Autor: Damir Grund , dnevno.hr 

U medijima neprestano čitamo i slušamo jedne te iste preporuke i analize o ekonomiji i ekonomskim problemima, te savjete kako izaći iz krize. U njima prednjače razni ekonomski analitičari no ne zaostaju ni političari, sindikati kao i razni aktivisti. Pokušali smo na jednom mjestu sabrati izjave koje malo tko u Hrvatskoj još nije čuo te pokazati što u stvari stoji iza njih. Pogledajte razultat:

Slavko Linić: ´Hrvatska mora provesti mjere štednje kako bi izašla iz krize´

Linić štedi samo na papiru. Smanjenje brzine rasta proračuna nije štednja. Oni koji štede su građani, kojima zbog sve većih poreza radi punjenja sve raskošnijeg proračuna, ostaje sve manje novca za život. Kako Linić štedi možete vidjeti ovdje.

Sindikati: ´Država mora povećati potrošnju kako bismo izašli iz krize´

Ukoliko želimo povećati državnu potrošnju, potrebno je povećati i državne prihode. Što to točno znači za građane? Veći porezi zbog većeg zaduživanja države, plaćanje kamata u budućnosti, niže plaće privatnog sektora, manja potrošnja građana, manja radnička prava. Drugim riječima, veći radni napori, ali manje novca koji ostaje građanima da ga troše onako kako sami žele. Rastom državne potrošnje država može umjetno stvoriti radno mjesto, no to istovremeno dovodi do pada potrošnje građana i istiskivanja njihovih investicija. Neoptimalno raspolaganje resursima privremeno će povećati zaposlenost i BDP, no smanjuje privatne investicije, te samim time i rast gospodarstva u budućnosti. Sve što rast državne potrošnje donosi jest gašenje produktivnih radnih mjesta kako bi se kreirala nepotrebna birokratska, transferiranje bogatstva iz džepova ljudi u državnu blagajnu, te rast siromaštva.

Aktivisti: ´Velike korporacije su neoliberali koji podržavaju slobodno tržište´

Istina je kako većina gospodarstvenika zapravo favorizira zaštitničke, a ne tržišne mjere, no nedvosmislena je činjenica kako privilegije poput financijskih potpora ili zaštite od konkurencije mogu ostvariti samo i isključivo uz pomoć države. Korporacijama odgovara jači utjecaj države, jer na taj način vrlo lako mogu ostvariti vlastitu korist potkupljujući političare. Korporacije bez privilegija države nisu niti približno opasne kao one druge.

Zoran Milanović: ´Za gospodarski rast Hrvatske nužan je oporavak susjeda´

Izvoz roba i usluga čini 40 posto Hrvatskog BDP-a, kao primjerice i Poljskog. Dok Hrvatska već petu godinu bilježi negativen stope raste, Poljska raste. Češki izvoz čini čak 70 posto BDP-a a ta je zemlja prošle godine zabilježila manji pad (-1,3 posto) nego Hrvatska (-2,0 posto).

Sindikati: ´Treba povećati minimalnu plaću jer ona štiti siromašne´

Minimalna plaća štiti maleni postotak siromašnih, međutim uvelike pogoršava situaciju slične populacije. Ljudi koji danas skupljaju boce ne smiju raditi za iznos ispod minimalne plaće, te se snalaze prosjačenjem, skupljanjem ambalaže ili radom na crno. Ukidanjem minimalca, tim ljudima dalo bi se pravo na izbor žele li raditi za taj iznos, ili žele sreću potražiti uz neku drugu opciju.

Aktivisti: ´Za sve je kriv kapitalizam, to je surov sustav u kojem opstaju samo oni najjači´.

Ne treba smetnuti s uma da hrvatski kriminalno-rođački oblik kapitalizma nema nikakve veze s onim na razvijenom Zapadu. U sustavu slobodnog tržišta kupci su ti koji donose odluke tko opstaje, a ne privilegirani pojedinci na vlasti i njihovi suradnici. Nitko građane ne prisiljava da kupe Coca-Colu ili mobitel, no vlast ih itekako prisiljava da plaćaju njihove greške, krađe, manipulacije, kampanje, ratove, lobiste i spašavanja propalih kompanija sa političkim vezama.