načelno dogovoriti da li za neke plaže dozvoliti ograđivanje. Osobno sam sklon tome da se ograde plaže za naturiste jer je to ipak jedna specifična turistička ponuda. Za ostale ograde nisam, pa ni kad je riječ o kampovima uz more. Ako im je do sigurnosti, neka si ograde kamp prema obali kao što to uostalom čine i u Španjolskoj ili Italiji. Na plažama treba davati odobrenja za obavljanje ugostiteljskih i drugih komercijalnih djelatnosti, naravno uz primjerenu naknadu i vodeći računa da se u tome ne pretjera kao ponegdje u Dalmaciji, mišljenja je vrsarski načelnik Franko Štifanić. No, upozorio je na još jedan problem.

Koncesija se dodjeljuje za korištenje pomorskog dobra i to po kvadraturi, a velik dio nema utvrđenu granicu!

Naposljetku, tamo gdje je i precizno utvrđena, nije u svim slučajevima Republika Hrvatska uknjižena kao vlasnica!

Treba i taj formalni vlasnički dio urediti da bi se moglo zakonito gospodariti, ističe Štifanić.