Ulaz u kapelu sv. Eleuterija iz 19. stoljeća, koja je smještena na južnoj strani bazilike, odnedavno je zatvoren daskama iza kojih je »gradilište«. Nekadašnja kapela prenamjenjuje se u sakristiju temeljem projekta Konzervatorskog odjela u Puli Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske nazvanog »Zaokruživanje spomeničkog kompleksa Eufrazijane«. Taj je projekt Ministarstvo predložilo crkvenim vlastima prije dvije godine, a njegov najvažniji dio je istraživanje, obnova i otvaranje za javnost sadašnjeg prostora sakristije, presvođene dvorane koja sakristiju spaja s katedralom i memorijalne kapele.

Prvi korak je preseljenje sakristije u kapelu iz 19. stoljeća, koja je do otvaranja muzeja Biskupije funkcionirala kao svojevrsna riznica crkvenih umjetnina. Taj je prostor logično izabran za novu sakristiju jer je unutarnjim dvorištem povezan s Kanonikom. Uređuje se sanitarni čvor, nove instalacije, izolacija poda, riječju, događa se kompletna prenamjena kapele. Preseljenje u novu sakristiju predviđeno je u prvoj polovici sljedeće godine, a adaptacija kapele koštat će između 800 i 900 tisuća kuna. Investiciju u cijelosti pokriva Ministarstvo kulture, radove izvodi zagrebačko poduzeće ING-grad po projektu Conexa – uhodanima u višegodišnjoj obnovi Biskupije.

Nakon preseljenja sakristije počet će radovi na sjevernoj strani katedrale, dakle u staroj sakristiji iz 14. stoljeća u kojoj su ostaci fresaka s kraja 14. i početka 15. stoljeća, a sagrađena je iznad ostataka sjeverne bazilike Predeufrazijane iz 5. stoljeća. Šezdesetak četvornih metara višebojnog podnog mozaika i sintronos (polukružna svećenička klupa) iz 5. stoljeća sačuvani su ispod poda sakristije i dostupni samo dizanjem drvenih poklopaca na podu, što se čini iznimno rijetko. Ideja o otvaranju toga dijela katedralnog sklopa javnosti prisutna je od samog početka obnove Eufrazijane započetog prije petnaestak godina, što je već urodilo uvrštenjem porečkog ranokršćanskog kompleksa na listu Svjetske baštine UNESCO-a, a Porečkoj i pulskoj biskupiji priskrbilo je nagradu »Europa nostra« za izuzetan projekt obnove. Kada se istraži i obnovi još i stara sakristija, odnosno memorijalna kapela iz 6. stoljeća s ostacima podnih mozaika iz istog vremena, u kojoj se čuva sarkofag sv. Maura iz 13. stoljeća, te utvrdi izvorna funkcija i vrijeme nastanka presvođene dvorane koja sakristiju spaja s katedralom, tada će i taj posljednji povijesno značajan dio kompleksa biti dostupan svim vjernicima i posjetiteljima.

S. MATEJČIĆ, Glas Istre