Briga o zdravlju pod okriljem Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) obuhvatila je zdravlje ljudi u najširem smislu. SZO proučava različite utjecaje na ljudsko zdravlje. Danas postoje brojni  dokazi o tome da postoje različiti čimbenici koji utječu na zdravlje i na mogućnost zdravih životnih izbora u najužem prostoru u kojemu ljudi žive i rade.  Upravo tako postoje dokazi  o uskoj povezanosti uređenja urbanog prostora i zdravlja ljudi koji na tom prostoru žive.

Zato je zdravo urbano planiranje  jedna od glavnih tema SZO kada je riječ o zdravlju i stvaranju uvjeta za zdrav život svih stanovnika jedne zajednice.  Zdravljem ljudi u mjestu njihova stanovanja sveobuhvatno  se bave zdravi gradovi diljem svijeta, nacionalne mreže zdravih gradova i SZO koja je osmislila svjetski projekt zdravih gradova za brigu o zdravlju čovječanstva.

S tim u vezi u sklopu 23. Motovunske ljetne škole zdravlja , u Poreču je , u organizaciji Zdravog grada Poreč  održan 6. godinu za redom seminar na temu : Zdravo urbano planiranje, dana 20.06.2016. Na seminaru su kao predavači gostovali: koordinatorica Zdravog grada Vinkovci, dipl. arhitektica i voditeljica teme zdravo urbano planiranje u Hrvatskoj mreži zdravih gradova mr. sc. Mandica Sanković, zatim predstavnica Hrvatske komore arhitekata, Rajka Bunjevac, dipl. arhitektica te pulski arhitekt-projektant , Bruno Nefat.

Prisutne je pozdravila koordinatorica Zdravog grada Poreč Nataša Basanić Čuš, naglasivši kako je ovogodišnja tema  skupa usmjerena javnim zahvatima u prostoru koji osiguravaju pristupačnost. Naglasila je  da o pristupačnosti  u prostoru nikad previše govora s obzirom da iako postoje brojni propisi svjedočimo još uvijek o značajnim barijerama u prostoru za ranjive skupine građana.  Potpuna neovisnost u kretanju, sloboda u prostoru i mogućnost uključivanja u društveni život svim ljudima omogućava upravo i jedino pristupačnost prostora.  Naglasila je kako znamo da 10% opće populacije, bez obzira na dob i spol,  predstavljaju osobe s invaliditetom (OSI) , a taj postotak ima tendenciju rasta.  Osim toga, ranjive skupine,  koje koriste urbani prostor nisu samo OSI to su, u najmanju ruku  i stariji građani, roditelji s kolicima i malom djecom tako da  broj osjetljivih skupina građana kojima pristupačnost prostora pomaže u populaciji značajno raste.

U sklopu seminara je 30- predstavnika različitih struka, prvenstveno tehničke struke, ali i medicinske i psihološke struke  razmatralo u multidisciplinarnom pristupu značaj brige o prostoru za zdravlje, mogućnosti i ograničenja Arhitektonskih politika RH, predstavljalo  dobre primjere prakse u osiguravanju pristupačnosti te je osmišljena vježba procjene pristupačnosti porečkog Doma za strije i nemoćne  u koju je uključena i osoba s invaliditetom.

Kako projekt Zdravi grad unapređuje zdravlje u zajednici?

Projekt zdravi grad u najširem smislu mijenja svijest građana, ključnih ljudi zajednice (prvenstveno političara)  te stručnjaka različitih profila  u odnosu na odgovornost  za zdravlje građana.  Razvijajući projekt Zdravio grad svi postajemo svjesni koliko možemo osobno i u okruženju zajednice utjecati na  zdravlje. Gradovi koji su razvili vlastiti projekt zdravi grad mijenjaju se i postaju bolja i uređenija mjesta za život! To su gradovi u kojima ključni ljudi (političari) , stručnjaci i građani razumiju spoznaju da postoje  dokazi o društvenoj odgovornosti za zdravlje! A to znači, da u zajednicama u kojima se brine za zdravlje, u kojima se razvijaju programi i usluge za podršku zdravom  životu, stvaraju uvjeti za zdrave životne  izbore, vodi računa o uređenju prostora u funkciji zdravlja  – u konačnici postaju zdravija i poželjna mjesta za život svojim stanovnicima.

Kakve veze imaju urbanizam i zdravlje?

Urbanizam i zdravlje duboko su i suštinski povezani iako to, do ne tako davno,  nije bilo dovoljno prepoznato, osviješteno i naglašeno. Uređenje urbanog prostora  u  gradovima,  mjestima i naseljima u kojima ljudi žive i rade itekako utječe na zdrav život i zdravlje! Stoga su urbanisti i projektanti struka koja diktira planiranje i  uređenje prostora  te tako direktno utječu na zdravlje. Tehnička struka, u suradnji s ključnim ljudima zajednice,  uređenjem životnog prostora utječe na stil života stanovnika, na društvenu povezanost u zajednici kroz razne sadržaje u prostoru-šetnice, rekreativne biciklističke staze, fitnes na otvorenom, čuvanjem zelenih zona i priobalnog pojasa, projektiranjem društvenih prostorija; utječu na kvalitetu stanovanja, pristupačnost prostora za sve građane, na prometnice, proizvodnju hrane, kvalitetu zraka i dr.

Kultura građenja u Europi i RH

Zanimljivo je znati da su do 2011. godine samo  neke, rijetke zemlje u Europi imale svoje arhitektonske politike.  Od 2011. do 2015. dogodili su se veliki pomaci i čitava je Europa itekako postala svjesna da je kultura građenja europska tekovina  te da su Nacionalni dokumenti – Arhitektonske politike vrlo važne za dugoročno oblikovanje i čuvanja prostora jer  promiču kulturu i kvalitetu gradnje te pristupačnost.

Godine, 2012. RH donosi po prvi puta svoj dokument ApolitikA- Arhitektonske politike RH za razdoblje 2013.-2020. godine na inicijativu stručnjaka, hrvatskih arhitekata, te Komora arhitekata i nadalje intenzivno zagovara primjenu i poštivanje ovog dokumenata.  Arhitektonske politike RH 2013. do 2020. usmjerene su čuvanju i poštivanju prostora, kulturi i kvaliteti gradnje te poštivanju pristupačnosti u najširem smislu.  Propisana pravila i preporuke  Arhitektonske politike provodimo svi, a ne samo i isključivo predstavnici tehničke struke, dakle svi koji  se s poštovanjem, kulturno i pristojno odnosimo prema našem jedinstvenom prostoru bez namjere da ga devastiramo i iskoristimo. Jer, prostor je najlakše potrošiti , no ostaje pitanje što ćemo u njemu ostaviti za generacije koje dolaze. Arhitektonske politike potiču široku svijest  stručnjaka i svakog stanovnika jednog prostora da sve što je u prostoru  izgrađeno u njemu ostaje još jako dugo iza nas pa je stoga važno planirati prostor i poštivati kulturu građenja,  prostorne planove, identitet i kulturno nasljeđe zajednice te  jedinstveni prostor koji  zajednici stoji na raspolaganju!

Intervencije u prostoru koje su planirane, pomno osmišljene, dugoročno korisne i smislene, planovi i intervencije koje čuvaju prostor  za stanovnike zajednice osiguravaju  ljepši, kvalitetniji i zdraviji život za sve stanovnike!

Zdravi grad Poreč

Nataša Basanić Čuš