Kada smo već pomalo počeli zaboravljati kako to izgleda putovati u potrazi za slobodnim terminima u bazenu diljem Istre, povijest nam se počinje ponavljati. Naime, bazen hotela PICAL, gdje smo u posljednje dvije godine imali sasvim pristojne uvjete za cjelogodišnji rad, iz tehničkih razloga zatvara svoja vrata od dana 03.02.2005. na, zasad, neodređeno vrijeme.

Dešava nam se to u najgore moguće vrijeme – neposredno pred zimska državna prvenstva u plivanju ( 12./13.02 kadeti ; 19./20.02. mlađi juniori ; 25.- 27.02. opće i juniorsko prvenstvo ; 05./06.03. mlađi kadeti ). Vjerujemo da ćemo uspjeti, barem za takmičarske ekipe, pronaći kakve takve uvjete u nekom od bazena u Istri, uz neizbježna duža ili kraća putovanja.

Naravno da nam to ne ide u prilog i ujedno prijeti da u najvećoj mjeri obezvrijedi uloženi rad u pripreme za ova prvenstva započete još u rujnu prošle godine. Zamislite kako motivirajuće ta činjenica djeluje na mladog sportaša, koji je cijelo to vrijeme svakodnevno trenirao po dva do tri sata i usput bio odličan učenik. Neki od njih takvu situaciju, nažalost, proživljavaju već po treći put. U 2004. godini imali smo natjecatelje koji su se plasirali među prva tri na državnim prvenstvima u tri kategorije (mlađi kadeti, kadeti i mlađi juniori). Normalno je da su ta djeca zadržala, a možda i povećala svoje natjecateljske ambicije te da su vrlo marljivo radila za ovogodišnja zimska prvenstva, a sad im se mora reći da zaborave na neki značajniji rezultat na ovogodišnjim zimskim prvenstvima.

Usput će nam se, naravno, raspasti i škola plivanja pošto iz dosadašnjih iskustava znamo, da entuzijazam roditelja za vožnju dugu 30-40 km do bazena u Rovinju, Novigradu ili negdje drugdje rapidno opada, ovisno o duljini trajanja takvog stanja. Dvogodišnji uloženi trud, a naravno i novac, koji je počeo davati određene rezultate, bit će obezvrijeđen u vrlo kratkom roku. Roditelji i djeca će potražiti sport koji im omogućuje kontinuitet, a mi ćemo morati opet iz početka, po ne znam koji put.

Mišljenja smo da je došlo vrijeme da grad Poreč najozbiljnije krene u realizaciju projekta zvanog gradski bazen. Mi u Plivačkom klubu POREČ, nemamo više obraza dovoditi djecu do nekog kvalitetnog nivoa, a onda im priuštiti ovakva gorka razočaranja. Naravno tu su i na inicijativu PK POREČ novoosnovani Vaterpolo klub i Klub daljinskog plivanja koji se već u najranijoj fazi svog djelovanja moraju suočavati s problemima ove vrste. Postoji interes i za osnivanje kluba sinkro plivanja. Sve u svemu kad se zbroji uz bazen je trenutno vezano cca 150 djece sportaša, a moramo napomenuti da je interes mnogo veći, ali nismo u mogućnosti velikom broju zainteresiranih omogućiti bavljenje ovim sportovima zbog nedovoljne satnice u bazenu koja nam je na raspolaganju. Godinama slušamo kako je prioritet u sportskoj politici grada Poreča razvoj sportova na vodi. Mi smo, rukovođeni takvom proklamiranom politikom, učinili maksimalne napore u cilju realizacije iste. Utrošili smo mnogo rada i veliku količinu društvenog i privatnog novca ( u ovih osam godina cca 3.000.000,00 Kn). Vrijeme za eksperimentiranje s ovim projektima, davno je potrošeno i krajnji je čas da se sve postavi na ozbiljne temelje.

Na kraju ćemo reći još i ovo: Nikad i nigdje u našem gradu nismo čuli da je sramotno što nemamo atletsku stazu (koja se gradi i uskoro dovršava) ali na svakom koraku čujemo da je sramota što naš grad nema gradski bazen ( koji, na žalost, usprkos mišljenju javnosti – još nije stigao niti do faze projekta, a kamoli gradnje).

– plivači –